Sanja Radolović (SDP): HDZ-ova Vlada u Saboru opet o željeznici, o rekonstrukciji istarske željeznice ni traga ni glasa!

Saborska zastupnica iz redova SDP-a Sanja Radolović u raspravi u Hrvatskom saboru govorila je o Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o regulaciji tržišta željezničkih usluga i zaštiti prava putnika u željezničkom prijevozu.

Radolović je upitala vladajuće što da se konkretno regulira vezano za tržište željezničkih usluga i na koji način da se zaštite prava putnika u željezničkom prijevozu u Istarskoj županiji kada je Istarska županija po pitanju željeznice 'slijepo crijevo' u Hrvatskoj. Odgovor vladajućih je naravno stigao u dobro znanom očekivanom tonu – da se rade studije i dokumentacija kako bi se situacija po pitanju željeznice u Istri promijenila.

Sanja Radolović, saborska zastupnica iz redova SDP-a u raspravi u Hrvatskom saboru govorila je o Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o regulaciji tržišta željezničkih usluga i zaštiti prava putnika u željezničkom prijevozu.

Radolović je upitala vladajuće što da se konkretno regulira vezano za tržište željezničkih usluga i na koji način da se zaštite prava putnika u željezničkom prijevozu u Istarskoj županiji kada je Istarska županija po pitanju željeznice „slijepo crijevo“ u Hrvatskoj. Odgovor vladajućih je naravno stigao u dobro znanom očekivanom tonu – da se rade studije i dokumentacija kako bi se situacija po pitanju željeznice u Istri promijenila. 

Očito da nije dovoljno od 2016. godine Plenkovićeve Vlade da se rekonstruira ni jedan metar željezničke mreže u Istarskoj županiji.

Nadovezala se i rekla da kako usporedbe radi putovanje između Pule i Zagreba od 270 km vlakom traje 12 sati i kad krenete vlakom iz Pule silazite u Lupoglavu odakle se ukrcavate u autobus za Rijeku i onda opet se ukrcavate na vlak za Zagreb. 

Radolović je podsjetila kako svaki Istrijan godišnje uplati u državni proračun otprilike 550 eura što je preko 110 mil eura „viška“ iz Istarske županije na godišnjoj razini čime pokazujemo solidarnost s manje nerazvijenim regijama, ali naglasila je kako bi se samo s tim novcem mogao revitalizirati dio istarske željeznice. 

Podsjetila je kako je osim putničkog prometa Istra nekad imala i značajan kapacitet teretnog prometa kroz Rašku prugu dugu preko 50 kilometara izgrađenu nakon Drugog svjetskog rata radi prijevoza raškog ugljena, a kojom je 60-tih godina prometovalo preko 600 tisuća tona kojoj je potrebna rekonstrukcija. Time bi bili stvoreni osnovni preduvjeti za uvođenje i razvijanje kombiniranog i integralnog prometa čime bi se efikasnije iskoristio potencijal Luke Raša tj. terminali Bršica i Štalije, kao budućeg robno-transportnog središta od iznimnog značaja za RH, odnosno Istarsku županiju. Osim značajnije teretne funkcije, pruga bi mogla preuzeti i određeni putnički promet.

Podsjetila je i na izvješće o stanju o prostoru Istarske županije izrađenom od strane Zavoda za prostorno uređenje u kojem jasno stoji: Sustav infrastrukture željezničkog prometa Istarske Županije fizički je izdvojen od nacionalne željezničke mreže (Hrvatske željeznice), što kao posljedicu ima dugogodišnju stagnaciju i opadanje željezničkog prometa te propadanje postojeće infrastrukture. Obzirom na analizirane podatke – duljinu i udio željezničkih pruga prema vrsti te gustoću željezničkih pruga, u četverogodišnjem izvještajnom razdoblju nisu zamijećene nikakve znakovite promjene u odnosu na prethodno razdoblje.

Prioritet za razvoj Istre i Hrvatske mora biti izgradnja moderne željeznice koja će nas povezati s ostatkom Europe. Krajnje tragikomična situacija je to da smo praktički u središtu Europe, Istra je k tome statistički svrstavana među najrazvijenije regije u Hrvatskoj, a kad vlakom krenete iz Pule morate nakon par desetaka kilometara presjedati u autobus.