"Jednostavno nemamo dovoljno ljudi. Pokušavamo privući kadrove iz drugih krajeva Hrvatske. Trenutno u Istarskim domovima zdravlja i privatnim ordinacijama imamo 61 liječnika koji može otići u mirovinu. Na specijalizaciji je 14 liječnika obiteljske medicine, četiri ginekologa i tri pedijatra. Obiteljska medicina i pedijatrija mladima nisu privlačne jer nose veliku odgovornost", kazala je zamjenica župana Gordana Antić
"Jednostavno nemamo dovoljno ljudi. Pokušavamo privući kadrove iz drugih krajeva Hrvatske. Trenutno u Istarskim domovima zdravlja i privatnim ordinacijama imamo 61 liječnika koji može otići u mirovinu. Na specijalizaciji je 14 liječnika obiteljske medicine, četiri ginekologa i tri pedijatra. Obiteljska medicina i pedijatrija mladima nisu privlačne jer nose veliku odgovornost", kazala je zamjenica župana Gordana Antić
Nedostatak medicinskog kadra u Istarskim domovima zdravlja te mjere koje Istarska županija provodi kako bi privukla i zadržala zdravstvene djelatnike ponovno su bili tema i na današnjoj sjednici Županijske skupštine održanoj u Pazinu.
Vijećnica Irena Peruško (NLBM) osvrnula se na poslovanje i rad ustanove, istaknuvši kako su Istarski domovi zdravlja često izloženi negativnim kritikama u javnom prostoru unatoč ostvarenim rezultatima.
- Ta je ustanova dosta negativno retorički izložena kritikama. Ostvareni su prihodi od 34,8 milijuna eura, rashodi su smanjeni, a zabilježeni manjak od 247 tisuća eura zanemariv je u tako velikom sustavu. Više od 600 djelatnika svakodnevno pruža zdravstvene usluge građanima, kazala je Peruško.
Naglasila je kako se kroz odgovornu zdravstvenu politiku kontinuirano ulaže u razvoj usluga, od jačanja palijativne skrbi i kućnih posjeta do uvođenja telemedicine i podjele medicinskih pomagala. Istaknula je da Istarski domovi zdravlja trenutno imaju 29 specijalizanata te 110 timova primarne zdravstvene zaštite.
- U vremenu kada se mnoge županije suočavaju sa zatvaranjem ordinacija, Istra uspijeva održati zdravstvenu zaštitu u svim dijelovima poluotoka. Nedostaje nam 38 liječnika i 27 medicinskih sestara te veći broj specijalizanata, ali rezultati rada Istarskih domova zdravlja nisu zanemarivi, poručila je.
Vijećnik Slaven Boljun (Možemo!) ocijenio je kako je primarna zdravstvena zaštita posljednjih dvadeset godina bila zapostavljena.
- Krenulo se ulagati u javno zdravstvo i to je pohvalno, jer imamo državu koja zagovara privatno zdravstvo. Međutim, zanima me imaju li svi građani izabranog liječnika, koliki je pritisak na postojeće timove, koliko imamo pedijatara i koliko ih uskoro odlazi u mirovinu, rekao je Boljun.
Marko Ferenac (SDP) pohvalio je financijske rezultate ustanove.
- Ako je 2024. godine manjak iznosio 2,2 milijuna eura, a 2025. je znatno manji, to svakako treba pohvaliti. No i dalje postoji zabrinutost zbog sve većeg problema s kadrovima. Ljudi odlaze, dolaze novi, a pitanje je kako dodatno motivirati one koji već rade u sustavu. Stvara se diskriminatorni odnos prema onim kadrovima koji već rade u našim županijskim ustanovama koji ovdje žive i rade ali nemaju mogućnost poticaja, rekao je.
Kao primjer naveo je slučaj magistrice sestrinstva kojoj je ponuđen novi ugovor s oko 400 eura manjom plaćom. Nakon što ga nije prihvatila, dobila je otkaz i otpremninu, a kasnije se ponovno javila na natječaj i bila zaposlena uz korištenje županijskih poticajnih mjera.
- Mislim da sustav treba preorganizirati i razmotriti mogućnost subvencioniranja djelatnika koji već rade u našim ustanovama, naveo je Ferenac.
Njegov stranački kolega Goran Subotić tražio je konkretna pojašnjenja zbog čega su iz IDZ-a u kratkom vremenu otišla čak dva ravnatelja dodajući da ustanova i dalje nema izabrano novo vodstvo.
- Vijećnici i dalje nisu dobili informacije zbog čega je otišao bivši ravnatelj i zašto još nije raspisan natječaj za novog. Istodobno, Županija privlači nove zdravstvene radnike bonusima, dok se govori o smanjenju plaća magistrama sestrinstva. Kakvu poruku time šaljemo? Hoće li Skupština konačno dobiti transparentno izvješće o odlascima dvojice prethodnih ravnatelja, upitao je.
Na prozivke je odgovorila zamjenica župana Gordana Antić, istaknuvši kako je javno zdravstvo danas ozbiljno ugroženo te da su problemi s kadrovima prisutni u cijeloj zemlji.
- Zakon je zahtijevao da određeni liječnici obiteljske medicine postanu koncesionari i danas djeluju kao privatni liječnici, pa nad njima nemamo izravnu ingerenciju, rekla je.
Dodala je da se stacionari, osim onoga u Pazinu, suočavaju s financijskim izazovima te da je sve teže pronaći medicinske sestre spremne raditi u takvim ustanovama.
- Jednostavno nemamo dovoljno ljudi. Pokušavamo privući kadrove iz drugih krajeva Hrvatske. Trenutno u Istarskim domovima zdravlja i privatnim ordinacijama imamo 61 liječnika koji može otići u mirovinu. Na specijalizaciji je 14 liječnika obiteljske medicine, četiri ginekologa i tri pedijatra. Obiteljska medicina i pedijatrija mladima nisu privlačne jer nose veliku odgovornost, kazala je Antić.
Podsjetila je i da Ustavni sud više ne obvezuje specijalizante na povratak u matičnu ustanovu nakon završetka specijalizacije.
- Od naših 29 specijalizanata možda se neće svi vratiti. Napadi i negativne priče ne idu nam u korist, ali sustav je stabilan i treba imati povjerenja u njegov rad, poručila je Antić.
Odbacila je tvrdnje o diskriminaciji postojećih zaposlenika.
- To ne stoji jer se oko 70 posto sredstava iz poticajnih mjera troši na godišnje bonuse za radnike koji u sustavu rade pet i više godina, rekla je.
U raspravu se uključio i župan Boris Miletić, poručivši kako se u javnosti iznose netočne informacije o raspodjeli sredstava za zdravstvene kadrove, referirajući se na prethodne kritike SDP-ovog vijećnika Marka Ferenca.
- Ferenac je opet iznio neistinu, jer neistina je da se sredstva iz proračuna za 2026. godinu osigurana kao paket mjera dodjeljuju samo onima koji dolaze, a ne ljudima koji rade u sustavu. Istina je da 70 posto sredstava ide na postojeće kadrove koji su dugogodišnji djelatnici zdravstvenog sustava pretežito putem bonusa vjernosti, kazao je Miletić. Dodao je kako se iznošenjem netočnih tvrdnji u podređen položaj dovode brojni zdravstveni djelatnici koji već godinama rade u sustavu.
Ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije Aleksandar Stojanović odgovarao je na pitanja vijećnice Helene Lozić Doklestić vezana uz praćenje mjerenja i stanja okoliša na Kaštijunu i području Rockwoola.
- Izvješće sadrži sve lokacije na kojima se provode mjerenja te sve podatke koje ste tražili. U izvješću za 2025. godinu posebno smo naglasili problem neugodnih mirisa na Kaštijunu, a njihova se učestalost značajno povećala u odnosu na 2024. godinu, rekao je Stojanović.
Govoreći o Rockwoolu, pojasnio je kako Zavod ne provodi izravna mjerenja.
- Mi prikupljamo podatke od ovlaštenih mjeritelja. Postaja u Rovinju je pod našim upravljanjem, dok ostalim postajama upravljaju drugi ovlašteni mjeritelji. Za Rockwool mjerenja provodi Ekonerg. Također, ne obavljamo monitoring podzemnih voda kod Rockwoola, zaključio je Stanojević.
"Najbitnije što se ovim aktom uvodi jest novi upravni odjel za kapitalne investicije i stambenu politiku. Istarska županija trenutno ima projekte vrijedne oko 50 milijuna eura koji se nalaze u različitim fazama realizacije, što nas čini najvećim investitorom u Istri u odnosu na ostala javnopravna tijela", rekao je županijski pročelnik Ivan Glušac
Županija je nekretninu kupila od pazinske tvrtke ADVENT d.o.o., a sastoji se od gospodarskog dvorišta površine 1.493 četvorna metra i hale površine 841 četvorni metar. Nekretnina će biti predana Županiji najkasnije do 1. listopada 2026. godine
Vijećnik Slaven Boljun (Možemo!) upozorio je na kontinuirane probleme sa smradom na Kaštijunu te prozvao Županiju zbog kašnjenja s donošenjem izmjena Prostornog plana i novog Plana gospodarenja otpadom
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
