U ponedjeljak započinje rekonstrukcija Valturske ulice u Puli
Bit će zatvorena dionica od Zlatićevog trga do kružnog raskrižja s Japodskom ulicom i Ulicom Jurja Žakna. Obilazni pravac preko Koparske i Monvidalske ulice
Predstavnik ribara Dragan Marić: "Zadovoljan sam presudom, ne samo ja nego svi drugi ribari. To je očekivano i u jednu ruku početak pravde. Jer, ako je tu netko od pamtivijeka, ne možete vi tu ući i nekoga tjerati" * Direktorica Tehnomonta Gordana Deranja: " Ubuduće ćemo podnositi tužbe radi predaje u posjed i puno ćemo preciznije sastaviti tužbene zahtjeve. Ovdje je bila egzibicija pravnice koja je bila zaposlena u našoj firmi. Idemo dalje"
Predstavnik ribara Dragan Marić: "Zadovoljan sam presudom, ne samo ja nego svi drugi ribari. To je očekivano i u jednu ruku početak pravde. Jer, ako je tu netko od pamtivijeka, ne možete vi tu ući i nekoga tjerati" * Direktorica Tehnomonta Gordana Deranja: " Ubuduće ćemo podnositi tužbe radi predaje u posjed i puno ćemo preciznije sastaviti tužbene zahtjeve. Ovdje je bila egzibicija pravnice koja je bila zaposlena u našoj firmi. Idemo dalje"
Nepravomoćnom presudom Trgovačkog suda u Rijeci odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev Tehnomonta da im ribar Dragan Marić preda u posjed nekretnine u lučici Vergarola, čime je, nakon duljeg statusa quo, novu dimenziju dobila priča o 50-ak ribara koji ne žele napustiti ovu lučicu, pozivajući se na njenu stogodišnju ribarsku tradiciju te susjednog brodogradilišta Tehnomont koji već pet godina plaća koncesiju za to područje koje gospodarski ne može koristiti.
Iz izjave direktorice Tehnomonta Gordane Deranja proizlazi da je njihova tužba pala zbog propusta i loše pripremljene tužbe, dok je Dragan Marić zadovoljan presudom, iako sve naziva farsom.
Ne smatrajući to porazom, Deranja nam kaže da će se žaliti na presudu.
Na pitanje hoće li se u idućoj tužbi više potruditi da dokažu da ribari zaista jesu na Vergaroli (u ovom slučaju Marić), ona odgovara: "To nije ni bilo sporno u tužbi. Nije sporno da su oni tamo, to su i sami priznali, već u tome da je naša kolegica pravnica tražila izvlaštenje objekta, a nije tražila očevid, i zbog toga što nije tražila očevid, sud ne može definirati koje su to nekretnine, odnosno koji dio katastarske čestice tuženi konkretno drži u posjedu".
- Ubuduće ćemo podnositi tužbe radi predaje u posjed i puno ćemo preciznije sastaviti tužbene zahtjeve. Ovdje je bila egzibicija pravnice koja je bila zaposlena u našoj firmi, ne naše odvjetnice Biljane Grozdanić Pilat koja je svježe preuzela slučaj. Idemo dalje. Ništa nije izgubljeno. To je presuda koja nije pravomoćna. Imamo pravo žalbe. Sad ćemo vidjeti što će odlučiti drugostupanjski sud. To još nije gotovo. Ako se pogriješilo u samoj pravnoj proceduri, ispravit će se i imat ćemo jednostavniji put za druge tužbe. Jer svakog pojedinačno tužimo, zaključuje direktorica Tehnomonta.
- Sve to skupa je jedna velika farsa, kaže nam ribar Dragan Marić, koji ima još četiri radnika u svom obrtu za ribarstvo.
- Zadovoljan sam presudom, ne samo ja nego svi drugi ribari. To je očekivano i u jednu ruku početak pravde. Doći će još toga na svoje. Sve što je oteto treba vratiti. Jer, ako je tu netko od pamtivijeka, ne možete vi tu ući i nekoga tjerati. Tko ste vi, na kraju krajeva? Tehnomont nikad tu nije bio u posjedu, veli on.
Ponavljajući mu argument direktorice Deranje da Tehmomont ima i plaća koncesiju za to područje, Marić odgovara: "Tko je njoj dao koncesiju preko ribara koji tamo rade? O nama se brine Udruženje obrtnika. Znači, država Hrvatska je nama dala rješenje o obrtu. Kako je ona mogla ući tu? Tko je njoj mogao dati koncesiju? Oni su u najmanju ruku trebali kontaktirati Udruženje obrtnika jer mi potpadamo od njih. Oni to nikada nisu učinili. Ribari uopće ne znaju da je 2019. godine Tehnomont dobio koncesiju. I na kraju krajeva, gdje je Tehnomont bio od 2019. do 2022. godine? Ako nešto ne valja, i ako to plaćaju od 2019., trebali su odmah reagirati, a oni su nakon tri pol godine nas počeli tjerati. I sam gradonačelnik Zoričić je direktorici Tehnomonta postavio pitanje: "Gdje ste bili do sada". To su takve mutne igre koje će doći kraju jer lažima se ne može ići naprijed".
- Ona kontinuirano tvrdi da mi tu nešto ne plaćamo. Uzet ću sebe kao pojedinca: izračunao sam da ja kroz radnike koji su direktno vezani za tu lučicu i to more, sa svim pomorskim dobrima, registracijama plovila, za onečišćenje mora plaćam šest puta više nego ona. Imam četiri radnika i ja peti. Plaćam godišnje šest puta više nego Tehnomont. A gdje je je još 49 ljudi. Ona uporno tvrdi da smo tu nezakonito. Ma šta sad to znači 'nezakonito'? Kad je nedavno bilo obilježavanje tragedije na Vergaroli na nacionalnoj televiziji HTV1 rečeno je i to da su u toj lučici oduvijek bili ribari. Kakva brodogradnja, tko je to dao, tko je to dozvolio?
- Tadašnji gradonačelnik Pule Boris Miletić?, pitamo.
- Pa normalno. On bi trebao odgovarati za to, a vjerojatno i hoće, nastavlja Marić.
Nakon što je druga strana već najavila žalbu Visokom trgovačkom sudu RH na prvostupanjsku presudu, pitamo ga što očekuje u perspektivi.
- Ne vidim što oni tu mogu. Sve je to jedna farsa. Pa nas je tu 50. Što to znači da se ja maknem? I zašto bih se maknuo? Tko je taj koji mene tjera ako je meni država dala rješenje o obrtu. Prilikom registracije brodova pitaju ''gdje je brod - u Vergaroli". Kad smo imali razna takmičenja, zvali smo policiju i razna ministarstva, "gdje je to" - "u Vergaroli". Nitko nas nije dirao i sada nas žele otjerati, veli.
Ribari neće, dodaje Marić, prihvatiti ponuđenu alternativnu lokaciju na Mandraču, pozivajući se na stogodišnju tradiciju ribarstva u lučici Vergarola, ali i na znatno duži put plovidbe do izlaska na otvoreno more što stvara dodatne troškove.
- Tehnomont u lučici Vergarola nikad nije bio u posjedu. Oni imaju svoje gabarite i oni nemaju tu što tražiti. To treba zavesti kao ribarsku lučicu sa stogodišnjom tradicijom i to je jedino rješenje, zaključio je tuženi ribar Dragan Marić, u čiju je korist sud donio nepravomoćnu presudu.
Direktorica Tehnomonta Gordana Deranja nam je prije pola godine izjavila: "Plaćamo koncesiju od oko 13 tisuća eura za taj dio godišnje, a oni ga koriste besplatno".
Koncesija je Tehnomontu obnovljena 2019. godine i sada vrijedi 20 godina, do 2039. godine.
Treba podsjetiti da je na sastanku početkom ožujka u pulskoj Komunalnoj palači - na kojem su, uz predstavnike ribara i direktoricu Tehnomonta, prisustvovali i gradonačelnik Pule Filip Zoričić, istarski župan Boris Miletić i ravnatelj Lučke uprave Pula Dalibor Brnos - ribarima ponuđeno preseljenje u lučicu Mandrač, gdje bi se za njihove potrebe postavili molovi s vezovima, no predstavnik ribara Dragan Marić tada nije prihvatio rješenje Mandrača iz gore navedenih razloga.
Tehnomont je, podsjetimo, pojedinačno podigao sudske tužbe protiv predstavnika ribara Dragana Marića i Radovana Simića, ne i protiv ostalih. Tužba protiv Simića još nije došla na red.
Bez diplomatskih rukavica, pomalo grubo, direktorica Tehnomonta je prije mjesec dana ovim riječima obrazložila to što su su podignuli tužbe samo protiv Marića i Simića, a ne i protiv ostalih 50-ak korisnika: "Zato što su njih dvojica najproblematičniji. Marić tamo ima najviše brodova, on ima tamo zaposlenike. Ta dvojica rade problem, a oni mali ne rade nikakav problem. Ako se istjeraju s posjeda, otići će i svi drugi. S nekima smo i razgovarali, sad koriste gužvu, dok su tu Marić i Simić. Jer oni rade problem. Oni uzurpiraju sve to, njima to odgovara jer se oni bave biznisom. Ovi brižni mali idu tamo ponekad, nisu svaki dan na moru, a ovi imaju biznis".
Zar nije legitimno da imaju biznis, pitali smo je tada.
- Da, ali ne na tuđoj imovini. Ne možeš biti na pomorskom dobru, plus toga to pomorsko dobro dato je nama u koncesiju i mi je plaćamo. I mi smo tamo 100 godina kao brodogradilište, pa moramo plaćati državi koncesiju, kazala je tada.
Bit će zatvorena dionica od Zlatićevog trga do kružnog raskrižja s Japodskom ulicom i Ulicom Jurja Žakna. Obilazni pravac preko Koparske i Monvidalske ulice
Ako imena autora ove knjige budu spomenuta jednog dana za dvadesetak godina u nekoj novoj knjizi, onda smo mi dobro odradili svoj posao, poručio je prof. dr. sc. Ivan Matejčić * Kao uz opće enciklopedije Leksikografskog zavoda uz koje smo odrasli, tako se i ova knjiga mora naći kao vrhunac onoga što kultura, baština i Istra predstavljaju kroz svoju dugačku i bogatu povijest, kazala je novinarka Vanesa Begić
„Film u školi” projekt je kojemu je cilj, višegodišnjim djelovanjem i obrazovnim metodama, pružiti potporu školama u osposobljavanju učenika u razvijanju kulture gledanja i promišljanja filmova * U subotu, 5. listopada, uz obilježavanje Svjetskog dana učitelja u 19 sati prikazuje se meksički film „Radikalno"
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.