"Nema nikakvih pritisaka na mene. Da ih ima, ja bih to prvi javno obznanio. Gradu je u interesu da dio Muzila bude otvoren za javnost“, izjavio je pulski gradonačelnik, Filip Zoričić, komentirajući izjavu koalicijske partnerice iz pulske grupe Možemo! Dušice Radojčić koja je u intervju za Istra24 dala naslutiti da je gradonačelnik bez obrazloženja prekinuo rad radne skupine za Muzil.
Zašto je ukinuta radna skupina za Muzil?
Pritom je iznijela pretpostavku da je do toga došlo zbog pritiska HDZ-a putem tvrtke Brijuni Rivijera. "Čini mi se da je Vlada putem te tvrtke izvršila pritisak da se sve zaustavi“, navela je u intervjuu Radojčić. Među ostalim, smatra kako se po pitanju Muzila i njegovog otvaranja javnosti, kod gradonačelnika može primijetiti povlačenje.
Član radne skupine za Muzil, Emil Jurcan, kaže da je sudjelovao na dva sastanka.
- Tema je bila osmisliti model gradskog upravljanja Muzilom kako bi se omogućilo njegovo korištenje za građane. Nakon inicijalna dva sastanka, zakazan je termin i za treći, koji je naknadno odgođen do daljnjeg. Razloge odgode ne znam, kaže Jurcan.
Zoričić, pak, tvrdi da je njegov stav oko Muzila poznat od prvog dana i da se nije promijenio.
- Naravno da bismo voljeli što prije moći građanima ponuditi sadržaj na Muzilu, prije svega urediti pješačke i biciklističke staze, kaže Zoričić, dodajući da radnu skupinu nije ni mogao ukinuti, jer nikada nije ni službeno oformljena.
Muzej Grada Pule na Muzilu?
- Našli smo se jednom ili dvaput, jer želja mi je bila pokrenuti tu priču. Grad je uputio dopis Ministarstvu državne imovine s pitanjem je li moguće u prvoj godini otvaranja organizirati barem tematske ture za građane. Dok god Grad barem jednim dijelom ne upravlja Muzilom, mi na toj lokaciji ne možemo apsolutno ništa raditi, ističe Zoričić.
- Suludo je da mi planiramo Muzil ako teoretski na njega ne možemo pristupiti. Ne možete pričati i baviti se prostorom kojim ne raspolažete. Država je dobro upoznata s našom inicijativom, no zasad pomaka nema. Nemam problem s tim da radna grupa za Muzil postoji, ali pitanje je o čemu će ona pričati. Dušica Radojčić zna da sam ja oko ove teme apsolutno afirmativan, veli Zoričić.
Napominje da je baš nedavno bio na Muzilu na kojem se, kaže, nalazi "prekrasna baterija Muzil koja bi mogla tematski biti vezana s njegovom idejom o formiranju Muzeja Grada Pule“.
Direktor Brijuni Rivijere nervozan
Na pitanje postoje li zainteresirani investitori vezano uz lokacije u sklopu Brijuni Rivijere, Zoričić tvrdi da se Gradu nitko nije javio.
- Ja ni s kime nisam u pregovorima. To spada pod tvrtku Brijuni Rivijera. Možda oni imaju neke svoje kalkulacije, ja stvarno ne znam. Država bi trebala znati i konačno donijeti odluku što želi od Muzila, kaže Zoričić.
A što kažu odgovorni u tvrtki Brijuni Rivijera, nemoguće je doznati. Novi direktor državno-županijske tvrtke, Ivica Butorac s mjesečnim primanjima od 15 tisuća kuna, svakako bi trebao odgovarati na upite novinara. Međutim, kada smo ga kontaktirali, nije imao dovoljno strpljenja do kraja saslušati što ga želimo pitati. Stoga nismo čuli njegov komentar na prozivke pulskog Možemo! vezane uz tvrtku kojoj je na čelu.
- Nemam komentara. Vidio sam taj članak i nemam što za reći, glasi odgovor Ivice Butorca koji je nakon te dvije rečenice, ničim izazvan, poklopio telefonsku slušalicu.
U nadi da ćemo nešto više doznati od člana Nadzornog odbora, Slavka Fornažara, pitamo ga krije li se u pozadini ukidanja radne grupe za Muzil zapravo pritisak HDZ-a putem tvrtke Brijuni Rivijera. Ni Fornažar nije bio raspoložen za razgovor.
- Direktor će vam se javiti pa će vam dati komentar. Kad za to dođe vrijeme, on će se očitovati o tome, kaže Fornažar.
Predsjednik Nadzornog odbora Brijuni Rivijere, Marcel Medak, o Muzilu pak ne zna ništa, dodajući da ta lokacija nije bila tema ni na zadnjoj sjednici Nadzornog odbora u prosincu prošle godine. On tvrdi da se ipak razgovara s određenim investitorima koji zu zainteresirani za lokacije u sklopu projekta.
Predsjednik Nadzornog odbora Brijuni rivijere Marcel Medak
- Direktor (Ivica Butorac op.a) nas je obavijestio da se određene aktivnosti tamo provode, jer se on sada intenzivno uključio u pregovore s potencijalnim investitorima koji su se u međuvremenu javljali na inicijativu Grada Pule. Bilo je nekakvih razgovora za lokacije Pineta, Hidrobaza, Saccorgiana i Muzil, ali povratne informacije jesu li oni na temelju tih razgovora nešto kasnije formalizirali, to još službeno ne znamo, tvrdi predsjednik Nadzornog odbora Brijuni Rivijere, Marcel Medak.
Hotelske grupacije, Maistra, Valamar
Na pitanje tko su ti investitori, ističe da on nije sudjelovao u tome, jer je za to ovlašten direktor Brijuni Rivijere.
- Ima puno imovinsko-pravnih zavrzlama i konzervatori postavljaju određene uvjete. To su prekrasne lokacije s ogromnim potencijalom i svakako treba zadovoljiti interes lokalne sredine, ali i investitora koji će doći. Cijeli projekt treba biti održiv. Ne na način da to bude klasičan oblik masovnog turizma, kaže Medak. Što se potencijalnih investitora tiče, otkriva da su se spominjale neke hotelske grupacije u stranom vlasništvu, ali i Maistra i Valamar.
Doista je nevjerojatno da tvrtka u većinskom vlasništvu države, u ovom slučaju Brijuni Rivijera, za direktora ima osobu koja novinarima poklapa slušalicu kada ga žele pitati o projektima i planovima tvrtke koju vodi. Osim što je nakon zadnjih lokalnih izbora kao kadar HDZ-a došao na čelno mjesto Brijuni Rivijere, Ivica Butorac je i HDZ-ov vijećnik u županijskoj Skupštini.
KAKO BRIJUNI RIVIJERA VIDI MUZIL
1. Zona Marie Louise (osim tvrđave Marie Louise, koja je predviđena za osnivanje Vojno-pomorskog muzeja). Unutar zone se planira izgradnja dva hotela s najviše 750 kreveta i garaže s 200 parkirnih mjesta.
2. Zona “Dolina suza”, budući kompleks plaže s uzletištem balona s toplim zrakom.
3. Zona “Utvrda Muzil” (Muzil Fort), predviđena za izgradnju hotelskog smještaja (550 kreveta), garaže s 280 parkirnih mjesta, turističkog naselja (250 kreveta), rezidencijalnog područja i golf igrališta s 18 rupa.
4. Zona “Fižela”, planirana za zabavni centar i jedriličarski klub. Izrađeni su planovi izgradnje sportske luke sa 120 vezova.
5. Zona “Smokvica” namijenjena stambenoj i turističkoj namjeni (dva hotela s najviše 720 kreveta, stambeni objekti, aquapark, trgovački centar s kinom i nekoliko garaža s više od 500 mjesta. U ovoj zoni je također predviđena izgradnja dvije marine sa 180, odnosno 200 vezova.
6. Zona “Mali Plato”, s planiranom izgradnjom kulturno-kongresnog centra i garažom s 200 mjesta.