SUČELJAVANJE NA HRT-u Bilo je i žestokih sukoba

Privukavši veliku pažnju javnosti, osam predsjedničkih kandidata sudjelovalo je sinoć u sučeljavanju na HRT-u, jedinom uoči nedjeljnih predsjedničkih izbora. Nije manjkalo žestokih sukoba između pojedinih kandidata/kinja.

Aktualni predsjednik i SDP-ov kandidat Zoran Milanović referirao se na izreku da 'kada se veliki tuku mali idu pod stol'.

"Ne bih se potpuno složio s tim ali kad se događaju krupne i dramatične stvari oko nas, vrijeme je da se saberemo, da odluke donosimo promišljeno, da nas ne vode emocije i potrebe da se nekome dopadnemo. Za Hrvatsku, još pet godina", poručio je.

Dragan Primorac (HDZ) je kazao kako večeras svjedočimo novu Hrvatsku u kojoj je vrijeđanje postalo normalno. "Hrvatsku koja je puna laži i ne svjedoči istinu", rekao je.

Kako izazovna vremena traže čvrste liderice tvrdi nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić koja je, kako kaže "za razliku od ove dvojice junaka u utrku ušla sama, punog srca i bez želje da diže stranački rejting".

Mostovac Moro Bulj svoju autentičnost za predsjednika Republike argumentira činjenicom da je bio na braniku domovine kada god je to trebalo.

- Kao mladić otišao sam u Domovinski rat i bio uvijek na braniku domovine, kada se naše generale uhićivalo, lociralo i transferiralo. U korona mjerama jedini sam gradonačelnik (Sinja) koji nije uveo covid potvrde, rekao je Bulj.

Nezavisni Tomislav Jonjić poručio je pak kako Hrvatskoj treba ozbiljno  vodstvo, "a ne cirkusanti i krivotvoritelji vlastitih biografija, dezerteri i vojni bjegunci, trgovci i trgovački putnici  i zastupnici kojekakvih stranih kompanija". Hrvatsku treba vratiti kršćanskim korijenima i osloboditi je jugoslavenskog komunističkog balasta koji je tišti, naglasio je.

Ivana Kekin (Možemo!) kaže da je vrijeme je da se udružimo u savez za zdravu Hrvatsku, zdravu od korupcije i institucija. "Kad sam u fokus javnost stavila temu otimačine i pljačkanja zdravstvenog sustava, doživjela sam lavinu napada da bi me se ušutkalo. Mene se ne da ušutkati. Oči u oči ću se boriti protiv onih koji otimaju zajedničko dobro", poručila je.

Branka Lozo (DOMiNO) pozvala je na pokretanje Hrvatske u novom smjeru. "Pozivam gospodarstvenike, poljoprivrednike, intelektualce, domoljube svih vrsta, branitelje, umirovljenike, radnike i studente da krenu u novu Hrvatsku, jer počinje novo hrvatsko proljeće", rekla je Lozo.

"Evo nas pred cijelom javnosti, sedam superjunaka sa supermoćima protiv superzlikovca. Dok Bulj lovi migrante, Jonjić i Lozo su se teleportirali u 1915., Kekin je u crvenom zbog svojih demona, zbog Primorca se Tuđman okreće u grobu, a Selak Raspudić je s mislima o izborima u petom mjesecu", poručio je nezavisni Niko Tokić Kartelo.

Iznoseći stavove oko obrambene politike i sigurnosti, uz međusobna podbadanja, većina je naglasila da kao predsjednici i Vrhovni zapovjednici neće dopustiti da naši vojnici ratuju u tuđim zemljama.

Upitani bi li podržali slanje dva naša časnika u NSATU misiju u kojoj bi u njemačkom Wiesbadenu obučavala ukrajinske vojnike te slanje naših vojnika na teritorij Ukrajine ako dođe do mirovnog sporazuma, većina pretendenata za Pantovčak odgovorila je negativno.

Mostov Miro Bulj naglasio je da vojnike treba slati na naše granice kako bi zaštitili naše građane.

"Hrvatska je jedina članica NATO-a koja je izravno napadnuta dronom i mene samo zanima sigurnost hrvatskih građana i vojska na hrvatskim granicama", rekao je.

Nezavisni Tomislav Jonjić, s druge, strane, ističe da je Hrvatska članica NATO-a te da od njih imamo koristi, ali prema njima i obveze.

"Protivio bih se da hrvatski vojnici odlaze u Ukrajinu, ali ne bih pravio paradu kao Milanović od dva časnika koja su trebala otići u Wiesbaden", rekao je.

Kandidatkinja Možemo! Ivana Kekin smatra da Ukrajini treba pomoći i financijski i humanitarno i vojnom opremom, no ne i slanjem naših vojnika.

Iako smatra da obveze prema NATO-u treba ispunjavati, Branka Lozo (DOMiNO) nije za slanje hrvatskih vojnika u vojne misije.

"Hrvatska je jedina zemlja u Europi koja je do prije nekoliko desetljeća ratovala i to je za Hrvate dovoljno, naši vojnici neće ići ratovati drugdje", dodala je.

Aktualni predsjednik i kandidat SDP-a i partnera Zoran Milanović istaknuo je kako je "odgovor na hipotetsko pitanje ne".

"U svom radu i djelovanju u hrvatskim interesima kao premijer i predsjednik Republike sam dva puta donosio, nažalost, odluke o povlačenju hrvatskih vojnika iz pogibelji u Siriji i Afganistanu prije izbijanja kaosa. Ovo sada je samo gore", poručio je i dodao kako Hrvatska ima obveze prema NATO-u, ali da ni u kojem slučaju obveza nije da uskače u pomoć država koje nisu članice Saveza.

"Da je Hrvatska bila članica NATO-a, velikosrpska agresija se ne bi dogodilo i zato je potpuno nerazumljivo zašto je Milanović napravio takvu gužvu oko dva časnika", kazao je kandidat HDZ-a i partnera vladajuće većine Dragan Primorac.

- Hrvatski čovjek koji je osjetio Domovinski rat, itekako zna što prolazi ukrajinski narod, ali ja kao predsjednik nikada neću dozvoliti da hrvatski vojnik ratuje na tuđem teritoriju, naglasio je.

Nezavisna Marija Selak Raspudić je poručila da je ovo pitanje postalo tema zato što je to htio Milanović kako bi stvorio privid da se naši dečki šalju da ginu da bi na tome politički profitirao.

"Naša linija zapovijedanja je posvađana i oni koji su do toga doveli moraju politički odgovarati na ovim izborima", rekla je.

Za nezavisnog Niku Tokića Kartelu je ova tema nebitna. "Ne bih slao naše vojnike u ratna područja, no pitanja su hipotetska i ne vidim smisao u tome da o tome uopće govorimo", rekao je.

Kekin je Primorca u replikama upitala za prijateljstvo s izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahujem, za kojeg je Međunarodni kazneni sud izdao tjeralicu za ratne zločine u Gazi, no Primorac nije odgovorio.

HDZ-ov kandidat se fokusirao na Milanovića prozvavši ga da uopće ne zna gdje su mu vojnici, a referirajući se na predsjednikovu nedavnu izjavu o neizglasavanju 12 misija u Saboru, koje su već bile izglasane.

Na njega se obrušila i Selak Raspudić naglasivši da je supotpisao odluku o slanju vojnika u vrlo rizične misije kao u Libanon, a Milanović ju podsjetio da je konačnu odluku o tome donio Sabor, pa tako i ona koja je za to glasala.

Govoreći o ilegalnim migracijama, Jonjić se, kao i Bulj, zalaže za pridruživanje vojske na granicama ukoliko policija nije u stanju riješiti taj problem, u tom smjeru razmišlja i Selak Raspudić, Kekin smatra da bi EU trebala pravednije i solidarnije dijeliti teret migrantske krize, Lozo je za jačanje policije, a Milanović i za davanje možda većih ovlasti policiji.

"Kada ja postanem predsjednik, svaki ilegalni migrant će biti deportiran, Hrvatska neće biti utočište ilegalnih migranata", kazao je Primorac, a Tokić Kartelo zaziva "strogi zatvor ili rad za svaki ilegalni prelazak granice".

Lozo bi se, kaže, udružila sa zemljama koje se suočavaju sa sličnim problemom kao i mi kako bi za nas vrijedila druga pravila.

Govoreći o potrebi mijenjanja ovlasti predsjednika kao Vrhovnog zapovjednika oko korištenja vojske u miru, Primorac ističe da je aktualni predsjednik Vrhovni nasilnik, koji je doveo do usijanja stanja u državi, ostali su, osim Jonjića, koji je zagovornik donošenja novog Ustava, protiv.

Odgovarali su i na pitanja iz domene društva i ideologije, a većina ih se slaže da je stanje u zdravstvu i pravosuđu katastrofalno, pri čemu su kao ključni problem za građane naveli nedostupno zdravstvo i nepovjerenje u pravosuđe.

Branka Lozo (DOMiNO) mišljenja je da javno i privatno zdravstvo treba odvojiti u cijelosti. „Ne sviđa mi se ovaj hibridni sustav koji sada imamo. Ovo je nakaradni sustav, isti liječnici u napasti su da tijekom radnog vremena u bolnicama ne obavljaju toliko pregleda koliko bi trebali, a stignu ih raditi u privatnim klinikama”.

Zoran Milanović (SDP) poručio je da, dok god bude sjecikesa koji su se priključili na pipu javnog novca, do tada će vladati golemo nepovjerenje građana u zdravstveni sustav. „Treba ili skroz zabraniti rad liječnika javnih bolnica u privatnom sektoru ili rigorozno regulirati. Ovo je čisti piratluk”, ustvrdio je.

Dragan Primorac (HDZ) je kazao da je javno zdravstvo temelj razvoja hrvatskog zdravstva . A kada je riječ o budućnosti, zdravstvo mora biti napravljeno u sinergiji javnog i privatnog jer pacijenta ne zanima kako se liječi, nego da se liječi u ovlaštenoj instituciji. Odgovorio je i na kritike o njegovoj klinici, kazavši da je ona u potpunosti na tržištu, dok od HZZO-a prima samo 2,8 posto.

Uzvratila mu je nezavisna Marija Selak Raspudić, kazavši da je dio problema koji radi na potenciranju privatnog pred javnim zdravstvom. Kao glavni problem u zdravstvu navela je liste čekanja. Nezavisni Niko Tokić Kartelo mišljenja je da je loše što Vlada premalo ulaže u javno zdravstvo.

Kandidat Mosta Miro Bulj napominje da je zdravstvo po Ustavu zajamčeno svim građanima, ali da to nije tako, pogotovo u ruralnim krajevima. Do toga je došlo zbog srpske mafije u kombinaciji s masonima koja se infiltrirala u javno zdravstvo, dok se, po njegovu mišljenju, najveća pljačka zdravstva dogodila za vrijeme korone.

Nezavisni Tomislav Jonjić ocjenjuje da je stanje u zdravstvu katastrofalno, o čemu sve govori afera Beroš. U svijetu postoje primjeri simbioze privatnog i javnog zdravstva i to funkcionira gotovo savršeno, ali ne i kod nas jer smo korumpirani, ustvrdio je.

Ivana Kekin (Možemo!) kazala je da je potrebno rješavati liste čekanja, a ne plaćati Primorca i njegove frendove. „Potrebno je ne stavljati na mjesto šefova bolnica one koji imaju koristi od privatnih poliklinika. Od otkrivanja afere Beroš-Petrač otkrivena je sprega između mafije i države po pitanju zdravstva. O otimanju iz javnog zdravstva, o koliko milijardi se radi, neću nikada šutjeti”, poručila je.

U replikama koje su uslijedile Kekin je Primorcu poručila da će od 'te sinergije ove godine dobiti skoro 900 tisuća eura i da krade iz javnog i stavlja u privatne džepove'.

Prisnažio je i Milanović kazavši HDZ-ovu kandidatu da se u kući obješenog ne govori o štriku i da bi se toga Primorac trebao držati kad govori o svojoj bolnici. „To je muljaža, radi privatno i makni se s pipe javnog novca”, poručio mu je. Selak Raspudić Primorcu je kazala da svi znaju da je muljao sa stanovima i jasno je da mu nitko ne vjeruje da je sve po zakonu kada priča o svojoj bolnici. Tokić Kartelo, pak, stao je u Primorčevu obranu, kazavši da je on poduzetnik koji stvara, radi i puni proračun poput njega. „Ne znam otkud vam pravo da kažete da nešto pljačka. Vi niste normalni”, poručio je suparnicima.

Kandidatima je upućeno pitanje i o stanju u pravosuđu te o izboru Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika.

Primorac je, govoreći o važnosti poštivanja zakona na svim razinama zapitao: "Imamo problem ako predsjednik ne poštuje zakon, zašto bi netko drugi?".

Selak Raspudić ocjenjuje da imamo ozbiljan problem jer, kaže, ljudi mole Boga da o nama odlučuju EU tužitelji jer je povjerenje u naše nepostojeće. Tokić Kartelo, pak, vjeruje u institucije i glavnom državnom odvjetniku, dodavši da nije dobro etiketiranje, pa i Turudića, i da od njega stvaraju metu u društvu.

„Najveći problem hrvatskog društva su tri stvari - pravosuđe, pravosuđe i pravosuđe. Imam ogromno nepovjerenje u pravosuđe i državno odvjetništvo, kao i Ustavni sud”, kazao je Bulj.

Jonjić je kazao da je sudska vlast jedna od tri grane vlasti i u trenutku kad nemate jednu od tri grane vlasti, nemate suverenitet države. Kekin je istaknula da je riječ o čovjeku koji je više puta lagao u javnosti i Saboru i o čovjeku kojeg je silnik Plenković namjestio protiv kojeg su tisuće prosvjedovale na ulicama. Treba znati, dodala je, da i hrvatska javnost jako dobro vidi osovinu Primorac - Bujanec - Turudić.

Lozo smatra da su korupcija i klijentelizam, uz ekonomske razloge, glavni razlog zašto naši mladi napuštaju Hrvatsku. Milanović za Turudića tvrdi da je prijestupnik, zatečen je u prijestupu. „Turudić je čovjek koji je pod mojim izvidnim mjerama, u proceduri sa sudskim nalogom, zatečen kako čini zabranjeno djelo. To se ne smije raditi, to je zabranjeno i takva osoba je državni odvjetnik”, naglasio je.

O ideologijama štetnim za demokraciju i Hrvatsku, Milanović je kazao da su to ideologije podjele i mržnje, dok treba raditi na slobodi, jednakosti, ravnopravnosti nacija i spolova. Upozorio je da nemamo slobodnu ni akademiju ni novinarstvo ni pravosuđe.

Primorac se nadovezao, kazavši da je ideologija podjela koju je započeo Milanović dovela do toga. „Nikada nismo imali situaciju da predsjednik i vlada ne pričaju, on je rekao da postoje naši i vaši”, ustvrdio je, dodavši da nijedna ekstremna ideologija nije dobrodošla u Hrvatskoj. Selak Raspudić Primorcu je kazala da govori o ujedinjenju, a započeo je kandidaturu tako da je razjedinio stranku koja ga je podržala. Mišljenja je da su podjele dobrodošle jer je ovo je demokracija i tu se glasovi suprotstavljaju.

Tokić Kartelo rekao je da je našao politiku novog povjerenja, u tome nema mjesta ideologijama nego samo temama koje direktno pogađaju naše građane. Za Bulja je različitost bogatstvo demokracije. Usprotivio se svima onima kojima je sporan HOS i pozdrav ZDS. „Moramo razgovarati i o rodnim ideologijama, ja sam protiv jer dolazi do sakaćenja i operacija. Normalno je da muško bude muško, a žensko – žensko”, kazao je. Lozo također najveću opasnost koja prijeti Hrvatskoj vidi u rodnoj ideologiji.

Jonjić je zapitao koga štiti hrvatska vlada kada odbija sudjelovati u osudi komunizma. Kekin najavljuje da će se boriti za slobodu, jednakost, demokraciju i socijalnu pravdu dok je živa.