"Životno ugroženo dijete jučer je helikopterom s 'poligona' na Marsovom polju prevezeno s pulske pedijatrije u KBC Rijeku na daljnje zbrinjavanje", kazala nam je dr. Tatjana Čemerikić, ravnateljica Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Istarske županije, izrazivši nadu u pozitivan ishod.
'Trinaestogodišnja djevojčica helikopterom je prevezena iz Pule u KBC Rijeku radi jedne hitne obrade', kaže nam ravnatelj pulske bolnice dr. Andrej Angelini, dodavši da su je prvo primili u njihovoj hitnoj ambulanti.
- Nakon toga smo je stabilizirali, dobila je prvu terapiju i izvan je životne opasnosti, veli ravnatelj Angelini.
Povod je to osvjetljavanju modela hitne helikopterske medicinske službe koja je počela je s radom 30. travnja 2024. godine, za čiju su organizaciju i rad nadležni županijski zavodi za hitnu medicinu.
Ravnateljica istarskog Zavoda za hitnu medicinu Tatjana Čemerikić
Ova se služba aktivira za zbrinjavanje životno ugroženih pacijenata u Istri, u kojoj je registrirano sedam sletnih mjesta u gradovima u kojima su i ispostave hitne medicinske službe: uz spomenuti ovaj u Puli , tu su i sletna mjesta u Poreču, Rovinju, Buzetu Labinu, Pazinu i Umagu. Potonji je, kako nam veli dr. Čemerikić, jako značajan jer je, na sjeverozapadu, najudaljeniji.
Helikopter s medicinskim timom kreće na intervenciju s baze na Krku, pokrivajući Istarsku, Primorsko-goransku, Zadarsku i Ličko-senjsku županiju, a svima je konačno odredište KBC Rijeka.
Za zbrinjavanje pacijenta u ostatku Hrvatske, baze helikoptera su u Zagrebu, Splitu i Osijeku.
- Kad je hitno, svaka minuta je bitna, a u srži Hitne helikopterske medicinske službe jest zbrinuti pravog pacijenta u pravo vrijeme i na pravom mjestu. Najvažnije je hitnog pacijenta zbrinuti u okviru 'zlatnog sata' jer su tada najveće šanse za pozitivan ishod liječenja. HHMS je ogroman iskorak u sustavu hitne medicine, a ustrojem ove službe postavljen je novi standard u očuvanju života i zdravlja naših građana, veli ona.
Za obalne baze koristi se helikopter tipa airbus H 145. koji zbog svojih dimenzija i tehničkih karakteristika može slijetati na različite manje površine, uključujući plaže, molove, autoceste, lokalne ceste, ali na nepristupačnim terenima.
Ove su godine u Istri imali više od 200 hitnih helikopterskih intervencija, a u osam mjeseci prošle (startne) godine 70-ak. Konačna lokacija je uvijek i isključivo KBC Rijeka.
- Dosad tijekom hitnog helikopterskog prijevoza nismo imali niti jedan smrtni slučaj, kaže ravnateljica Čemerikić, koja osobno nije sudjelovala u helikopterskom prijevozu pacijenta iz razloga što je za bazu Krk nadležan Zavod za hitnu medicinu Primorsko goranske županije.
Kako nam pojašnjava dr. Tatjana Čemerikić, postoje primarne intervencije, kada se helikopter spušta na, za zemaljske timove, nepristupačna mjesta, čime medicinski prateći tim prvi stiže na mjesto intervencije i zbrinjava pacijenta.
Intervencije na nepristupačnom tlu za vozila hitne pomoći
U sekundarnim intervencijama, a skoro sve su takve u Istri, zemaljski timovi prvi stižu do pacijenta i zbrinjavaju ga, aktivirajući potom helikoptersku službu za prijevoz životno ugroženog pacijenta.
U tercijarnim intervencijama obavlja se međubolnički prijevoz. To znači da Opća bolnica Pula traži hitni helikopterski prijevoz jer je njihov pacijent životno ugrožen, bilo s Objedinjenog hitnog bolničkog prijema ili s bolničkog odjela. Takvih je međubolničkih helikopterskih prijevoza ove godine u Istri bilo 50-ak.
- Helikopterski prijevoz je snažna podrška životno ugroženim pacijentima, ističe ona, a aktiviraju se najčešće zbog hitnih medicinskih stanja, primjerice zbog infarkta miokarda, kroničnog popuštanja srca, nakon uspješnog oživljavanja, jakih alergijskih reakcija, moždanog udara, teških politrauma (nakon prometnih nesreća), hitnih stanja kod djece.
- Najduži je prijevoz iz Umaga, otprilike je duljina trajanja intervencije do zbrinjavanja u KBC Rijeka 1 h i 15 minuta, trudimo se ispoštovati pravilo 'zlatnog sata', kaže ravnateljica istarskog Zavoda za hitnu medicinu.
O aktualnoj pulskoj helikopterskoj lokaciji na Marsovom polju ona kaže da će to biti rješenje sve do izgradnje helidroma.
Premda njegova izgradnja spada u ovlast Opće bolnice Pula, dr. Tatjana Čemerikić dijeli mišljenje ravnatelja pulske bolnice Andreja Angelinija koji je prije par dana našem portalu izjavio da bi lokacija budućeg heliodroma trebala biti iza pulskog hospicija, svega par stotina metara od same bolnice.
Uspješnost hitne helikopterske intervencije ovisi o koordinaciji svih dijelova sustava. Sve počinje od informacije dispečerskom centru 194 (iako se tu usmjeravaju i pozivi sa 112) koji će prvi prepoznati kritičnost situacije, aktivacije zemaljskih timova koji će stići do pacijenta i pružiti hitnu medicinsku skrb do aktivacije helikoptera i osiguravanja brzog prijevoza do bolnice.
