SUZANA JAŠIĆ: "Milanović u tom svom jurišu, nevezano jeste li lijevo ili desno, želi poručiti 'ajmo maknuti HDZ!' To nije pozicija moje stranke i mi sigurno nećemo sudjelovati u Vladi koja bude sadržavala Most ili Domovinski pokret"

S gradonačelnicom Pazina Suzanom Jašić razgovarali smo uoči nadolazećih parlamentarnih izbora. U velikom intervjuu za Istru24 govorila je o aktualnim previranjima unutar lijevo-liberalne koalicije, Milanovićevoj Trećoj republici i što stoji iza tog pojma, kakav je odnos HDZ-a prema središnjoj Istri, ali i kakve rezultate Možemo! očekuje u Istri i Primorsko-goranskoj županiji.

Hoćete li biti nositeljica liste Možemo! u 8. izbornoj jedinici?

Imamo sastanak Vijeća početkom ovog tjedna i nakon toga će liste biti poznate. Dakle, u utorak bi najkasnije sav taj proces trebao biti konačan.

Logično je da vi nosite listu u Istri i Primorsko-goranskoj županiji budući da ste uz gradonačelnika Zagreba, jedina gradonačelnica platforme Možemo!.

Ako članstvo, Vijeće i stranka misle da trebam ili ne trebam nositi listu, onda će tako biti. Spremna sam dati potporu stranci na bilo kojoj poziciji koju zajednički definiramo.

U slučaju da prođete u Sabor, što tada s vašom funkcijom gradonačelnice?

Pričekala bih da završe izbori. Osim želje da maknemo HDZ s vlasti,  duboko sam posvećena radu u Gradu Pazinu. Aktivna sam i bit ću i dalje aktivna, na bilo koji način, u zagovaranju interesa lokalne samouprave.

Dakle, vođenje Grada Pazina je vaš primarni politički interes.

Da.

Možda i tri mandata

Onda je jasno da idete u utrku za još jedan mandat gradonačelnice Pazina na lokalnim izborima iduće godine?

Ovo mi je prvi mandat i mislim da je ozbiljno i fer reći da imam podjednake želje da promijenimo vlast na nacionalnoj razini, kao i da i dalje vodim Grad Pazin najbolje što mogu.

Hoće li ipak prvo mjesto na listi pripasti čelnici pulskog Možemo! Dušici Radojčić?

Bit će onako kako završe stranački predizbori i kako Vijeće stranke na kraju odluči. Ja ću dati najbolje od sebe kakva god odluka bude.

Kada govorimo o osmoj jedinici, konkretno o Istri, Možemo! nema puno izbora. Tu su Miha Paus, Dušica Radojčić, Slaven Boljun, Davor Vuković, Noel Mirković, Ana Fonović. Jesu to imena koja će se pojaviti na listi?

Dio tih ljudi će se svakako naći na listi.

Možemo! od početka djelovanja u Istri nije uspio proširiti svoje organizacije na ostatak istarskih gradova. Fokusirani ste isključivo na Pulu koja je svakodnevno na meti kritika. Zar u ostalim gradovima Možemo! ne vidi nikakve probleme?

Nakon lokalnih izbora, Pula i Pazin su bili gradovi koji su imali bazu, uz Zagreb koji je u startu pokupio najveći fokus. Željeli smo  izbjeći umjetan i prebrzi rast stranke. Dosad smo uvijek imali priliku vidjeti da kada god se pojavi neka nova opcija, mnogi bi tamo pohrlili, ali ako strukturu ne gradite polako i smisleno, onda se to u jednom trenutku raspline kao balon od sapunice. Uvijek postoji migracija nezadovoljnih ljudi koji idu od inicijative do inicijative. Prvo smo htjeli stabilizirati Zagreb, Rijeku, Pazin, Pulu, no paralelno smo gradili baze i u drugim gradovima. Na tome se intenzivno radi. Vjerujem da ćemo na idućim lokalnim izborima biti puno jači.

Osim Pule i Pazina, hoće li Možemo! imati kandidate i u drugim istarskim gradovima/ općinama na idućim lokalnim izborima?

Da.

Gdje konkretno?

U svim većim gradovima postoje pojedinci i grupe.

Zašto Možemo! od početka odbija suradnju s Radničkom frontom, a nije vidio problem u suradnji s SDP-om s kojim ste planirali točkastu koaliciju, no i to je na kraju propalo?

Mi smo još od ljeta prošle godine komunicirali da na ove izbore idemo sami, a da u nekim jedinicama gdje je ljevica tradicionalno slabija možemo razgovarati i a SDP-om i s drugim strankama od centra nalijevo da maksimaliziramo rezultat. Razgovarali smo s SDP-om, nismo se uspjeli dogovoriti o zajedničkom nastupu u četiri jedinice, ali to ništa ne mijenja u odnosu na našu spremnost da poslije izbora surađujemo u programski i vrijednosno koherentnoj Vladi. Vjerujemo da je dobro da se na izbore ipak ide u dva bloka. Na taj način građani zbilja imaju mogućnost glasati za one čije su vrijednosti i program najbliži. Naši ljudi će, bilo da će sudjelovati u vlasti ili u opoziciji, i dalje raditi marljivo s integritetom kojeg zahtijeva javna dužnost.

Stockholmski sindrom

Pregovori s SDP-om su u petak ipak propali. Jeste li očekivali na kraju takav ishod i smatrate li da je Možemo! trebao prihvatiti ponudu SDP-a koji vam je na listama nudio dva mandata. Nije li bolje išta nego ništa?

Mi smo ušli u pregovore tražeći minimalno ono što su naša istraživanja pokazala da nosimo i samostalno. Vjerujem da se SDP nakon ulaska Milanovića u igru osjetio znatno jačim, no to za Možemo! nije razlog za sklapanje dogovora pošto-poto. Ova odluka u potpunosti je konzistentna s onim što govorimo od lipnja prošle godine. Na izborima ćemo točno izmjeriti što ljudi koji glasaju za lijeve opcije misle i o nama i o njima.

Koliko mandata očekujete u 8. izbornoj jedinici? Zadnja anketa koju je objavio Jutarni list u petak daje vam svega 10 posto u prvoj jedinici gdje ste ipak najjači?

Više od jednog svakako. Dva, možda i tri. Ne bih se zabrinjavala, postoji jako puno anketa i istraživanja koje ponekad pokazuju preniske, a ponekad previsoke brojke, ovisno tko provodi anketu i na kojem uzorku. Anketni rezultati su odraz trenutačnog  raspoloženja i do izbora se može svašta dogoditi. Nije pitanje što netko misli kada ga se telefonski nazove, već što misli onaj koji je na kraju izašao na izbore i ubacio listić.

Brojne afere obilježile su mandat Andreja Plenkovića. Tu je i donošenje za medije pogubnog Lex AP, afera plin za cent, afera Mreža, INA…Kakve šanse dajete Plenkoviću?

Kompletna Plenkovićeva Vlada je jedna velika afera. Ako dobiju izbore, Plenković ostaje premijer, osim ako ne ode u Bruxelles. Nevjerojatno je da najviše devastirani krajevi koje je HDZ najviše uništio, daju najveću podršku toj stranci, kao da je na djelu Stockholmski sindrom. Činjenica je da HDZ ima svoj perpetuum mobile jer velika sredstva odlaze u manje razvijena područja, a ljudi i dalje ne dolaze ili i dalje odlaze. Osim toga, postoji uhodan sustav "sipamo pomoć gdje su naši, a oni će nam pomoći da ostanemo na vlasti". Potpuno je drukčiji odnos Vlade prema predstavnicima izvršne vlasti u gradovima ili općinama koji dolaze iz HDZ-a, ili njihovih koalicijskih partnera, i svih ostalih. To izaziva osjećaj bijesa kod brojnih oporbenih gradonačelnika i načelnika.

Kakav je odnos Vlade prema središnjoj Istri?

Žalio nam se ne jedan građanin da su neki pazinski HDZ-ovci u kampanji za lokalne izbore 2021. godine doslovno ljudima  govorili da će novaca za Pazin biti samo ako oni pobijede. To je očito unutar HDZ-a toliko normalizirano, da taj obrazac po kojem funkcioniraju diljem Hrvatske ni ne kriju. Prestrašno. To je ta oteta država. Kada se cijela država koristi za stranačke interese, tu nema nikakve ljubavi prema građanima. Npr. da li HDZ voli Pazin i središnju Istru uvijek ili ponekad? Ako je HDZ-ovoj Vladi važno što će, primjerice, biti sa središnjom Istrom ili našom školom samo u slučaju ako su ovdje na vlasti, onda zaključujem da im zapravo nije stalo ni do središnje Istre ni do naše škole, već samo do sebe na vlasti.

Zoran Milanović ignorira preporuke Ustavng suda, kaže da mrzi upozorenja i radit će po svojoj savjesti. Je li njegov manevr oko kadidature po vama udar na ustavni poredak? Je li trebao prvo dati ostavku?

Kad sam čula vijest da se kandidirao za premijera, instinktivno sam pomislila da podnosi ostavku da bi se mogao kandidirati. Kasnije sam shvatila da to ne planira učiniti. Dosad sam pročitala 50- tak različitih mišljenja o tome krši li on Ustav ili ne,  što je stvorilo totalni nered u javnom prostoru. Milanović je dao razlog zašto ne daje ostavku, jer smatra da se time kompletna vlast seli u jednu vreću. Ja se vraćam na svoju prvu instinktivnu reakciju. Logično bi bilo da je prvo dao ostavku i onda krenuo u cijelu ovu priču. 

Treća republika, što je to?

Milanović je, među ostalim, pozvao birače i da glasaju za Domovinski pokret i Most, samo ne za HDZ.  Okuplja li on desnicu i je li vam to prihvatljivo u varijanti da on bude mandatar buduće Vlade? Što ako Most bude jezičac na vagi neke buduće postizborne koalicije?

Dvije su stvari na pladnju. Prvo je micanje HDZ-a. Nekog tko je dugo vremena na vlasti, treba zamijeniti. Nakon nekog vremena, da tako kažem, treba provjetriti prostorije kako bi izašao sav nagomilani smrad. Smjena vlasti postoji s razlogom i to je težnja opozicije. S druge strane, Milanović se ponaša kao samostalni strijelac i ide na varijantu „catch all“. U tom svom jurišu, nevezano jeste li lijevo ili desno, Milanović želi poručiti "ajmo to napraviti i maknuti HDZ!" To nije pozicija moje stranke. Mi ne želimo desnicu na vlasti i sigurno nećemo sudjelovati u Vladi koja bude sadržavala desnicu. Dakle Most, Domovinski pokret i slično.

Je li izjava o migrantima koju je predsjednik nedavno dao rekavši „danas je sve drukčije jer sada ovdje dolaze migranti s računicom želeći uzeti samo socijalnu pomoć“, smjer u kojem će Milanović dalje kreirati migrantsku politiku postane li premijer?  

Mislim da se tim pitanjem bavi zato jer se želi svidjeti i desnom dijelu birača. Nisam stekla dojam da migranti žude za životom u Hrvatskoj već kroz Hrvatsku žele dalje otići u neke druge zemlje. Također, nisam stekla dojam da u Hrvatskoj imamo navalu useljenika što bi se, s jedne strane, sigurno vidjelo na tržištu radne snage. Imamo agencijske radnike koji su tu privremeno, a tržište radne snage nam je u kolapsu. A pitanje migrantske politike svakako nije pitanje koje se može obraditi jednim statusom na nekoj društvenoj mreži, niti je to uostalom pitanje kojeg Hrvatska može sama riješiti. Mislim i da je Milanović toga svjestan.

Hoće li Možemo! biti dio „Vlade nacionalnog spasa“, točnije Milanovićeve Treće republike?

On je nekoliko puta spomenuo vladu nacionalnog spasa i Treću republiku, ali ostali smo zakinuti za detalje pa ne znamo što pod tim misli i koji je pravi sadržaj iza toga.

Bili ste nezavisna vijećnica na listi SDP-a u prošlom mandatu Gradskog vijeća Pazina. Pretpostavljam da vama nije sporna suradnja s SDP-om općenito?

Nekad sam znala razmišljati o mogućnosti formiranja tehničke koalicije koja bi maknula HDZ i u godinu i pol dana promijenila ključne zakone, poput izbornog zakona, Zakona o izbornim jedinicama, vratila institucije koje su sada u šapama HDZ-a nazad i onda raspisala prave izbore na kojima bi se argumentirano sučeljavale javne politike. No, to je utopistička ideja jer živimo u prostoru na koji utječe tisuće silnica. Tu je tisuću odnosa, subjektivnih iskustava i stvari se ne slažu jednostavno. No, ne postoji idealno vrijeme, dan ili čovjek. Ideal je nedostižan, a idealno neprijatelj dobrog. Zato ne može postojati idealan gradonačelnik, premijer, stranka, idealan trenutak, idealni izbori, ali zato mora postojati težnja, svijest o tome kako djeluju silnice i što je posljedica nekog djelovanja ili odluke. Hoće li se i kako će se kasnije suradnja s SDP-om realizirati, tek će se vidjeti.

SDP i Možemo! su u Puli doslovno na ratnoj nozi. Čak bolje surađujete s IDS-om u Puli, nego s vijećnicima iz SDP-a. Je li u pozadini tog otvorenog sukoba osobna razina?

Politiku čine vrijednosti, ciljevi, djelovanje i na kraju i osobnosti. Ni Možemo! ni SDP nisu monolitne stranke s čunjevima koji su svi isti i misle isto. Ljudi se razlikuju i po karakteru, temperamentu, ali i interesima i ciljevima koji ih okupljaju unutar neke stranke.

Je li vam prihvatljiva suradnja s IDS-om u slučaju da oni budu dio Vlade nacionalnog spasa?

Reforma IDS-a se još nije dogodila i teško da nam mogu biti poželjan partner. No, nikakve odluke o sudjelovanju u takvoj Vladi se neće donositi prije iscrpne rasprave.

Mislite li da je moguća suradnja da IDS poslije izbora koalira s HDZ-om?

HDZ i IDS su u Istri u jako dobrim odnosima. Bez obzira što su neki ljudi formalno napustili IDS, svi i dalje dobro surađuju. Iz IDS-a poručuju da neće u koaliciju s HDZ-om jer suprotno bi za njihove birače mogao biti šok budući je IDS dugo na nacionalnoj razini o sebi gradio sliku kao o antifašističkoj stranci koja potiče multikulturalnost i liberalne vrijednosti.

Vidite li neki novi IDS s Daliborom Pausom na čelu?

Pausa sam doživjela kao ugodnog čovjeka koji nije bahat i kojeg vidim da ne žudi za nekom velikom medijskom pažnjom i praznim celofanima, pozama i lajkovima što je u suprotnosti s onim kako doživljavam IDS. Ima li on budućnost na čelu te stranke ili stranka na čelu s njim, vidjet ćemo. Nakon prošlih izbora trebalo im je neko vrijeme da smanje bahatost, odnosno da shvate da više nisu svemoćni, iako nije bilo pravog poniranja u sebe.

Možemo! je predstavio svojih 13 hrabrih poteza. Ti su potezi dosta površni i šalju vrlo načelne poruke. Nema ni slova o zelenim politikama ili gospodarenju otpadom na čemu je Možemo! od početka gradio svoju platformu.

Tih 13 poteza nisu program, već potezi, a njihovo predstavljanje bio je uvod u kampanju. U nedjelju su u Zagrebu predstavljeni programski prioriteti koji, naravno, sadrže i poglavlja vezana za zeleno otporno gospodarstvo. Nakon poteza i programskih prioriteta, zadnji korak u tom pogledu je predstavljanje cijelog programa, što će se dogoditi kroz koji dan.

Ali kako je moguće da je gospodarenje otpadom skroz isparilo iz programa?

Gospodarenje otpadom nije pitanje koje se može riješiti jednim hrabrim potezom, već kompleksno pitanje cirkularne ekonomije. To je jedini razlog zašto nije uvršteno u tih 13 poteza. Ali, ono je dio i u nedjelju predstavljenih prioriteta, kao i cijelog programa, naravno.

Zoričić je naslijedio Kaštijun

Jeste li namjerno izbjegli temu otpada zbog problema koje Možemo! ima s otpadom i Jakuševcom u Zagrebu? Tomislav Tomašević zagovara otvaranje Centra za gospodarenje otpadom u Resniku, a u Istri imamo Centar za gospodarenje otpadom Kaštijun kojeg Možemo! snažno kritizira.

U Resniku nije predviđena tehnologija implementirana na Kaštijunu. Ključ svega je 2017. godina kada je donesen novi Zakon o gospodarenju otpadom koji smo mi u Istri i Rijeci počeli prvi implementirati. Svi smo dosta potrošili na kupnju stotina novih kanti, poluukopanih spremnika, specijaliziranih vozila. No, s odvajanjem plastike iz miješanog komunalnog otpada uzeli smo kalorije pa na Kaštijun dolaziti otpad pun vlage. Jer ako si uzeo plastiku, uzeo si i kalorije. Onda je rečeno da moramo uvesti i smeđe kante. Troškovi rastu, problem Kaštijuna ostaje. No, Bandić je taj isti zakon ignorirao i nije napravio ništa. Tomašević je krenuo od nule i morao poštivati zakon. No, odlučio se za drugi model s vrećicama. Ne znam što je bolje, ali čini mi se da je odluka ekonomski dobra. No dogodio se i problem s radnom snagom. Prije deset godina nije bio problem naći radnike u čistoći. Sjetimo se da je i za to trebala članska iskaznica. Danas na jednostavan način ne možete naći ni radnika čistoće, grobare, ustvari bilo kog tko je vezan za obavljanje komunalnih poslova. Za urušavanje Jakuševca najmanje je kriv Tomašević. Ne može čovjek u dvije i pol godine riješiti nagomilane probleme u zadnjih dvadeset ili trideset godina. I meni se u Pazinu stalno nešto urušava, ceste, zidine, stropovi. Jesam li ja za to kriva - nisam, kriva sam ako neću ništa poduzeti. Svi plivamo između nedostatka financijskih, ljudskih i vremenskih resursa. Treba gledati da li netko nešto radi i kako to radi, je li netko marljiv, vrijedan i pošten, ili u srži grabi i pogoduje.

Gradonačelnik Pule Filip Zoričić nedavno je najavio pokretanje referendumske inicijative oko Kaštijuna. Kako na to gledate i je li konačno nakon brojnih sastanaka dogovoren model restrukturiranja tog trgovačkog društva?

Nisam vidjela tu izjavu oko referenduma. No poznato je da svi mi, osim Općine Medulin, plaćamo kredit za Kaštijun što znači da smo na neki način kupili udjele. Žao mi je što je Kaštijun tamo i što od početka zagorčava život ljudima. No, bilo bi populistički reći da bih Kaštijun zatvorila ili ga preselila s te lokacije jer nemam čarobni štapić. Kaštijun je tu i treba vidjeti što dalje. Gospodarenje otpadom u Istri je tema kojom se mnogo aktivnije trebamo svi baviti, ali i Istarska županija, ali njima sad odgovora što su manjinski suvlasnici. Praktički ljudi koji su doveli do cijele ove priče, sada govore „Filip je većinski vlasnik“. Zoričić je u tu priču uskočio tek 2021. godine i pojma nije imao o Kaštijunu, a oni koji su doveli do aktualnog stanja i tako žustro branili Kaštijun po gradskim i općinskim vijećima kad su se donosile odluke, sada odjednom  daju ostavke u Nadzornom odboru. Zabrinjavajuće je da još nemamo ni županijski Plan gospodarenja otpadom.

Među hrabrim potezima, Možemo! populistički govori kako će odmah zaustaviti bespravnu gradnju. Znamo da to nije moguće preko noći. Koji su to mehanizmi kojima ćete odmah zaustaviti bespravnu gradnju?

Za obračun s bespravnom gradnjom treba početi primjenjivati zakone i unaprijediti ih, ali i osnažiti građevinsku inspekciju. Žalosno je da u Istri imamo samo dva građevinska inspektora. Prijavite nešto inspekciji i čekate. Previše je tema i među naših 13 poteza  nisu ušle mnoge teme koja ja ili netko drugi smatra bitnim. Nikad nećemo doći do stopostotnog konsenzusa što su to najhrabrije teme.

Kada se govori o ukidanju Županija, Ivana Kekin je pred nekoliko dana rekla da nećete ukinuti Istarsku županiju. Po kojem načelu planirate ukidati županije i hoće li Istrijani po tom pitanju imati povlašteni status?

Istra je logička cjelina. No, u Hrvatskoj imamo preko 500 lokalnih samouprave na 3,5 milijuna stanovnika. To je besmisleno. Definitivno je tema održivost općina, pogotovo onih koje ne mogu ništa bez pomoći države. No, ključ reforme je u tome da građani i građanke na lokalnoj razini mogu ostvariti jednaku kvalitetu usluga kod svoje administrativne jedinice.

Brojnost Turističkih zajednica kojih je preko tristo vam nije sporno?

U mnogim općinama i gradovima u TZ-u imate jednu ili dvije zaposlene osobe koja organiziraju događanja, manifestacije i možda drže jedan dio života u tom mjestu. Po meni brojnost turističkih zajednica ako su održive nije tema.