Tko je kriv za mizerno stanje pulske zračne luke?! "Bez novca turističkih zajednica, odavno bi bila u velikim problemima"

Nema sumnje da pulska zračna luka posluje loše. Lanjska godina je pokazala da se, pisala je Istra24, akumulirani gubitak popeo na gotovo dva milijuna eura.

Unatoč silnim pokušajima da se od direktorice Nine Vojnić Žagar dobije suvisao razlog zbog kojeg je tome tako – jer aerodrom je ipak u vlasništvu države, Istarske županije i istarskih Gradova – ona, iako odgovorna osoba, odbija dati konkretne odgovore.

Eksterno okruženje

Naglašava tek da su na poslovanje utjecale negativne okolnosti iz „eksternog okruženja iz doba koronakrize, rata u Ukrajini i druge“.

- Što se tiče financijskog izvješća nije isključivo za nas specifično da smo godinu završili s prijavljenim gubitkom, jer je poznato da su fiksni troškovi zračnih luka visoki, a zračna luka je cijele godine otvorena za zračni promet što ima svoj utjecaj na financijski rezultat. Naravno da je održivo poslovanje cilj, no kao javna tvrtka mi na prvo mjesto ne stavljamo isključivo profit, već sigurnost i zaštitu putnika i ostalih korisnika usluga zračne luke i kontunuirano ulaganje u zadržavanje školovanog osoblja, tvrdi u gotovo nestvarnom odgovoru Vojnić Žagar.

No, ne napominje da su i druge luke koje su poslovale pozitivno bile zahvaćene istim nedaćama, kao niti da se upravo aerodrom koji ona vodi nalazi u baš u Istri, turbo turističkoj županiji. Također, direktorica već dva mjeseca ne odgovara na upit Istre24 zašto zadarska zračna luka uspjeva uvesti puno više komercijalnih letova od Pule.

Kada smo joj prvi put postavili to pitanje bio je 5. lipanj. U Zadar je tada sletjelo 35, a u Pulu šest zrakoplova. Na jučerašnji je dan u Zračnu luku Zadar sletjelo 30 aviona, a u Pulu 19. Današnji dnevni red letenja pokazuje da će u Pulu doći samo osam aviona naspram njih čak 39 koji će aterirati u Zadar. A sredina kolovoza je, špica sezone.

Drugačija priča

U veljači ove godine Vojnić Žagar je pak za portal Istarski.hr ispričala jednu malo drugačiju priču, koju sada, iz samo njoj znanih razloga, više ne želi ponoviti. Tada je kazala da se ne smatra odgovornom za gubitke te da zračna luka nije jedina odgovorna za loše poslovanje (i očito rijedak broj linija), već su dio problema i vlasnici, (Županija, država, Gradovi), turističke zajednice i gospodarstvenici kojima je težište na turističkom sektoru i hotelskoj industriji.

Je li to doista tako? Direktor Turističke zajednice Istarske županije, Denis Ivošević, tvrdi da nije.

„Štoviše, moram naglasiti da su upravo dionici koje direktorica proziva (turistički sektor te sustav turističkih zajednica) itekako involvirani u problematiku Zračne luke Pula, a bez značajne financijske podrške sustava turističkih zajednica Istre, Zračna luka Pula bi odavno bila u velikim problemima. Spomenut ću i to da smo u protekle tri godine imali najmanje jednom godišnje, zasebno, tematsko vijeće posvećeno upravo tematici avio prijevoza i to na inicijativu tih istih dionika koje ona proziva, a ne na inicijativu gospođe Vojnić Žagar. Stoga držim da je u najmanju ruku nekorektno na druge prebacivati odgovornost, apostrofira Ivošević.

Milijuni eura

Direktoricu, govori, demantiraju i konkretne brojke, a koje, kaže, same po sebi govore o uključenosti i posvećenosti sustava turističkih zajednica u Istri na rješavanju problema.

- Pojedinačno, najveća i najznačajnija stavka u proračunu Turističke zajednice Istarske Županije  je upravo stavka za strateške projekte, tj. avio prijevoz, otkriva Ivošević.

Ističe da su TZ Istarske županije i sustav turističkih zajednica u Istri od 2014. do 2024. godine, dakle u 10 godina, u avioprijevoz uložili ukupno više od 11 milijuna eura, točnije 11.175.500 eura. 

- Na godišnjoj se razini izdvajalo oko 1,1 milijun eura, odnosno 20 do 25 posto ukupnog budžeta TZ Istarske županije za avioprijevoz. TZIŽ i sustav turističkih zajednica su i u 2024. godini predvidjeli 1,8 milijuna eura za potporu avioprijevozu, što je 23 posto ukupnih rashoda, odnosno 27 posto izvornih prihoda. Kada netko iz svog proračuna izdvoji više od četvrtine svojih izvornih prihoda za drugu instituciju, te to radi  punih 15 godina, teško se može reći da davatelj tog novca nije zainteresiran za unaprjeđenje avio prijevoza. Ukoliko znamo da taj novac koji se uplaćuje avio prijevoznicima, oni na kraju uplate Zračnoj luci Pula, stvar je potpuno jasna, govori Ivošević te napominje da sufinanciranje avioprijevoza nije zakonska zadaća turističkih zajednica.

Četvrtina budžeta

- Samo ta činjenica, da se kroz toliki niz godina ulagala četvrtina raspoloživog budžeta u avioprijevoz, govori koliko su TZ Istarske županije sa sustavom turističkih zajednica i hotelskim tvrtkama smatrali da je avioprijevoz od krucijalne važnosti za razvoj turizma u Istri, veli direktor.

Vojnić Žagar je ranije ove godine za Istarski.hr kazala i: „Dubrovnik ulaže značajno, njihova turistička zajednica, lokalna i regionalna su svjesne da moraju ulagati u zračni promet ako žele dobrobit. Isto to je u Splitu koji je najveća putnička trajektna luka i on je odredište, on ima jako veliko područje koje opskrbljuje Zračna luka, počevši od otoka“.

Ivošević ju demantira. Točnije, kaže da nije korektno uspoređivati davanja i tvrditi da na jugu zemlje izdvajaju puno više od Istre.  

- Prema sustavu udruženog oglašavanja koji uključuje sve razine, pa tako i nacionalnu, vidljivo je da TZ Istarske županije sa sustavom turističkih zajednica koje participiraju u SMP Istre (Strateški marketing plan Istre, op.n.), izdvajaju 1,5 puta više nego sve primorske županije zajedno, tvrdi Ivošević.

Direktorica Vojnić Žagar u svojem je odgovoru iz početka srpnja naglasila da, međutim, pulska luka ove godine bilježi porast putnika od čak 31,08 posto u odnosu na prošlu godinu, da je broj operacija zrakoplova u porastu od skoro pet posto u odnosu na prvu polovicu 2023. godine.