VALMER CUSMA: "Potrebno je poboljšati provedbu dvojezičnosti i prevladati nepoznavanje povijesti, kulture i civilizacijskih postignuća u Puli"

Uoči izbora 18. svibnja, kada će se u raznim istarskim sredinama birati dogradonačelnici kao predstavnici mjesne talijanske zajednice, objavit ćemo intervjue sa svim kandidatima u onim gradovima (Pula, Vodnjan i Buje) će birači imati priliku birati između više kandidata. Isto vrijedi i za kandidata i kandidatkinju za načelnika / icu u Općini Brtonigla. Kriterij objavljivanja predizbornih intervjua ne ovisi ni o kakvom drugom uredničkom izboru osim o davanju prioriteta prema redoslijedu kojim su isti razgovori dovršeni, što također ovisi o trenutku kada su pristigli odgovori kandidata.

Nakon predizbornog intervjua objavljenog jučer s kandidatkinjom za dogradonačelnicu Vodnjana Manuelom Geissa, danas se selimo u Pulu s razgovorom s Valmerom Cusmom, nezavisnim kandidatom za dogradonačelnika koji će predstavljati i kojeg će birati talijanske zajednice koja živi u gradu Arene. Njih 1980 ima pravo glasa. Valmer Cusma već je više od pedeset godina prisutan u svijetu novinarstva, jedan je od “povijesnih” glasova talijanske redakcije Radio Pule, surađivao je s dnevnikom Talijana „La Voce del popolo“ iz Rijeke, s dnevnikom „Il Piccolo“ iz Trsta te Radiom Koper / Radio Capodistria.

Trenutačno je potpredsjednik, a bio je i predsjednik pulske kulturno-umjetničkog društva „Lino Mariani“ te u više mandata vijećnik Skupštine Talijanske zajednice Pule i Talijanske unije. Član je predsjedništva županijskog vijeća Talijanske unije. Poznat je i kao autor tekstova pjesama na talijanskom, istrovenetskom i istriotskom jeziku. „Počeo sam pisati tekstove pjesama u trenutku kada je u Istri nedostajalo novih pjesama na talijanskom jeziku“, objasnio je tijekom sučeljavanja pet kandidata za talijanskog dogradonačelnika Pule održanog 7. svibnja u pulskoj Zajednici Talijana, „a u naslovima svojih pjesama često sam ubacivao nazive istarskih mjesta kako bih podsjetio sve da ona imaju i svoj povijesni talijanski naziv“.

Pula je jedno od istarskih mjesta u kojima se bira dogradonačelnik/ca kao predstavnik Talijana i s glasovima pripadnika Talijanske zajednice. Smatrate li da je to važna funkcija? Je li taj izborni model dobar?

Svakako, i to iz jednostavnog razloga što je tako izabrani dogradonačelnik neovisan o strankama, autonoman i samostalan te za svoj rad odgovara isključivo vlastitoj savjesti i biračima. U prošlosti je, naprotiv, politički dogradonačelnik morao slijediti smjernice stranke, koja često nije bila previše sklona Talijanskoj zajednici. Ostala mi je urezana u pamćenje izjava jednog bivšeg političkog talijanskog dogradonačelnika prema kojem je interes stranke imao prednost nad interesom Talijanske zajednice. Svaki komentar je suvišan.

Koja je prva stvar koju ćete učiniti u slučaju da budete izabrani za dogradonačelnika?

Prije svega, napravit ću detaljnu usporedbu, analizu, između prava Talijanske zajednice zajamčenih na papiru i njihove stvarne provedbe kako bih definirao područja na kojima treba intervenirati. Zatim ću posjetiti sve ustanove Talijanske zajednice koje djeluju u gradu, poput škola, vrtića, medija, Zajednice Talijana, udruge Lino Mariani, kako bih uspostavio trajan odnos suradnje usmjeren na rješavanje problema koji će se pojaviti. Također namjeravam uspostaviti intenzivnije odnose s Talijanskom unijom, stvoriti neku vrstu koordinacije talijanskih dogradonačelnika u Istri i održavati veze s esulima iz Pule.

Kako ocjenjujete stanje dvojezičnosti u Puli?

U posljednje četiri godine sigurno je ostvaren napredak u provedbi dvojezičnosti upravo zato što je dogradonačelnik bio izravno biran, a ne politički, zajedno s gradonačelnikom. Ipak, preostaje još mnogo toga za učiniti kad je riječ o vizualnoj dvojezičnosti, vidljivosti i javnoj i službenoj uporabi talijanskog jezika, koji se, nažalost, često stavlja u drugi plan ili se potpuno zanemaruje. Po mom mišljenju, već se predugo u Puli nedovoljno poštuje pravo ili korištenje talijanskog jezika u javnosti i službenim prilikama. Politički dužnosnici u svojim javnim nastupima to pravo poštuju samo površno, uz jednostavno “Dobroveče svima / uonasera a tutti”, a zatim nastavljaju govor isključivo na hrvatskom, kako na gradskoj i općinskoj, tako i na županijskoj razini. Osobe na šalterima koje bi trebale govoriti talijanski – ne govore. Evo male usporedbe sa stvarnošću u slovenskom dijelu Istre, gdje se u raznim institucijama, javnim uredima i bankama uvijek obraćam na talijanskom jeziku i dobijem odgovor na talijanskom, čak i od zaposlenika koji očito nisu Talijani, ali se trude i govore talijanski čak i prilično dobro.

Što odgovarate onima koji ističu da je Talijana u Puli premalo da bi imali posebna prava, uključujući i pravo na dogradonačelnika kojeg izražava i bira sama talijanska zajednica?

Na koncu, prava koja uživamo dao nam je većinski narod, odnosno Hrvati. Ta su prava duboko ukorijenjena u povijesti i civilizaciji ovih krajeva te su priznata i na razini Europske unije. Možda je neugodno podsjetiti na to, ali upravo u zahvaljujući i manjinskim pravima Hrvatska je primljena u Europsku uniju. Protivnici tih prava su u manjini, barem sudeći po onome što pratim u tisku i na društvenim mrežama. Kako bi se stvorila povoljnija klima za autohtonu Talijansku zajednicu, po mom mišljenju, treba raditi na konceptu pripadanja talijanskom identitetu iz užitka, a ne samo zbog neke dužnosti, promovirajući događanja od kulture do enogastronomije, od glazbe do sporta koja uključuju sve građane i s uključenjem aktera koji nisu samo Talijani.

Koju kritiku upućujete sadašnjim lokalnim vlastima u vezi s provedbom prava talijanske nacionalne zajednice?

Nedovoljna osjetljivost i određena doza neznanja o povijesti, kulturi i civilizacijskim dostignućima u Puli.

Za provedbu specifičnih prava Talijana vrlo je važan odnos gradske uprave s političko-upravnim tijelima te s obrazovnim i kulturnim institucijama i medijima talijanske zajednice. Kako ocjenjujete te odnose?

Na općoj razini gradska uprava održava institucionalne odnose sa Zajednicom Talijana, talijanskim školama, vrtićima i studijem talijanistike u Puli, kao i s vijećima (županijskim i gradskim) talijanske nacionalne zajednice. No, u sljedećem koraku ulogu preuzima talijanski dogradonačelnik kako bi uspostavio još jače i konstruktivnije odnose s tim ustanovama, koje, kao izraz manjinske zajednice, trebaju više pažnje. Što se tiče županijskog i gradskog vijeća talijanske zajednice, smatram da bi trebali imati određena financijska sredstva za provedbu konkretnih projekata, po uzoru na tijela lokalne samouprave nacionalnih zajednica (CAN) u Sloveniji. Također, trebali bi imati pravo veta na pitanja vezana uz Talijansku zajednicu.

Paralelno s time, izuzetno je važno djelovanje Talijanske unije, Centra za povijesna istraživanja iz  Rovinja, Talijanske drame HNK-a „Ivan pl. Zajc“ iz Rijeke, izdavačke kuće EDIT sa svojim izdanjima i talijanske redakcije Radio Pule. Najveće kritike upućujem tzv. elektroničkim medijima: talijanska redakcija Radio Pule više ne postoji kao samostalan subjekt s uredničkom autonomijom, imamo vrlo malo prostora na javnoj televiziji, u lokalnim medijima talijanske vijesti su malobrojne i mogle bi se poboljšati u pogledu kvalitete. I na ovom području imamo mnogo za naučiti od susjedne Slovenije kao i od Trsta, a u ovom drugom slučaju mislim na položaj slovenske manjine.

Ako budete izabrani, kao građanin, a ne samo kao pripadnik zajednice, namjeravate li dati svoj sveobuhvatan doprinos kako bi se poboljšao život u Gradu Puli?

Svakako, želio bih sudjelovati u upravljanju gradom i zauzeti se za sunarodnjake i kao građane. Volio bih pronaći način da se osigura besplatan gradski prijevoz za sve umirovljenike neovisno o visini mirovine, kao što je to slučaj u Zagrebu, te smanji prometna opterećenost. Također, besplatan vrtić za sve što bi bila dobra pronatalitetna mjera. Smatram da nedostaju mjesta za zdravo druženje mladih i prostori okupljanja za starije gdje bi se mogli sastajati, igrati karte, plesati i smisleno provoditi slobodno vrijeme. Svakako ću dati svoju podršku svim inicijativama u korist osoba treće životne dobi.

Zašto bi birači trebali dati svoj glas upravo vama?

Jedna od mojih prednosti je dugi staž u udrugama i institucijama Talijanske zajednice, od Skupštine Talijanske unije do SAC-a Lino Mariani, preko županijskog vijeća Talijanske zajednice. Ne treba zanemariti mojih 50 godina novinarskog rada, većinom u funkciji Talijanske zajednice. Dakle, vrlo dobro poznajem problematiku. "Svi oni koji me poznaju, vrlo dobro znaju da ne podliježem pritiscima, stoga ostajem čvrst u svojim namjerama. Naravno, ponekad se treba spustiti na kompromise, ali uvijek s najvećim poštovanjem prema našoj povijesti, civilizaciji, identitetu i dostojanstvu Talijana.