Velika promjena za turistički sektor. Novi prijedlog zakona želi ograničiti broj apartmana u zgradama

Vlada je poslala prijedlog zakona o upravljanju i održavanju zgrada na prvo saborsko čitanje, a najveći dio novog zakona uređuje prava i odgovornosti suvlasnika zgrade, što znači da, piše Index, dolazi velika promjena oko mogućnosti iznajmljivanja stanova za kratkoročni najam.

Kako je i navedeno na stranicama Ministarstva prostornog uređenja, jedna od predloženih novosti je i ograničavanje prenamjene stanova u turističke apartmane i druge oblike kratkoročnog iznajmljivanja, s obzirom da će za takvu vrstu aktivnosti biti potrebna suglasnost 80 posto suvlasnika zgrade.

To se radi prije svega iz činjenice što u Hrvatskoj, prema podacima Državnog zavoda za statistiku i Hrvatske elektroprivrede, 40 posto sveukupnog stambenog fonda ne služi stanovanju. Cilj je da se tih oko 908.000 stanova vrati njihovoj prvotnoj i izvornoj namjeni, istaknuo je ministar Bačić.

Svaka zgrada će, piše Index, osnovati zajednicu suvlasnika kao zasebnu pravnu osobu koja će upravljati zajedničkom imovinom u zgradi, na koju će se, osim ovog zakona, odnositi i propisi koji uređuju rad udruga. Stvari kao nosiva konstrukcija zgrade, pročelje, vrata, stubišta, hodnici i dizala se smatraju zajedničkim, a ne privatnim prostorom, pa će njima upravljati zajednica suvlasnika.

Pozornost javnosti izazvao je članak 31. koji glasi: "Vlasniku stana koji namjerava koristiti stan za kratkoročni najam i/ili najam za radnike potrebna je prethodna pisana suglasnost kvalificirane većine suvlasnika uz dodatan uvjet da suglasnost obvezno moraju dati i vlasnici stanova čiji zidovi, podovi ili stropovi graniče s njegovim stanom."

Time se, piše Index, ograničavaju dvije djaltnosti: iznajmljivanje turistima i iznajmljivanje za strane radnike. Ne radi se samo o ograničavanju, nego se i izdvajanju.

Oni koji stanove u svom vlasništvu iznajmljuju za druge djelatnosti, primjerice za zubarske ordinacije, frizerske salone, liječničke prakse, odvjetničke urede i slično, nisu na isti način ograničeni kao oni koji iznajmljuju stanove turistima i stranim radnicima, piše Index.

"Umjesto da stanovi budu na tržištu, da se onda poveća ponuda i budu priuštivi našim mladim obiteljima i sugrađanima, praktično se u njima obavlja druga djelatnost, što dovodi do povećanja cijena kvadratnog metra, stambenog prostora, kao i najma", rekao je resorni ministar Branko Bačić.

U suštini je, navodi Index, stvar jednostavna: želi se smanjiti broj stanova u zgradama koji se koriste za iznajmljivanje turistima i za smještaj stranih radnika. Smatra se da će to dovesti do prebacivanja dijela tih stanova u dugoročni najam i prodaju, što bi trebalo dovesti do pada cijena stanova i najamnina.

Radi se o panici uslijed velikog rasta cijena ne samo stambenih nekretnina nego i najma zadnjih godina. Već duže vremena je Hrvatska na vrhu ili pri vrhu rasta cijena stambenih nekretnina u EU, piše Index i podsjeća da je vrhunac rasta je bio kraj 2022., kada je u Hrvatskoj na godišnjoj razini iznosio 17.3 posto.

Prema indirektnim podacima, kao što je potrošnja struje i vode, u Hrvatskoj je jako puno neprijavljenih podstanara, navodi Index, što umjetno povećava javnu statistiku o postotku ljudi koji žive u vlastitoj nekretnini, a otežava i procjene zakona koji uređuju razne politike koje utječu na stanovanje. 

Ali i čak manjkavi podaci pokazuju rast udjela stanova u kojima se samo obavlja djelatnost, što se uglavnom odnosi na turizam. Uspoređujući podatke popisa stanovništva 2021. s popisom iz 2011., vidljiv je znatan rast postotka stanova koji se ne

Sve veći broj stanova u zgradama iznajmljuje za kratkoročni najam, što je primarno problem u gradovima na obali i Zagrebu. Time se smanjio stambeni fond i djelovalo na rast cijena.