Studiju kao stručni tim potpisuju Dino Krizmanić, Leonid Zuban, Dunja Predić, Daria Morosin i Daniela Bišić Martinčić, a njoj se raspravljalo na okruglom stolu održanom u Društvu arhitekata Istre (DAI – SAI) u Puli
Studiju kao stručni tim potpisuju Dino Krizmanić, Leonid Zuban, Dunja Predić, Daria Morosin i Daniela Bišić Martinčić, a njoj se raspravljalo na okruglom stolu održanom u Društvu arhitekata Istre (DAI – SAI) u Puli
O sudbini vodnjanske stare škole, izgrađene kao vojarne, poznate kao tvornica obuće Astra, treba odlučivati participativno - da se o njoj izjasni struka, potencijalni korisnici, građani i lokalna samouprava. O tome je bilo riječi na prošlotjednom okruglom stolu na temu multidisciplinarnog pristupa u participativnom planiranju te uloge arhitektonske struke u podršci lokalnoj zajednici i samoupravi održanom u Društvu arhitekata Istre (DAI – SAI) u Puli.
Tom je prilikom prezentirana prostorno programska studija bivše tvornice Astra, a za okruglim stolom govorili su arhitekti Jasmina Bašić, Breda Bizjak, Dunja Predić, Emil Jurcan, Matevž Granda i Dino Krizmanić uz moderiranje Helene Sterpin i Leonida Zubana te uz sudjelovanje prisutnih iz raznih struka među kojima je bio i gradonačelnik Vodnjana Edi Pastrovicchio.
Studiju kao stručni tim potpisuju Dino Krizmanić, Leonid Zuban, Dunja Predić, Daria Morosin i Daniela Bišić Martinčić. Njena svrha je analizirati prostor i njegove korisnike, definirati mogućnosti razvoja i predložiti konkretne korake koji mogu oblikovati smjer urbanog i društvenog rasta grada.
Na skupu se govorilo o metodologiji izrade studije, manje o sudbini zgrade. Kako je Zuban pojasnio, kroz prvi od tri dijela studije odrađeni su intervjui s potencijalnim korisnicima Astre i popisane njihove potrebe. Uz to, kroz projekt SPUR, koji provodi Grad Vodnjan – Dignano, i kroz fokus grupe u Vodnjanu, u željama i vizijama dionika kao mogući pokretač razvoja Vodnjana prepoznata je upravo - Astra.
Studija se bavi i analizom 13 sličnih primjera u regiji koji omogućuju uvid u različite modele namjene, financiranja i upravljanja. To je važno i za samu Astru čiji će nivo investicije i upravljanja ovisiti o namjeni i korisnicima. Na temelju toga napravljeno je 7 scenarija prema kojima Astru mogu koristiti udruge, Pučko otvoreno učilište, poduzetnici, u nju može preseliti gradska uprava, može služiti za proizvodnju (industriju), u korporativne svrhe ili, kao krajnja mogućnost, da je Grad proda i tim sredstvima uredi gradske prostore. Naravno, ni jedan od tih scenarija nije konačan. Oni su tu da se o njima raspravlja, ali svakako nude dijapazon mogućnosti i informacija za kvalitetnije odlučivanje.
"Stara škola ili Astra kupljena je uz podršku zajednice i to je bila dobra odluka da se zgrada vrati gradu. Zato smo i krenuli participativnim putem da vidimo što struka na temelju komunikacije s građanima kaže: Koji su potencijali zgrade. Svi građani žele podignuti standard u gradu. Da vidimo može li to napraviti jedna zgrada", rekao je gradonačelnik Edi Pastrovicchio.
Modeli korištenje zgrade mogu biti i mješoviti. Participativni model svakako jača zajednicu pa je i korištenje Astre kroz korisnike koji su već uključeni puno žilavije i prirodnije. Breda Bizjak rekla je da je pohvalan način kojim je krenuo Vodnjan, bez nametnute ideje što Astra treba biti. Navela je da lokalne samouprave inače već unaprijed znaju što hoće i onda uključe građane samo proforma. Dino Krizmanić naveo je pak da već sama ideja da se zgrada kupi pokazuje da se Grad Vodnjan odgovorno ponaša prema svojoj baštini.
Okupljeni su raspravljali o tome kako se neki prostore samo prepuste potencijalnim korisnicima čime se postepeno utvrđuje daljnji smjer korištenja. Na tom tragu Matevž Granda, slovenski arhitekt koji boravi u Vodnjanu, kaže da za Astru ne treba preveliki zahvat da bi bila u funkciji, samo sanirati krov i sanitarije, te da takva zgrada može odah otvoriti svoja vrata potencijalnim korisnicima. Tako nastaje participacija! Okupljeni su se složili da je minimalni zahvat za početak korištenja sigurno ispravan korak.
Leonid Zuban na kraju je najavio uskoro organiziranje okruglog stola na ovu temu i u Vodnjanu, kao i prezentaciju studije.
Ana Červar je upravo onaj kadar koji Istri treba: uspješna mlada liječnica s čvrstim gardom, koja ne da na sebe i ne boji se istarskog korumpiranog sustava. Malo je takvih
Što se Miletića i njegovog ulaska u stranku tiče, to je ionako nakon zdušne podrške predsjedništva, skroz deplasirana tema. Više IDS-u treba Miletić, nego njemu IDS. S pozicije nezavisnog kandidata u drugom krugu, a moguće i župana, Miletiću je puno komotnije fingirati nezavisnost nego se baviti srozanim i izdajničkim IDS-om
Danijela Bašić-Palković, nakon razgovora s nekolicinom lokalnih političara, pokušala je saznati kome (Zoričiću ili Grbinu?) će razne političke opcije dati svoju podršku u izbornoj utrci za gradonačelnika Pule, a Dražen Majić uspio je od županijske pročelnice za zdravstvo Gordane Antić dobiti ispriku Ani Červar zbog nepravde koja joj je nanesena u nezakonitom (prema sudu), odnosno namještenom (prema percepciji u javnosti), natječaju Istarskih domova zdravlja (IDZ) za dvoje specijalizanata iz ortodoncije * Sutra pišemo o tome kako je slučaj Ane Červar postao je jedna od glavnih tema županijske predizborne kampanje te objavljujemo komentar na odluku IDS-a o kontroverznoj podršci Borisu Miletiću u drugom krugu izbora župana ili županice Županije istarske
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
