ZELENA ISTRA: Pula sve više grad po mjeri investitora, a sve manje po mjeri građana Pule

Na našu su adresu pristigli prijedlozi Zelene Istre na Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja grada Pule i Generalni urbanistički plan Grada Pule. Možete ih pročitati u nastavku.

"Gradovi imaju značajna ovlaštenja nad politikama i propisima o korištenju zemljišta. Politike korištenja prostora trebaju biti održive te sadržavati prostorne planove koji promiču očuvanje otvorenog, zelenog prostora i jačanje otpornosti na klimatske promjene. Posebno je važno da gradovi imaju dobar plan rasta i razvoja, jer će današnje odluke značajno utjecati na sutrašnje emisije ugljika kao i na sposobnost da se prilagodimo već prisutnim promjenama klime i, što je najvažnije, oblikovati život budućih generacija.

Planiranje prostora iz kojeg su isključeni građani i koje se događa isključivo za potrebe komercijalizacije nije društveno održivo. Podsjećamo na tri osnovna aspekta održivosti : okolišna, ekonomska i društvena. Razvoj se smatra neodrživim ako se jedan od ta tri elemenata isključi iz planiranja.
Budući da je Grad Pula u procesu donošenja Plana razvoja Grada Pule te Strateškog razvoja urbanog područja Grada Pule ovim putem apeliramo da se i prostorni planovi prilagode strateškim okvirima. Ukoliko želimo ići u smjeru vizije da "je Pula zelen grad po mjeri stanovnika, unaprjeđen principima održivog, otpornog i kružnog razvoja, koji svojim inovativnim okruženjem potiče razvoj zajednice" -neophodno je promjeniti i prostorne planove kojima bi se takva vizija realizirala.

Dugogodišnje iskustvo u pisanju primjedbi tijekom javnih rasprava o prostornim planovima u Puli nas je naučilo da gradska uprava javne rasprave organizira jedino zbog zakonske obaveze, a prijedloge i primjedbe građana gotovo nikada se ne asimiliraju u konačnu odluku o nekom prostornom planu. Isključeni iz odlučivanja o pitanjima koja utječu na kvalitetu njihovog života, građani u Puli vrlo često formiraju inicijative kako bi se obranili od gradske vlasti, koja ne djeluje u javnom, već često služi raznim privatnim interesima.  I prijašnja, a i trenutna gradska vlast je ignorirala inicijative građana čak i kada je izjašnjavanje građana po nekom pitanju vrlo brojno i glasno, kao u slučaju Inicijative građana za referendum na Lungomareu u sklopu koje je 9 716 birača glasalo za promjenu namjene UPU-a cijelog područja Lungomara iz turističko-građevinske u sportsko-rekreacijsku namjenu. U prošlom razdoblju aktivna je bila i Inicijativa građana protiv pretjerane izgradnje iznad lučice Delfin u Puli, Inicijativa protiv lociranja gradskog pročistača na Lungomareu, Incijativa Volim Pulu za Muzil, Inicijative građana protiv koncesioniranja pulskih plaža Volim Pulu itd.

Predlažemo da u svim budućim pitanjima, posebice ukoliko postoji ovako velik javni interes, Grad proaktivno pokrene široku javna raspravu u vidu dodatnih tribina, konferencija, pojačanog informiranja te proaktivnim pružanjem svih relevantnih informacija.

Posljedica trenutnih prostornih planova je i sve veća betonizacija i asfaltizacija kvartova u Puli. Pula se tijekom posljednjih godina pretvorila u gradilište. Naselja kao što su Gregovica, Valvidal postaju oaze asfalta i betona. Kvartovi nemaju niti jednu novu, uređenu zelenu površinu poput parka, drvoreda ili naprosto travnjaka. Oko zgrada nema zelenila. U naseljima u kojima su nekoć bile obiteljske kuće i manje zgrade niču stambene zgrade s apartmanima i trgovački centri čija su parkirališta proždrla većinu zelenih površina i urbanih vrtova. Ni Vidikovac ili recimo Štinjan nije pošteđen takvog trenda. Pula je sve više grad po mjeri investitora, a sve manje po mjeri građana Pule. Neinformirani i isključeni iz odlučivanja o razvoju svoga grada, Puljani se osjećaju nemoćno dok njihovi kvartovi naočigled prolaze kroz dramatične transformacije.

Osim toga, u Sažetku za javnost Generalnog urbanističkog plana grada Pule navedeno je da su ukupni smještajni kapaciteti raspoređeni unutar površina ugostiteljsko turističke namjene i površina mješovite stambeno-poslovne javne i društvene namjene povećani na 16 944 kreveta.  Potrebne su nove stručne studije koje bi preispitale radikalno povećanje broja kreveta. Je li u trenutnoj situaciji takav razvoj opravdan? Je li u skladu sa strateškom dokumentima Grada Pule? Može li naša infrastruktura uopće izdržati toliko povećanje?

Tražimo da se utvrdi pravo stanje trenutnih kapaciteta u gradu:
- procijeni realni porast potražnje odnosno potreba za izgradnjom novih kapaciteta (jer je GUP-om
planirani potpuno proizvoljan)
- procijeni stvarni okolišni i socio-ekonomski učinak povećanja turističkih kapaciteta za veći broj
razvojnih scenarija.

Odnos između betonskih i asfaltiranih površina, s jedne, te zelenih površina, s druge strane, u direktnoj je vezi s otpornošću na glavne posljedice klimatskih promjena, a to su toplinski udari, velika količina padalina i suše. Što je veća izgrađenost, to je veća temperatura za vrijeme toplinskih udara i mogućnost stvaranja toplinskih otoka. Ujedno se na istim mjestima povećava i rizik od poplava kod povećane količine oborina zbog nepropusnog tla koje onemogućava upijanje oborinskih voda. Veća otpornost na klimatske promjene može se postići prije svega zaustavljanjem prekomjerne, nepotrebne i nepropisne izgradnje, a zatim identificiranjem gradskih područja koja su zbog velike izgrađenosti najosjetljivija. Nakon toga te je zone potrebno planirati na način da se spriječi daljnji gubitak zelenih površina te da se, koliko je moguće, već izgrađene/asfaltirane površine uklone i ozelene, da se planiraju novi gradski parkovi i sadnja stabala na svim primjerenim površinama i potiče izgradnja krovnih i vertikalnih vrtova.

Pritom je važno istaknuti da tlo ima nezamjenjivu ulogu u skladištenju ugljika te je nakon oceana najveći rezervoar ugljika na planetu. A zalihe organskog ugljika u tlu imaju ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena. Dakle, kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova i usporile klimatske promjene potrebno je ne samo zadržati već i povećati ulogu i kapacitet tla za skladištenja ugljika.

Pravo javnosti da sudjeluje u odlučivanju o pitanjima koja imaju direktan utjecaj na kvalitetu njihovog života je jedno od temeljnih prava u demokratskim društvima.
Stoga zahtijevamo:
- da javni uvid u konačni prijedlog GUP-a bude barem 30 dana
- da se organiziraju prezentacije GUP po mjesnim odborima jer je to jedini način da građani budu zaista informirani o planskim rješenjima koja ih se neposredno tiču
- da se osigura "sudjelovanje javnosti u odlučivanju" u pravom značenju tog pojma i to tako da se omogući predstavnicima organizirane javnosti da sudjeluju u postupku razmatranja pristiglih prijedloga i primjedbi na GUP i uvažavanjem komentara i primjedbi građana u javnom interesu.", kažu iz Zelene Istre.

U nastavku je sve ovo još malo detaljnije:

Predmet : Prijedlozi Izmjena i dopuna  Prostornog plana uređenja grada Pule i Izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana Grada Pule

Dugogodišnje iskustvo u pisanju primjedbi tijekom javnih rasprava o prostornim planovima u Puli nas je naučilo da gradska uprava javne rasprave organizira jedino zbog zakonske obaveze, a prijedloge i primjedbe građana nikada se ne asimiliraju u konačnu odluku o nekom prostornom planu. Isključeni iz odlučivanja o pitanjima koja utječu na kvalitetu njihovog života, građani u Puli vrlo često formiraju inicijative kako bi se obranili od gradske vlasti, koje ne djeluje u javnom, već često služi raznim privatnim interesima.  I prijašnja, a i trenutna gradska vlast je ignorirala inicijative građana čak i kada je izjašnjavanje građana po nekom pitanju vrlo brojno i glasno, kao u slučaju Inicijative građana za referendum na Lungomareu u sklopu koje je 9 716 birača glasalo za promjenu namjene UPU-a cijelog područja Lungomara iz turističko-građevinske u sportsko-rekreacijsku namjenu. U prošlom razdoblju aktivna je bila i Inicijativa građana protiv pretjerane izgradnje iznad lučice Delfin u Puli, Inicijativa protiv lociranja gradskog pročistača na Lungomareu,  Incijativa Volim Pulu za Muzil, Inicijative građana protiv koncesioniranja pulskih plaža  Volim Pulu itd. Predlažemo da u svim budućim pitanjima, posebice ukoliko postoji ovako velik javni interes, Grad proaktivno pokrene široku javna raspravu u vidu dodatnih tribina, konferencija, pojačanog informiranja te proaktivnim pružanjem svih relevantnih informacija.

Posljedica trenutnih prostornih planova je i sve veća betonizacija i asfaltizacija kvartova u Puli.  Pula se tijekom posljednjih godina pretvorila u gradilište. Naselja kao što su Gregovica, Monvidal postaju oaze asfalta i betona. Kvartovi nemaju niti jednu novu, uređenu zelenu površinu poput parka, drvoreda ili naprosto travnjaka. Oko zgrada nema zelenila.  U naseljima u kojima su nekoć bile obiteljske kuće i manje zgrade  niču stambene zgrade s apartmanima i trgovački centri čija su parkirališta proždrla većinu zelenih površina i urbanih vrtova. Ni Vidikovac ili recimo Štinjan nije pošteđen takvog trenda. Pula je sve više grad po mjeri investitora, a sve manje po mjeri građana Pule. Neinformirani i isključeni iz odlučivanja o razvoju svoga grada, Puljani se osjećaju nemoćno dok njihovi kvartovi naočigled prolaze kroz dramatične transformacije.

Gradovi imaju značajna ovlaštenja nad politikama i propisima o korištenju zemljišta. Politike korištenja prostora trebaju biti održive te sadržavati prostorne planove koji promiču očuvanje otvorenog, zelenog prostora i jačanje otpornosti na klimatske promjene. Posebno je važno da gradovi imaju dobar plan rasta i razvoja, jer će današnje odluke značajno utjecati na sutrašnje emisije ugljika kao i na sposobnost da se prilagodimo već prisutnim promjenama klime i, što je najvažnije, oblikovati život budućih generacija.

Odnos između betonskih i asfaltiranih površina, s jedne, te zelenih površina, s druge strane, u direktnoj je vezi s otpornošću na glavne posljedice klimatskih promjena, a to su toplinski udari, velika količina padalina i suše. Što je veća izgrađenost, to je veća temperatura za vrijeme toplinskih udara i mogućnost stvaranja toplinskih otoka. Ujedno se na istim mjestima povećava i rizik od poplava kod povećane količine oborina zbog nepropusnog tla koje onemogućava upijanje oborinskih voda. Veća otpornost na klimatske promjene može se postići prije svega zaustavljanjem prekomjerne, nepotrebne i nepropisne izgradnje, a zatim identificiranjem gradskih područja koja su zbog velike izgrađenosti najosjetljivija. Nakon toga te je zone potrebno planirati na način da se spriječi daljnji gubitak zelenih površina te da se, koliko je moguće, već izgrađene/asfaltirane površine uklone i ozelene, da se planiraju novi gradski parkovi i sadnja stabala na svim primjerenim površinama i potiče izgradnja krovnih i vertikalnih vrtova.

Pritom je važno istaknuti da tlo ima nezamjenjivu ulogu u skladištenju ugljika te je nakon oceana najveći rezervoar ugljika na planetu. A zalihe organskog ugljika u tlu imaju ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena. Dakle, kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova i usporile klimatske promjene potrebno je ne samo zadržati već i povećati ulogu i kapacitet tla za skladištenja ugljika.

PRIJEDLOZI I KOMENTARI:

1. NEODRŽIVOST PLANSKIH RJEŠENJA

Planiranje prostora iz kojeg su isključeni građani i koje se događa isključivo za potrebe komercijalizacije nije društveno održivo.  Podsjećamo na tri osnovna aspekta održivosti : okolišna, ekonomska i društvena. Razvoj se smatra neodrživim ako se jedan od ta tri elemenata isključi iz planiranja.

Budući da je Grad Pula u procesu donošenja Plana razvoja Grada Pule te Strateškog razvoja urbanog područja Grada Pule ovim putem apeliramo da se I prostorni planovi prilagode strateškim okvirima. Ukoliko želimo ići u smjeru vizije da je Pula-Pola zelen grad po mjeri stanovnika, unaprjeđen principima održivog, otpornog i kružnog razvoja, koji svojim inovativnim okruženjem potiče razvoj zajednice -neophodno je promjeniti i prostorne planove kojima bi se takva vizija realizirala.

2. NEODRŽIVOST PREDLOŽENOG TURISTIČKOG MODELA

Među osnovnim načelima održivog turizma je participativni proces odlučivanja. Taj je koncept jednostavan: ako želite da sve skupine imaju koristi i prosperiraju, onda njihova gledišta moraju biti uzeta u obzir u procesima planiranja i odlučivanja. Turizam mora unaprijediti kvalitetu života u lokalnoj zajednici.  Uočljiv je trend ubrzavanja i privatizacije javnih prostornih dobara, koji ide na štetu lokalne zajednice koja time gubi razvojne potencijale i resurse. Trenutni trend gradnje mahom u turističke svrhe na prati samu infrastrukturu. Kvaliteta života građana je ugrožena prometnim gužvama, redukcijama vode, nedostatnom komunalnom infrastrukturom, prevelikim količinama otpada koje prelaze kapacitete postojećeg centra za gospodarenjem otpadom, problemima u vodoopskrbi i opskrbi električnom energijom.

Izdvajamo samo dio planiranih ležajeva z tablice na str. 19. Sažetka GUP-a :

Saccorgiana (TZ 2-2) 1.544 ležajeva (T1 I T3 hotel i kamp)

Štinjan - Puntiţela - Hidrobaza 1 200 ležajeva (T1, T2 I T3 hotel, turističko naselje ili kamp)

Stoja, 400 ležajeva, 2 zone, T1 hotel -na području kampa Stoja

Stoja -stara klaonica, T1, 160 mjesta

Valovine, 400 ležajeva, T1 hotel i kongresni centar 80 ležajeva

Muzil - Marie
Louise (dvije podzone) ukupno 750 ležaja T1 -hotel
Muzil - Muzil 550 ležajeva  T1 -hotel
Muzil - Muzili 250 ležajeva T1 -hotel
Smrikve - Štinjan 80  T1 -hotel
Valkane - 360  ležajeva T1 hotel

 Katarina -hotel 200 ležajeva T1

U Sažetku za javnost  Generalnog urbanističkog plana grada Pule navedeno je da su ukupni smještajni kapaciteti raspoređeni unutar površina ugostiteljsko turističke namjene i površina mješovite stambeno-poslovne javne i društvene namjene povećani na 16 944 kreveta.  Potrebne su nove stručne studije koje bi preispitale  radikalno povećanje broja kreveta. Je li u trenutnoj situaciji takav razvoj opravdan? Je li u skladu sa strateškom dokumentima Grada Pule?  Može li naša infrastruktura uopće izdržati toliko povećanje?

Tražimo da se utvrdi pravo stanje trenutnih kapaciteta u gradu,

- procijeni realni porast potražnje odnosno potreba za izgradnjom novih kapaciteta (jer je GUP-om

planirani potpuno proizvoljan)

- procijeni stvarni okolišni i socio-ekonomski učinak povećanja turističkih kapaciteta za veći broj

razvojnih scenarija.

Zahtijevamo:

- da se u potpunosti izmijeni koncepcija razvitka turizma u Puli zbog njenog isključivog utemeljenja na

izgradnji novih smještajnih kapaciteta tipa «mamut» na najatraktivnijim lokacijama uz more (Saccorgiana, Puntižela, Hidrobaza)

- da se onemogući bilo kakva daljnja izgradnja na bilo kojem dijelu pulskog priobalja i da se utvrdi

pojas u kojem će biti zabranjena gradnja (300 - 500 metara od mora)

- da se onemogući izgradnja «sportskih smještajnih kapaciteta» u zonama sporta i rekreacije (Valkane,

Pragrande, Delfin, )

- da se u prostorne planove ugrade mehanizmi koji će onemogućiti «apartmanizaciju» priobalja

Veli vrh mora imati izlaz na more a ne biti potpuno odsječen od obale koja mu prirodno pripada.

Isto vrijedi i za Štinjan kojemu je planirana izgradnja glomaznog hotelskog kompleksa oduzela to prirodno

pravo.

LUNGOMARE

Predlažemo  izmjenu prostorno planske dokumentacije za područje Lungomara. Navedena izmjena odnosi se na vraćanje zoni sportsko-rekreativne namjene te popratno uklanjanje svake mogućnosti gradnje turističkih smještajnih kapaciteta te stambenih i poslovnih objekata, ali i uklanjanje mogućnosti uređenja prirodnih plaža uz mogućnosti davanja u koncesiju.

ZELENA INFRASTRUKTURA

Sukladno već iskazanom interesu Grupe za urbane vrtove pri udruzi Zelena Istra, predlažemo da postojeće lokacije urbanih vrtova koje se nalaze na području Ferijalnog, Gregovice i Pragrandea ostanu urbani vrtovi odnosno da se na njih primjeni pripadajući planski znak za urbane vrtove.
Također, s obzirom na preizgrađenost naselja Vidikovac, Veruda i Nova Veruda te aktualne i najavljene buduće gradnje, koje će u postojećim okolnostima doprinositi negativnim efektima klimatskih promjena (stvaranju toplinskih otoka, poplavljivanju ulica, efektima suše) i nesigurnosti naselja predlažemo da se očuvaju postojeće zelene površine te zelena infrastruktura i zaštite i zone urbanih vrtova na Vidikovcu:
Širu zonu podno tvrđave Monte Paradiso koja obuhvaća urbane vrtove, livade povrh dječjeg igrališta i površine na kojima raste nisko grmlje i raslinje, koja se, sukladno važećem GUP-u, u cijelosti nalazi u zoni stambene namjene (S), potrebno je prenamijeniti u zaštitnu zelenu površinu (Z). Zonu urbanih vrtova predlažemo naznačiti i primjerenom planskom oznakom za urbane vrtove.
Prostor na padinama šumice Drenovica prema OŠ Vidikovac u kojoj se nalaze i urbani vrtovi - zona Kornjala je potrebno prenamijeniti iz mještovite namjene (M) u zaštitnu zelenu površinu (Z), odnosno postojeće zelene površine na kojima je tlo dostatne kvalitete za uzgoj usjeva (analiza analize kakvoće tla u zoni koju smo napravili 2020. nalazi se na ovoj poveznici), a nema legalno izgrađenih građevina, odnosno nema građevina koje se aktivno koriste potrebno je na ovaj način zaštititi. U neposrednoj blizini Kornjala, na obroncima podno Drenovice, a prema Rizzijevoj ulici potrebno je zelene površine koje se nalaze u stambenoj zoni (S) zaštititi prenamjenom u zaštitnu zelenu površinu (Z).
Nadalje, na području stambenih zgrada na Vidikovcu - u zoni Voltićeve ulice prema ulici Prilaz Monte Cappelletta te prema Krležinoj ulici, odnosno naselju Veruda - sve zelene površine koje se nalaze u neposrednoj okolici stambenih zgrada potrebno je prenamijeniti iz stambene namjene (S) u zaštitne zelene površine (Z) kako bi se očuvao minimum zelene infrastrukture potreban u naselju koje se u cijelosti (uz iznimku zaštitne zelene površine na području šumice kod crkve na Vidikovcu te vrlo uskog pojasa oko tvrđave Monte Paradiso), po aktualnom GUP-u nalazi u stambenoj zoni (S). Također, potrebno je iz prostornih planova ukloniti veliku prometnicu koja je ucrtana podno ulice Prilaz Monte Cappelletta, preko postojećih urbanih vrtova, ispod tvrđave Monte Paradiso prema crkvi.
Na području prekomjerno izgrađenog naselja Valvidal potrebno je prenamijeniti namjenu prostora na kojem se nalazi vrtača iz zona rekreacije (R) i stambene zone (S) u zaštitnu zelenu površinu (Z) kako bi ova jedina preostala zelena površina u široj okolici očuvala od izgradnje. Preizgrađenost zone negativno utječe i na kvalitetu života, sigurnost, kao i društvene odnose te ne omogućava realizaciju potreba stanovnika šire zone, o čemu više možete pročitati ovdje.
Najveći dio zone urbanih vrtova između Ferijalnog prema domu Alfredo Štiglić potrebno je prenamijenti (analiza kakvoće tla koja ukazuje na kvalitetu  prikladnu za uzgoj usjeva nalazi se ovdje)
Područje poluotoka Muzil potrebno je prenamijeniti na način da se u
1. Prostornom planu uređenja Grada Pule
 • (5) Ukloni sportsko rekreativna namjena - golf igralište (R1)
 • (6) Uklone sve ugostiteljsko-turističke namjene (T1 i T2)
2. Generalnom urbanističkom planu Grada Pule
• (7) Ukloni sportsko rekreacijska namjena - golf igralište (R4)
• (8) Uklone sve ugostiteljsko-turističke namjene (T1 i T2)
• (9) Ukloni mješovita namjena (M) uz tvrđavu Muzil i na Smokvici (Muzil)
• (10) Ukloni namjene garaža (G) uz tvrđavu Muzil na Muzilu
(11) Ukloni iznimka iz točke 1.13 Odredaba za provođenje prema kojoj se dozvoljava djelatnosti nautičkog veza korištenje površina namijenjenih za opću luku otvorenu za javni promet na lokaciji Smokvica (Muzil)
Ove namjene potrebno je prenamijeniti u zonu rekreacije (R2) i eventualno sportsku namjenu (R1) ili društvenu namjenu -svakako uz široku javnu raspravu.
U zoni iznad uvale Valovine, prema poluotoku Muzil potrebno je ukloniti ugostiteljsko-turističku namjenu (T1) te područje prenamijeniti u zaštitnu zelenu površinu (Z) ili društvena ili sportsko-rekreativna namjena. U svakom slučaju se treba provesti šira javna rasprava o potencijalu tog područja.

GOSPODARENJE OTPADOM

Predlažemo modernizacija infrastrukturnih sustava u svrhu otpornosti i održivosti te razvoj Grada temeljen

na principima ponovne uporabe materijala i proizvoda te prevencije stvaranja i gomilanja otpada koji prijeti okolišu i ljudskom zdravlju. Potrebna je izgradnja sortirnica, centara ponovne uporabe I popravljaona s ciljme smanjenja nastanka otpada. Treba poboljšati postojeći sustav odvojenog prikupljanja otpada te intenzivno educirati I informirati građane. Predlažemo da se koncept smanjenja nastanka otpada uvede u sve javne ustanove u vlasništvu Grada poticanjem zelene javne nabave, biranjem eko dizajna u javnim prostorima, korištenjem višekratne ambalaže itd.

ODRŽIV PROMET

Transformacija prometnog sustava Grada Pula-Pola u inovativan i ekološki prihvatljiv sustav

uz razvoj dužobalnog pojasa koji počiva na principima održivosti i zelenog razvoja.  Potrebno je izraditi kvalitetnu prometnu studiju sa strane iskusnih stručnjaka koja će ujedno biti i izvedbeni

dokument po kojem se može neposredno krenuti u obnovu prometne infrastrukture centra grada. Poboljšanje i digitalizacija javnog gradskog prijevoza, rješavanje problema nedostatne pješačko-biciklističke infrastrukture, razvoj dužobalnog zelenog I plavog koridora itd.

SUDJELOVANJE JAVNOSTI

Pravo javnosti da sudjeluje u odlučivanju o pitanjima koja imaju direktan utjecaj na kvalitetu njihovog života je jedno od temeljnih prava u demokratskim društvima.

Stoga zahtijevamo:

- da javni uvid u konačni prijedlog GUP-a bude barem 30 dana

- da se organiziraju prezentacije GUP po mjesnim odborima jer je to jedini način da građani budu zaista informirani o planskim rješenjima koja ih se neposredno tiču

- da se osigura "sudjelovanje javnosti u odlučivanju" u pravom značenju tog pojma i to tako da se omogući predstavnicima organizirane javnosti da sudjeluju u postupku razmatranja pristiglih prijedloga i primjedbi na GUP i uvažavanjem komentara i primjedbi građana u javnom interesu (sličan zahtjev uputili smo vam i 2004. godine, 2008. godine te 2013. godine).