Oni boljeg političkog pamćenja sjetit će se da su na posljednjim izborima za mjesne odbore u Puli u veljači 2020. godine tadašnji ravnatelj pulske gimnazije Filip Zoričić i njegov današnji najbliži suradnik Kristijan Biteri bili dijelom tima koji je osvojio Mjesni odbor 'Stari grad', tek jedan od dva mjesna odbora (uz Štinjan) gdje IDS nije premoćno pobijedio.
Tom pobjedom počeo je uzlet u Zoričićevoj političkoj biografiji, koja će godinu i par mjeseci kasnije, u proljeće 2021. godine, bilježiti i njegovu pobjedu u drugom izbornom krugu za pulskog gradonačelnika.
Zahvaljujući postizbornoj (u međuvremenu razvrgnutoj) koaliciji Zoričićeve nezavisne liste i tada također nove platforme Možemo!, IDS je doživio najbolniji poraz u najvećem istarskom gradu, uz tada iznenađujući gubitak vlasti i u Pazinu, Vodnjanu, Buzetu.
Kolikogod tvrdili suprotno, IDS se od tih poraza nije još oporavio, što najbolje govore njihovi postizborni unutarstranački sukobi, ozbiljne optužbe novog vodstva IDS-a protiv Borisa Miletića za lažiranje unutarpartijskih izbornih rezultata, ekspresno Miletićevo napuštanje stranke, za čim je kasnije posegnuo i Daniel Deković i Marin Lerotić, a znakovito je bilo jako dugo, otežano formiranje vodstva pulske podružnice ove stranke, na čije je čelo zatim došao Valter Boljunčić.
Kontekst je to uoči skorih izbora za 16 mjesnih odbora koji će se održati za mjesec i pol dana, u nedjelju 18. veljače. Najvažnije je ipak to da su mjesni odbori oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana.
Te izbore za mjesno samoupravu često prati mali odaziv birača, no, ovaj put odaziv bi u Puli mogao iznenaditi imajući u vidu da pobjednici mjesnih odbora dobivaju nezanemariv političko-marketinški argument uoči lokalnih izbora koji se održavaju već u proljeće iduće godine, za 15 mjeseci.
Glavne pulske političke aktere (iako je poželjno formiranje novih nezavisnih lista), pitali smo kako se pripremaju i gledaju na predstojeću izbornu bitku za pulske kvartove.
Nije baš lako skupiti 146 kandidata ukoliko se 'puca' na svih 16 mjesnih odbora.
Naime, od ukupno 16 mjesnih odbora na području Pule, za mjesne odbore Vidikovac, Veruda, Šijana, Sv. Polikarp-Sisplac i Kaštanjer bira se po 11 članova, za Arenu, Busoler, Gregovicu, Monte Zaro, Novu Verudu, Stari Grad i Veli Vrh bira se po devet članova, a za Monvidal, Stoju, Štinjan i Valdebek po sedam članova vijeća.
Filip Zoričić, predvodnik istoimene nezavisne liste kaže da sigurno idu u izbore za Mjesne odbore Štinjan i Stari grad.
- Ja nemam stranku da bih se rasporedio po cijelom gradu. Mojim redovitim obilascima smo pokazali da je moguće da se glas mjesnih odbora čuje, a ne da se ne radi ništa kao u doba IDS-a. Još ne znamo u koliko ćemo mjesnih odbora nastupiti, kaže Zoričić, a na pitanje koliki je problem naći 170-ak ljudi, kandidata za vijeća svih 16 mjesnih odbora, odgovara: "Sigurno da je ljude teško danas motivirati na politički angažman, ali mislim da je naša priča iz Starog grada i Štinjana dobar primjer da je sve moguće".
Na pitanje je li moguća pobjeda IDS-a na ovim izborima, Zoričić kaže: "Nadam da će odaziv nezavisnih kandidata biti velik i da će u svakom mjesnom odboru IDS doživjeti potop".
Komentirajući mali odaziv birala u prošlosti: "Ljudi, nažalost, sve manje vjeruju u politiku i političare, ali ja se ipak nadam da će se mnogi nezavisni i samostalni ljudi odvažiti, skupiti tim i kandirati se.
Na pitanje kako komentira pojedine kritike da je susrete s građanima po mjesnim odborima koristio ne bi li uspio na predstojećim izborima za MO-e, veli da su te kritike smiješne.
Postao sam gradonačelnik u lipnju 2021., a u rujnu krenuo po mjesnim odborima MO. Danas imate odgovore na sva pitanja građana na oglasnim pločama MO-a, imate duplo ulaganja u rad svih mjesnih odbora, imate participativno budžetiranje. Svojim obilascima uvjerio sam se koliko nam je IDS ostavio devastiran grad i to itekako popravljamo. Sve što pričaju je demagogija, i IDS i Možemo, jer posjećuju mjesne odbore prije izbora i onda zaborave na ljude. Nadam se da će to ljudi prepoznati i kazniti, samo da se nezavisne liste aktiviraju".
Nadamo se dobrim rezultatima", kaže Dušica Radojčić, predsjednica pulskog Možemo! i gradska vijećnica kaže da se organiziraju i pripremaju za ove izbore, no da je još prerano za reći u koliko će mjesnih odbora nastupiti njihovi kandidati. Uskoro će, veli, objaviti detaljnije informacije. Zadnji rok za predaju lista je 25. siječnja.
- Mi smatramo da je uloga mjesnih odbora bitna. Putem mjesnih odbora građani bi trebali neposredno odlučivati o stvarima od neposrednog svakodnevnog utjecaja za život u kvartu. A tih “malih” stvari o kojima bi trebali odlučivati ima zaista puno. Tu ulogu mjesni odbori do sada nisu odrađivali kako je zamišljeno. Razina mjesne samouprave percipirana je kao nebitna. Umjesto živih centara i mjesta zajednički donesenih odluka o razvoju kvartova, loše politike odozgo oblikovale su krnju mjesnu samoupravu bez moći i istinskog utjecaja čak ni na male, ali važne promjene u svakodnevnom životu svojih stanovnika, veli ona.
- Po prvi puta izlazimo na izbore za vijeća mjesnih odbora Pule i najavljujemo namjeru da se istinski, na široko demokratskim osnovama, bavimo prostorima na kojima živimo. Izbori za mjesne odbore trebali bi biti važni jer birate ljude koje poznajete, kojima vjerujete i koji žive u vašem kvartu, kaže Radojčić, dodajući da su oni već predlagali potrebne izmjene gradskih podzakonskih akata kojima bi se uvelo obvezno sazivanje zborova građana čija bi odluka, po samom zakonu, bila obvezujuća za Vijeće mjesnog odbora.
No, predsjednica pulskog Možemo! ukazuje i na velik problem s financijama.
- Participacija građana u svom mjesnom odboru imala bi smisla kada bi se sredstva koja su na slobodnom raspolaganju svakom mjesnom odboru znatno povećala. Trenutno svaki mjesni odbor na slobodnom raspolaganju dobiva 2.654 eura, uz sredstva za male komunalne akcije, čije izvršenje određuje Grad, čiji je maksimalni iznos oko 17.000 eura.
"Naš prijedlog je da svaki Mjesni odbor na slobodnom raspolaganju ima iznos od 70.000 eura, a koji će pokrivati i sredstava za male komunalne akcije. Razlika je što će većinu tog iznosa rasporediti građani direktnom demokracijom putem zborova građana, dok bi jedan manji dio ostao na raspolaganju vijećima mjesnih odbora. Ovim povećanjem i promjenom modela odlučivanja građani bi dobili stvarnu moć utjecaja na komunalne politike u svom kvartu što bi predstavljalo iskorak u demokratizaciji našeg grada", zaključuje Dušica Radojčić.
Valter Boljunčić, predsjednik pulskog IDS-a i gradski vijećnik kaže da im je namjera izaći u svih 16 mjesnih odbora.
- Radimo na tome, a moguće su i koalicije, ali ne neke nove, već s dosadašnjim partnerima poput Istarske stranke umirovljenika, kaže.
On kaže da je IDS nakon izbornog gubitka Pule ukazivao i na neke vlastite greške iz prošlosti.
Pitamo ga na koje konkretne greške misli, a on navodi promjene prostornih planova za Lungomare, tu, kako kaže, 'bolnu točku u ovom gradu'.
No, dodaje, oporbi je mjera hoće li IDS biti ili neće biti na vlasti umjesto da se realiziraju konkretni projekti.
Na pitanje kakve sada rezultate očekuje, a nakon IDS-ovog gubitka Pule, odgovara: "Sve se mijenja, vidjet ćemo. Teško je prognozirati. Svjesni smo kako su prošlih godina i kvalificirani prognostičari promašivali. Nama je cilj dobiti povjerenje što većeg broja građana. Bez obzira na izborni poraz u Puli na posljednjim lokalnim izborima, mislim da su građani u ove dvije i pol godine mogli vidjeti razliku između sadašnje i prethodne IDS-ove vlasti. Nastojat ćemo vratiti povjerenje naših građana, no ne bih sad o konkretnim brojkama koliko ćemo osvojiti, da se niti podcjenjujemo, a niti precjenjujemo. U tom sam smislu previše matematičar".
Neće li ovi izbori za mjesne odbore biti važni uoči lokanih izbora, Boljunčić kaže da će se pobjednik hvaliti rejtingom, a poraženi ukazivati na mali odaziv.
- Situacija s novom vlašću nije bajna ni u ekonomskom, ni u u političkom, ni u socijalnom smislu. Mi, naravno, pozivamo sve građane da izađu na izbore za mjesne odbore i neka kažu svoje mišljenje. Jer, svi se mi krećemo samo u određenom krugu, a treba osluhnuti mišljenje šireg kruga ljudi. Neka oni građani odluče tko će zastupati njihove potrebe u kvartu, od saniranja rupa, parkiranja, infrastrukture, do ukupne kvalitete življenja u kvartu.
Igor Belas, predsjednik pulskog SDP-a i gradski vijećnik kaže da oni rade na tome da njihovi kandidati nastupe u svih 16 mjesnih odbora.
- Ovi bi izbori za mjesne odbore mogli biti interesantni jer se IDS zadnjih godina i nije baš medijski eksponirao. Nekad su imali razrađenu vojsku, no njima se dosta osipalo članstvo. Za mene je velik upitnik koliko je njihovih ljudi spremno kandidirati se i biti na njihovim listama. Ovi će izbori biti realno ogledalo tko se želi kandidati za svoj kvart, a tko misli na neki drugi interes, veli Belas, dodajući da se nada većem odazivu.
Ovi izbori će baš biti test odaziva, a ne toliko pokazatelj raspoloženja uoči lokalnih izbora. Baš me zanima. Uvijek animiramo ljude da izađu na izbore. Na našim listama želimo i one koji nisu naši članovi već simpatizeri odnosno ljudi koji žele nešto napraviti za svoj kvar. Tako sam i ja osobno krenuo u politiku, kaže predsjednik pulskog SDP-a.
Irena Hrstić, predsjednica pulskog HDZ-a, ravnateljica Opće bolnica Pula kaže: "Računamo da ćemo uspjeti sastaviti liste za svih 16 mjesnih odbora. Ne mogu staviti ruku u vatru, ali računamo da hoćemo".
Nasmijala se na pitanje kakve rezultate očekuje, kazavši: "Nemam čarobnu kuglu, no imam pozitivnu emociju prema tome i velika očekivanja".
Ona ne smatra da su ovi izbori test pred lokalne izbore iduće godine, i to upravo zbog tradicionalno male izlaznosti.
- Ali, možda nas Pula kao jedan neobičan grad, iznenadi, zaključila je predsjednica pulskog HDZ-a.
.