Umjesto da ih ruši, država nekretnine bez građevinske dozvole - prodaje. Tako bi se, ukratko, mogla sumirati javna dražba Financijske agencije putem koje Ministarstvo financija pokušava prodati kompleks u pulskom naselju Dolinka, a koji, kako je jasno naznačeno na njihovim mrežnim stranicama, nema zakonito postojanje.
Nema zakonito postojanje
U oglasu doslovno piše: „Za predmetne građevine nema saznanja da je ishođen akt za gradnju niti akt za uporabu, iz čega slijedi da zgrada nema zakonito postojanje. Zgrada nije evidentirana u katastarskom planu i zemljišnim knjigama“.
Da nije riječ o zabuni, potvrdili su Istri24 iz Grada Pule. Za građevine na dvije parcele nikada nije izdana građevinska dozvola, niti je ona ikad zatražena.
Riječ je o obiteljskoj kući, pomoćnoj građevini, bazenu i zemljištu, ukupne površine 1.159 četvornih metara, koje je država, zbog dugova vlasnika S.M., ovršila te na bubanj stavila još 11. rujna. Procijenjena vrijednost nekretnina je 542.330 eura (4.086.185 kuna). Nadmetanje počinje 21. studenog, s time da je početna cijena ilegalne gradnje postavljena na 433.864 eura (3.268.948 kuna).
HEP-ov teret
U nastavku opisa detalja bespravnih objekata navodi se i da je jednokatnica slobodnostojeća, pomoćna građevina-konoba s ognjištem ugrađena, podrum je velik 81 četvornih metara, a bazen 30 kvadrata.
Pod napomenom pak stoji da postoji „pravo služno polaganja i održavanja kabla u korist elektroprivrede“, što je vidljivo i u zemljišnim knjigama.
Vlasnik nekretnine S.M. potvrdio je za Istru24 da je gradio (i godinama nadograđivao) bez građevinske dozvole jer, kaže, kao i većina ljudi u to vrijeme nije imao novca.
Prvo je bilo skladšte
- Napravio sam malo-pomalo. Nije odjedanput napravljena kuća. Prvo je to bilo skladište, govori i napominje da se na tom zemljištu građevinska dozvola ne može dobiti upravo zbog ranije spomenutog HEP-ovog tereta, a tvrdi i da je parcela preuska da bi ispunila uvjete građevinske dozvole.
Uz pitanje zašto bi država uopće prodavala ono što bi trebala srušiti (odgovor je vjerojatno birokratska inercija) i što bi se dogodilo da to netko i kupi, bi li ta ista država onda sravnila bespravne objekte koje je ranije prodala, ostaje otvoreno pitanje i tko bi takav nezakonit građevinski čvor uopće kupio. Vlasnik i sam kaže da ne vjeruje da će do toga uopće doći.
Ovršni zakon
O svemu smo upitali i FINA-u iz koje kažu tek da na svojim mrežnim stranicama objavljuje „podatke o nekretninama i pokretninama koje se prodaju u ovršnom postupku sukladno zaprimljenim podobnim zahtjevima za prodaju, kao i pripadajuću dokumentaciju dostavljenu od strane nadležnih tijela“.
Napominju da nakon provjere „formalne podobnosti zaprimljene dokumentacije“, postupaju sukladno zakonskim i podzakonskim odredbama, to jest da im je povjerena provedba prodaje nekretnina u ovršnom postupku, temeljem dokumentacije koju dostavi nadležni sud (u ovom slučaju Općinski sud u Puli, op.n.) te nisu dužni niti ovlašteni ulaziti u provjeru pravne osnovanosti zaprimljene dokumentacije“. Sve navedeno, kažu, vrijedi i za ovaj konkretni slučaj.