NOVI PODACI DZS-a: Labin ima najbrži pad broja stanovnika u Istri
U Puli je prošle godine bilo duplo više umrlih osoba od živorođenih
Najveći uspjeh u karijeri ostvario je na Europskom prvenstvu u Rimu 1974. godine osvojivši zlatnu medalju na 800 metara s rezultatom 1:44.07 što je i do danas hrvatski rekord. Luciano je u impresivnoj završnici postao prvak Europe ostavivši iza sebe trkače poput legendarnog britanca Stevena Ovetta te tada aktualnog svjetskog rekordera Talijana Macella Fiasconara
Najveći uspjeh u karijeri ostvario je na Europskom prvenstvu u Rimu 1974. godine osvojivši zlatnu medalju na 800 metara s rezultatom 1:44.07 što je i do danas hrvatski rekord. Luciano je u impresivnoj završnici postao prvak Europe ostavivši iza sebe trkače poput legendarnog britanca Stevena Ovetta te tada aktualnog svjetskog rekordera Talijana Macella Fiasconara
U Rijeci je u 76. godini preminuo velikan hrvatske atletike i dugogodišnji predsjednik Hrvatskog atletskog saveza (HAS) Luciano Sušanj, objavio je HAS.
Najveći uspjeh u karijeri ostvario je na Europskom prvenstvu u Rimu 1974. godine osvojivši zlatnu medalju na 800 metara.
Godine 2002. proglašen je najboljim hrvatskim atletičarom u povijesti. Dugi niz godina obnašao je funkciju predsjednika Hrvatskog atletskog saveza, Atletskog kluba Kvarner, a bio je i dopredsjednik HOO-a.
Sušanj je rođen u Rijeci 10. studenog 1948. godine, a atletikom se počeo baviti u AK Kvarner. Kao junior nastupao je na 100 m, 400 m i 400 m prepone, a u spomenutim disciplinama osvojio je pet medalja na juniorskim prvenstvima Jugoslavije, dok je 1969. postao prvak Balkana i Jugoslavije na 400 m.
Početkom 70-tih godina pod vodstvom trenera Željka Zoze Leskovca polako se prebacuje na 800 m, a u toj disciplini 1974. godine osvaja naslov prvaka Europe u Rimu s rezultatom 1:44.07 što je i do danas hrvatski rekord.
"U fenomenalnon finalu na 800 m Luciano je u impresivnoj završnici postao prvak Europe ostavivši iza sebe trkače poput legendarnog Britanca Stevena Ovetta te tada aktualnog svjetskog rekordera Talijana Macella Fiasconara (1:43.7)," navodi HAS.
U toj završnici drugoplasirani Ovett zaostao je sekundu i 7 desetinki, a trećeplasirani Finac Taskinen desetinku sekunde više. Svjetski rekorder Fiasconaro, koji se nadao zlatu i bio je glavni favorit za zlato, završio je na šestom mjestu slomljen u snažnoj završnicu Luciana Sušnja. Ova pobjeda i rezultat vinuli su tada Sušnja u sam vrh svjetske atletike, a njegovi "okršaji" na 800 m sa Mikeom Boitom i Richardom Wolhuterom punili su tada tribine najboljih svjetskih mitinga.
Na Olimpijskim igrama u Montrela 1976. Luciano je u finalu na 800 m osvojio šesto mjesto sa 1:45.75. Osim spomenutog naslova prvaka Europe, Sušanj je osvojio i dva europska naslova u dvorani i to na 400 m u Rotterdamu 1973. i na 800 m u Gotheborgu 1974. godine. Njegov osobni rekord su 45.93 na 400 m, 1:44.07 na 800 m i 2:19.09 na 1000 m.
Osim zavidne sportske karijere Sušanj je bio i zapaženi sportski djelatnik.
Od 2000. do 2014. godine bio je predsjednik Hrvatskog atletskog saveza, a bio je i dopredsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora kao i predsjednik AK Kvarner. Osim u sportu Sušenj je djelovao i u politici. U dva navrata bio je zastupnika u Hrvatskom saboru i to 1990. do1992. te ponovo 2001. godine. U svojoj rodnoj Rijeci obnašao je i dužnost zamjenika gradonačelnika od 1997. do 2005.
U Puli je prošle godine bilo duplo više umrlih osoba od živorođenih
Dijete je, sedam dana po učinjenoj tonzilektomiji na Klinici za otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata i šest dana po otpustu iz bolnice, kolima Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije - ispostava Zaprešić, u ranim jutarnjim satima dovezeno bez znakova vitalnih funkcija
Sindikat novinara Hrvatske upozorava i na činjenicu da novinari/ke za svoj odgovorni i društveno važni rad za javno dobro zarađuju u prosjeku svega 1.043 EUR neto. Usto, samo u dva javna medija redovito se obnavljaju kolektivni ugovori, dok u privatnim medijima gotovo u potpunosti izostaje i socijalni dijalog i zaštita radničkih prava i kolektivni ugovor. Time se medijskim radnicima u RH krši temeljno ljudsko pravo na sindikalno organiziranje i kolektivno pregovaranje iako EU od svih članica traži pokrivenost od 80 posto tržišta rada kolektivnim ugovorima
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.