Svijet

rusko-ukrajinska kriza

Visoki europski diplomat: "Europa je sada najbliža ratu od raspada bivše Jugoslavije!"

No, sveobuhvatna zabrinutost Zapada (Washingtona, NATO-a, Velike Britanije i Europske unije) manja je zbog mogućnosti konvencionalnog rata oko Ukrajine, a mnogo više zbog toga što Moskva nastoji podijeliti i destabilizirati Europu - uzdrmati ravnotežu kontinentalnih snaga u korist Kremlja


 
4 min
Zoran Angeleski

No, sveobuhvatna zabrinutost Zapada (Washingtona, NATO-a, Velike Britanije i Europske unije) manja je zbog mogućnosti konvencionalnog rata oko Ukrajine, a mnogo više zbog toga što Moskva nastoji podijeliti i destabilizirati Europu - uzdrmati ravnotežu kontinentalnih snaga u korist Kremlja

"Zašto se Bruxelles boji da je Europa najbliža ratu u posljednjih nekoliko desetljeća", naslov je sinoćnjeg teksta BBC-ovke novinarke Katye Adler,  a u kojem visoki europski diplomat EU-a tvrdi da je zbog rusko-ukrajinskog sukoba "Europa sada najbliža ratu od raspada bivše Jugoslavije."

Njegove oštre komentar su ruskog gomilanja vojske na granici s Ukrajinom. Raspoloženje u Bruxellesu je napeto. Postoji stvarni strah da Europa srlja  prema svojoj najgoroj sigurnosnoj krizi u posljednjih nekoliko desetljeća.

No, kako piše BBC, zabrinutost nije u potpunosti usmjerena na izglede dugotrajnog kopnenog rata s Rusijom.

Malo tko ovdje vjeruje da Moskva ima vojnu moć, bez obzira na novac ili potporu naroda.

Europska unija upozorava Rusiju na "ekstremne posljedice" ako poduzme vojnu akciju u susjednoj Ukrajini. Nova njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock bila je jučer u Kijevu i Moskvi i upozorila  upravo na takve posljedice.

Švedska i Danska premještaju vojnike

Švedska je tijekom vikenda premjestila stotine vojnika na svoj strateški važan otok Gotland koji se nalazi u Baltičkom moru, dok je Danska nekoliko dana ranije pojačala svoju prisutnost u regiji.

Rastuće napetosti također su ponovno pokrenule raspravu i u Finskoj i u Švedskoj o tome trebaju li se sada pridružiti NATO-u.

No, sveobuhvatna zabrinutost Zapada (Washingtona, NATO-a, Velike Britanije i Europske unije) manja je zbog mogućnosti konvencionalnog rata oko Ukrajine, a mnogo više zbog toga što Moskva nastoji podijeliti i destabilizirati Europu - uzdrmati ravnotežu kontinentalnih snaga u korist Kremlja.

Poljski premijer Mateusz Morawiecki rekao je krajem prošle godine da se Zapad treba "probuditi iz geopolitičkog sna" u vezi s namjerama Moskve. On tvrdi da Rusija i njezini saveznici žele "razjediniti" EU.

No, kao što je to često slučaj kada je u pitanju vanjska politika, čelnici EU-a daleko su od jedinstvenog stava koji točan smjer odrediti.

Putin inzistira da Ukrajina i druge bivše sovjetske države ikada postanu članice NATO-a

Moskva poriče da planira vojnu invaziju unatoč masovnom gomilanju vojnika na granici s Ukrajinom. No, glasno okrivljujući NASTO za "podrivanje regionalne sigurnosti", Vladimir Putin inzistira, između ostalog, da NATO ne prihvati da Ukrajina i druge bivše sovjetske države ikada postanu članice te organizacije.

NATO je to odlučno odbio, a na tri summita održana posljednjih tjedan dana između Rusije i zapadnih saveznika nije pronađeno puno zajedničkog jezika. Sprema li se Rusija za napad na Ukrajinu? Rusija i Zapad razgovaraju cijeli tjedan, ali ratni rizik ostaje.

Nejasno je što Putin planira dalje

Nejasno je što Vladimir Putin planira dalje, no Zapad vjeruje da je Kremlj previše uložio u svoje vrlo javne manevre oko Ukrajine da bi sada odustao, a da ništa ne pokaže.

Bidenova administracija nestrpljivo čeka snažno stajalište EU-a o mogućim sankcijama, ovisno o tome kakve će akcije poduzeti Moskva: vojni upad u Ukrajinu, cyber napade, kampanju dezinformacija ili - što se smatra najvjerojatnijim - mješavinu hibridnih napada.

Optimisti u EU predviđaju da će blok dogovoriti niz mogućih sankcija do 24. siječnja, na sljedećem sastanku ministara vanjskih poslova. Ali, daleko je to od zajamčenog.

Brojne zemlje EU-a gunđaju o cijeni eventualnih sankcija za vlastita gospodarstva. U Bruxellesu se inače raspravlja o podjeli tereta, ali ishod tih pregovora možda se neće svidjeti svima.

Problem isporuke ruskog plina

U zemljama EU-a također postoji široka zabrinutost oko isporuke plina iz Rusije, pogotovo s već visokim cijenama za europska kućanstva ove zime.

Washington kaže da istražuje načine za ublažavanje utjecaja na opskrbu energijom. Želi požuriti Europsku uniju  da usuglasi čvrst stav o sankcijama - predobro znajući da, što se tiče vanjske politike, odobrenje mora biti jednoglasno među državama članicama.

Kad je u pitanju Velika Britanija, briselski diplomati tvrde da je britanska vlada  "vjerojatno previše umotanu u domaće političke skandale da bi geopolitika trenutno bila na vrhu njene liste", ali otvoreno priznaju da je Ujedinjeno Kraljevstvo u potpunosti angažirano na pitanju Rusije i Ukrajine unutar NATO-a.

U ponedjeljak je britanski ministar obrane Ben Wallace objavio da Britanija isporučuje Ukrajini protutenkovske rakete kratkog dometa za samoobranu, dodavši da da će mali tim britanskih vojnika također pružiti obuku. Wallace je ranije upozorio Moskvu da će biti "posljedica" za svaku rusku agresiju na Ukrajinu. Britanija bi se "suprotstavila nasilnicima", rekao je, bez obzira koliko je sukob udaljen.

Smišlja li Rusija izgovor za invaziju?

Washington, pak, kaže  da Kremlj razmatra operaciju "lažne zastave" koja "postavlja temelje za mogućnost izmišljanja izgovora za invaziju", time što bi okrivila Ukrajinu za napad koji bi izveli ruski operativci.

Kremlj je ovu tvrdnju Washingtona odbacio kao "neutemeljenu".

No, američki dužnosnici kažu da se Moskva sprema ponoviti obrazac viđen još 2014. kada je optužila Kijev za zlouporabe prije nego što su snage koje podržava Kremlj preuzele kontrolu nad poluotokom Krimom. Potom se glasalo za pridruživanje Rusiji na referendumu koji Ukrajina i Zapad smatraju nezakonitim. U tom sukobu poginule su tisuće ljudi.

Zapad se priprema za ono što bi sada moglo uslijediti.


Nastavite čitati

Svijet
 

Washington poslao Ukrajini novi raketni sustav dugog dometa

Predsjednik Joe Biden je upozorio da bi, ako Ukrajina ne uspije, sljedeći korak ruskog predsjednika Vladimira Putina mogao biti izravan napad na saveznike u NATO-u: "Ne bismo imali drugog izbora nego priteći im u pomoć. Baš kao što su naši saveznici u NATO-u pritekli u pomoć nama nakon napada 11. rujna."

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.