Besplatna edukacija u Puli: "Od prompta do pravog odgovora: Naučite razgovarati s AI-jem koji stvarno razumije vaš posao"
Sudjelovanje je besplatno, a prijave su otvorene do 29. rujna 2026. godine putem online obrasca za prijavu
Smatram da je to svakako pozitivno, u gradu će biti više ljudi, živosti, posla, a uvečer neće biti pustih ulica. Vjerujem da će ubrzo biti i turista koji će doznati, da Pula živi puno prije službenih blagdana, tako da to vidim kao svojevrsni produžetak postsezone, kazao je Radovan Zelić
Smatram da je to svakako pozitivno, u gradu će biti više ljudi, živosti, posla, a uvečer neće biti pustih ulica. Vjerujem da će ubrzo biti i turista koji će doznati, da Pula živi puno prije službenih blagdana, tako da to vidim kao svojevrsni produžetak postsezone, kazao je Radovan Zelić
Iako je tek prva polovica studenog, već je dobar dio gradskih ulica Pule ukrašen blagdanskom rasvjetom i mnogobrojnim ukrasima, a duh Božića i blagdanskog raspoloženja je vidljiv i u prvim ugostiteljskim objektima i pokojoj trgovini.
Ništa čudno, kako je dometnuo jedan stariji Puležan gledajući nas kako fotografiramo ukrase po gradu, te zaključio da je preuranjeno ukrašavanje zadnjih desetljeća postalo tradicija od koje se više ne može pobjeći.
Ipak, mišljenja o tome je li preuranjeno postavljati blagdanske ukrase početkom studenog, skoro dva mjeseca prije Božića se razlikuju, od podrške, pa do onih koji tvrde da je to udar na tradiciju.
Što misle neki od Puležana doznali smo u kratkoj anketi, pa nam je prvi od njih Paolo Batel kazao da to smatra definitivno preuranjenim i odrazom konzumerizma koji vlada na svakom koraku.
- Mišljenja sam da svi malo pretjerujemo u tome, granice ukrašavanja se sve više pomiču, ali pošto živimo u vremenu konzumerizma, to više ne čudi. Ipak smatram da to nije u skladu s tradicionalnim vrijednostima. Na ovaj način se i ljudi sve ranije vesele dolasku Božića i nove godine, a s time i svemu što s time dolazi. To je svojevrsni marketing, što je naročito vidljivo na društvenim mrežama gdje se već može vidjeti kako se ljudi vesele blagdanima, takmiče tko će prije okititi bor, što definitivno ukazuje da smo postali potrošačko društvo, veli Batel.
Ivana Mohorović također smatra da je ukrašavanje sa silnim svjetlima po izlozima i ulicama malo preuranjeno.
- Rekla bi da se djelomično radi o tome da se ljude navuče na potrošnju, a dijelom se radi o tradiciji blagdana, koju mnogi priželjkuju kao jedno od najljepših doba godine, kazala je Ivana.
Radovan Zelić ima drugačije mišljenje o ukrašavanju grada početkom studenog, on to vidi kao pozitivnu stvar koja pridonosi živosti, te naglašava da tu ima i turističkog potencijala.
- Smatram da je to svakako pozitivno, u gradu će biti više ljudi, živosti, posla, a uvečer neće biti pustih ulica. Vjerujem da će ubrzo biti i turista koji će doznati, da Pula živi puno prije službenih blagdana, tako da to vidim kao svojevrsni produžetak postsezone, istaknuo je Zelić.
Biljana Hum ukrašavanje Božićnim ukrasima doživljava preuranjenim, te tvrdi da se tako gubi pravi smisao Božićnog duha.
- Ovakvim načinom prosinac već doživljavam kao siječanj. Razlog tome je zasigurno bolja prodaja, jer svjetlucava svijetla mame ljude u grad, veli nam Biljana.
Josip Tirić vlasnik poznatog Shipyard puba na pulskoj rivi, naglašava da je ukrašavanje njihovog ugostiteljskog objekta, prvenstveno usmjereno održavanju kršćanske tradicije, koja promiče mir i ljubav.
- Iz iskustva znam da blagdansko raspoloženja kod ljudi budi miroljubivost i dobru volju, te zasigurno znam da barem kod ugostitelja to ne pridonosi većoj zaradi, poručuje Tirić.
Sudjelovanje je besplatno, a prijave su otvorene do 29. rujna 2026. godine putem online obrasca za prijavu
Trenutno živi u kućici u Medulinu * Živim u gradu koji ima 14 i pol milijuna stanovnika. Kažu 'bigger is better' ('veće je bolje'). Ali nije! Veličina Pule i ta socijalna veza koja ovdje postoji, i da se na tome još svi malo potrudimo, ovo može postati mjesto gdje se, uz otvorenost uma, dugo lijepo i mirno živi. * Kratko govoreći o supruzi Miri Furlan, kazao je da je njihova ideja na početku rata bila otići što dalje odavde, što pokazuje nivo traume
Razgovor će završiti možda najstarijim pitanjima od svih: vremenom, starenjem, konačnošću i smislom. Ako nam znanost omogući dulji život, hoćemo li znati što učiniti s tim vremenom? I bismo li, da smo besmrtni, uopće imali potrebu stvarati umjetnost?
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.