(FOTO) Božićna bajka na Učki. Djed Božićnjak razveselio mališane na prijevoju Poklon
Program za sve uzraste traje i danas i sutra
Knjiga za podučavanje osoba s arapskog govornog područja kronično nedostaje, a one koje postoje, često su nedostupne. Satovi jezika stoga nisu ni slični onima na koje smo naviknuli - oni podrazumijevaju online prevoditelje, bar jedno računalo, nekoliko telefona, dva strana jezika i dva pisma i sve to prije no što predavanje uopće počne... * "Kada ću ja govoriti kao Vi?", pita Ahmad
Knjiga za podučavanje osoba s arapskog govornog područja kronično nedostaje, a one koje postoje, često su nedostupne. Satovi jezika stoga nisu ni slični onima na koje smo naviknuli - oni podrazumijevaju online prevoditelje, bar jedno računalo, nekoliko telefona, dva strana jezika i dva pisma i sve to prije no što predavanje uopće počne... * "Kada ću ja govoriti kao Vi?", pita Ahmad
- Teško je, težak je jezik. Ne razumije. English lako, hrvatski teško, kaže kroz polusmijeh Ahmad, koji se prije dva i pol mjeseca s rođakom Muhammadom doselio iz Egipta u Medulin, gdje radi na građevini. Nisu jedini iz obitelji napustili rodnu Mansouru - dva Ahmadova brata već žive u Zagrebu. U Hrvatskoj se, vele, najlakše dobiva radna dozvola.
Malo im je hladno, ali Istra im se sviđa. Ništa što topla jakna ne može riješiti zimi. Obojica rade u građevinskoj tvrtki kao stolari i, iako je Ahmad po struci socijalni radnik, posao mu odgovara jer je i u Egiptu zarađivao kao stolar. Smještaj im je dobar, ljudi dragi, poslodavac korektan. Jedini problem je - jezik.
Organizirane edukacije iz hrvatskog jezika, kažu nam, trenutno nema, pa im tvrtka plaća privatne poduke. No, ne ide lako. Ni njima, a ni učiteljima.
Pozvali su nas da prisustvujemo jednom njihovom satu.
Čim smo se upoznali, Ahmad i Muhammad vade dokumente i pokazuju nam sve svoje podatke, prijave, dozvole.... Po profesorici su unaprijed poručili da se ne bi voljeli slikati jer se ne osjećaju ugodno, ali nas žele uvjeriti da se ni od koga ne kriju. Jednostavno, na javno fotografiranje nisu naviknuli, ali rado bi s nama razgovarali. No, razgovor, jednako kao i učenje jezika, priča je za sebe.
U Puli naime manjka profesora arapskog jezika koji je Egipćanima materinji, pa idealnih uvjeta za svladavanje hrvatskog jezika za osobe s ovog govornog područja praktično nema. Najbliže klasičnom učenju rad je s profesorima engleskog, no ni to nije lako jer Ahmad i Muhammad ne govore ni engleski. Snalaze ponekom češćom frazom, ali sporazumijevati se ne mogu.
Sat hrvatskog za ovu dvojicu učenika stoga ne izgleda nimalo uobičajeno. Na stolu nema knjiga, nema olovaka ni papira. Uključeno je jedno računalo, a učenici sjede s mobilnim telefonima u ruci. Naime, osim što oni ne znaju engleski, a njihova učiteljica arapski, Ahmad ni Mahammad ne znaju ni - latinicu.
Jedini put do međusobnog sporazumijevanja udruženi je rad s Google prevoditeljem, i to - dvostruki. Učiteljica na svom računalu u platformu za prevođenje na arapski jezik utipkava tekst na engleskom, koristeći latinična slova, da bi zatim učenici u istu platformu na svojim telefonima, koristeći arapska slova, utipkali odgovor koji ona potom čita na engleskom jeziku.
Cijeli ovaj složeni mehanizam tek je najosnovniji preduvjet da se započne s podučavanjem hrvatskog. Težak posao no, ovom trenutku jedini mogući jer, kako doznajemo od nekoliko učitelja, adekvatne literature, ako se zanemare stara, često nedostupna i zastarjela izdanja rječnika iz ponekog antikvarijata, na tržištu uopće nema.
- Sutra, prekosutra...ponedjeljak....četvrtk, izgovaraju naglas obojica, pokušavajući odgovoriti na naše pitanje koja im je riječ dosad bila najteža. Traže, ali im se teško im se odlučiti za jednu. Sve su, kažu, teške. Uostalom, najteža je ona koja "zafali" kada najviše treba.
Srećom, s izgovorom naših tvrdih suglasnika problema nemaju pa sve što nauče zvuči iznenađujuće dobro. Stoga su, u suradnji s učiteljicom, ovu najtežu, početničku fazu učenja odlučili olakšati svladavanjem što više najkorisnijih rečenica i fraza. Ujedno, uče svaku riječ za koju pomisle da će biti korisna, pa makar za nju nemali rečenicu.
A uče i bolje slušati. Za njih, ovdje se isuviše brzo priča da bi lako 'hvatali' jezik.
- Upali i ugasi svjetlo. Žica, špaga, dobro jutro, molim i hvala Bogu!,To, su, veli Ahmad, riječi koje su odmah svladali, no Muhammad, dežurni kuhar u njihovom zajedničkom domaćinstvu, dodaje i"piletina, riža, mlijeko i duhan". Ako mu prodavaonici neka riječ nedostaje, posluži se i tamo Google prevoditeljem, ali za sada se dobro snalazi. Uostalom, dodaje, u prodavaonicama mu je često teže naći odgovarajuću hranu s 'halal' certifikatom, nego samo namirnicu. Ali, kada je namirnica prihvatljiva, oznaka se lako čita.
"Teško je", kažu učenici. "Teško je", kažu i učitelji. No za sada, ovaj je način učenja jedina opcija. Uskoro će se možda pojaviti neka kvalitetnija literatura, a do tada učenje ide težim putem. Ali, Ahmad i Muhammad, od učenja neće odustati.
Voljeli bi ostati u Puli. Bez obitelji im je, kažu, teško, pa bi idealno bilo kada bi jednom život mogli podijeliti između Egipta i Hrvatske. Možda raditi različite poslove u različitim sezonama. Rano je za odluku, ovdje su tek stigli i za sada im je prvi zadatak svladati jezik. U ranim su tridesetima i tek se planiraju ženiti, a ne znaju ni gdje ih buduća mladenka čeka i koji jezik govori, pa vrijedi brzo učiti, šale se.
- Nemamo automobil pa se ne krećemo puno van Medulina. Ponekad dođemo u džamiju u Puli, ali i tamo nikoga ne upoznajemo jer je jezik prepreka, stoji na zaslonu jednog od telefona nakon pitanja upoznaju li ovdje nove prijatelje, dok na drugom piše: "Kada ću govoriti kao Vi?".
Uza sav trud, jezik im trenutno djeluje toliko težak da ne vjeruju da će ga naučiti za manje od četiri godine. Ipak, priznaju, "učiteljica misli da ćemo tečno govoriti već za dvije. Inshallah!"
Program za sve uzraste traje i danas i sutra
Javoran je redakciji Istre24 poslala demanti na izjave dekana Istarskog veleučilišta, Daglasa Korace, a koje smo u utorak, kao dio izvještaja, prenijeli sa sjednice Skupštine Istarske županije
U sve tri istarske investicije iz praškog fonda zasad su uložili oko 25.000.000 eura
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.