- Moram reći da mi je koji puta žao kada čujem kao da crkva i kao da biskup ne žele ovo otvoriti. To me stvarno boli u srcu i u duši, rekao je porečki i pulski biskup, mons. Ivan Štironja danas u zgradi pulskog Hospcija blaženog Miroslava Bulešića, zajedničkog projekta Grada Pule, Istarske županije i Pulske i porečke biskupije, koji sada već petu godinu od izgradnje nije useljen i stavljen u funkciju.
Na korak je bliže do otvaranja, rečeno je danas, kada je ova zgrada na jedan dan ugostila uzvanike povodom obilježavanja Nacionalnog dana palijativne skrbi 11. svibnja, koji se po drugi put obilježava u Hrvatskoj, no točan datum još uvijek nitko ne može reći sa sigurnošću.
- Sve treba svoje procese. I društvo ima svoje procese. Trebamo na neki način biti svjesni da se ne može sve preko noći, rekao je biskup Štironja, rekavši da je, kada je projekt Hospicija u pitanju, još uvijek potrebno strpljenje.
Foto M. Angelini
Dr. Julijana Franinović Marković
Zgrada i značajan dio inventara su spremni, objašnjeno rečeno je danas na skupu, spreman je izniman tim s dr. Julijanom Franinović Marković, koja je djeluje i kao v.d. ravnateljice Hospicija, ali i u ime Lige protiv raka, no do otvaranja same ustanove ostalo je još nešto administrativnih i pravnih prepreka.
- Palijativna skrb nije tek neki određeni segment medicine. Palijativna je skrb brižno oko koje vidi, prepoznaje i priskače upomoć čovjeku, koji ima svoje krhko tijelo, svoju besmrtnu dušu, kao i svoje dostojanstvo. I to je ono što nas tjera da budemo srce i duša ovog društva, zaključio je biskup.
- Osjećam se privilegiranom što živim u zajednici koja prepoznaje potrebu bližnjeg. Prepoznaje je kao sustav obrazovanja, kao zdravstveni i socijalni sustav. I to je najveća vrijednost našeg društva. Nadam se da će Hospicij, kao jedna 'puzla' u tom sustavu, nastaviti za time, da bude dostupna ljudima. Jasno je da su očekivanja velika od ovog sustava, ali nemojmo zaboraviti da bi, bez mobilnih palijativnih timova, bez bolničkog tima i Udruge volontera te obrazovne institucije, ovaj Hospicij bio samo zgrada, a on je najmanje zgrada, rekla je dr. Franinović Marković.
Boris Miletić
Ivana Sokolov
- Palijativna skrb je u našoj županiji započela prije dvadesetak godina, kada se započelo na jednoj volonterskoj bazi vršiti palijativnu skrb, i nakon 6-7 godina se vidjelo da bi to trebalo institucionalizirati. Tada je prešla pod okrilje Istarskih domova zdravlja kao zdravstvena djelatnost. I, evo, sada smo došli na korak do cilja; imamo i zgradu i opremu, ali kao u svemu u životu, tako i u ovome, najbitniji su ljudi, rekao je istarski župan Boris Miletić dodavši da "svaka zajednica svoju veličinu i svoju snagu iskazuje na skrbi prema najranjivijim skupinama".
- Znamo da u toj fazi, kada se više ne možemo nadati produljenu života, palijativa može pružiti, ljudskost, mir i dostojanstvo i obiteljima i čovjeku. Čovjek je čovjek kada je čovjeku čovjek, zaključio je župan.
- Jako dobro znam koliko radi bolnički palijativni tim, a isto tako dobro znam koliko radi mobilni tim IDZ-a. Mislim da smo jedan odličan primjer suradnje prema vani, rekla je u ime Grada Pule, pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti, mlade i sport Ivana Sokolov, zahvalivši se udrugama, obiteljima i volonterima koji sudjeluju u ovom procesu.
Dr. Vlasta Vučevac
Proglašavanje Nacionalnog dana palijative, odnosno brige za ljude s uznapredovalom i neizlječivom bolešću te njihove obitelji, jako je značajno jer otvara mogućnost da se jednog dana u godini intenzivno promiču ideje o ovoj oblasti te javnosti pojašnjava što je ona uopće, jer se radi o potpuno novoj filozofiji i pristupu, rekla je dr. Vlasta Vučevac, predsjednica Hrvatskog društva za palijativnu medicinu.
- Vi ste kao zajednica prepoznali da toj zajednici treba nešto posebno, jer smo stari narod i ima užasno puno karcinoma, demencije i svim tim ljudima netko treba brinuti, naglasila je Vučevac.
Današnji skup, na kome su gosti, među ostalim, bili i ravnatelj pulske Opće bolnice Andrej Angelini, dekan Medicinskog fakulteta u Puli prof.dr. Dragan Trivanović, ravnateljica Doma za starije osobe Poreč Sandra Čakić-Kuhar te počasni konzuli Švicarske Draženka Molli i Gruzije Marino Franinović.
"Netko sa strane može reći 'moglo je brže', ali voljela bih da to netko argumentirano obrazloži. Znate, oko pet-šest godina trajala je priprema i organizacija prvog hospicija u Rijeci, i puno smo od njih naučili o preprekama. Idemo u dobrom pravcu. Meni je jasno da je ljudima hospicij potreban sad, a ne za tri mjeseca, ali ipak sada imaju specijaliziranu palijativnu skrb kroz dva mobilna tima u kojima su četiri sestre i dva liječnika, onkolog dr. Mario Božac i ja. Jako puno toga napravimo po Istri", rekla je jesenas za Istru24, dr. Franinović Marković, najavljujući da će Hospicij, po otvaranju, zapošljavati odo 20 osoba.
