ČUVARI ISTARSKIH SRCA Dr. Daglas Dodić i dr. Goran Čović - tandem zaljubljen u kardiologiju

Danas je Valentinovo - dan zaljubljenih i dan kada će motiv srca zavladati planetom. Na srcolike poklone i pokoji zaručnički prsten za Valentinovo, prethodnih se godina u Hrvatskoj trošilo oko pola milijarde kuna. Financijski stručnjaci procjenjuju da će Amerikance ovog 14. veljače ljubav koštati više od 25 milijardi dolara.

Srce, herc, pumpica, srčeko ili srculence ovog trenutka je najunosniji motiv na svijetu. Nažalost, već u sumrak će u potpunosti devalvirati. Danas ćete srce skupo plaćati, a sutra ćete ga moći dobiti u pola cijene. Ljubav se lako nađe na popustu.

Zbog toga vam, umjesto čestitke, danas poklanjamo nešto vrjednije - razgovor s dva prava čuvara istarskih srdaca, liječnicima na odjelu kardiologije pulske Opće bolnice, dr. Daglasom Dodićem i dr. Goranom Čovićem. Ovaj fantastični tandem stručnjaka o srcu zna sve. Pa, čak i o onom slomljenom.

Krenimo od ljubavi, drukčije ne bi imalo puno smisla. Zbog čega je srce simbol ljubavi?

Dr. Dodić: U sredini prsnog koša nam je i samim time u sredini svega. Sam motiv srca se po prvi put pojavio u jednom romanu iz 13. stoljeća. U knjizi se nalazi crtež momka koji djevojci daje svoje srce. Nešto kasnije, ovaj motiv je naslikao i veliki Giotto. Oblik srca sličan češeru, inače, prvi je opisao antički anatom Galen, ali asocijacije srca s ljubavlju u antici nije bilo, ova veza se javlja tek u srednjem vijeku.

Zašto kažemo da nam je srce poskočilo za nekim? Je li to uopće moguće?

Dr. Čović: Strogo fiziološki gledajući, to čak i ima smisla -  malo nam skoči adrenalin, stanice srca postanu osjetljivije na neurohormonske transmitere, pa nam se vjerojatno dogodi „poskakivanje“ srca. Emocije su svakako povezane s fiziološkim reakcijama, kako srca tako i drugih organa. Postoji, recimo, sindrom slomljenog srca koji može završiti smrtonosno – nakupljanje neurotransmitera poput adrenalina izaziva stiskanje krvnih žila i grč glavnih koronarnih arterija. Ako grč potraje dovoljno dugo, dolazi do ishemije, odnosno slabe opskrbljeno srca krvlju i ljudi dožive infarkt.

Dakle, srce se zaista može slomiti?

Dr. Dodić: Može, naravno. Ovo stanje zove se po japanskom alatu za hvatanje hobotnica -Takotsubo kardiomiopatija – jer srce tada na ultrazvuku oblikom podsjeća na ovaj alat.

Pacijenti često dođu prekasno

Bolesti krvožilnog sustava vodeći su uzrok smrtnosti u Hrvatskoj. Odnosi li se to i na muškarce i na žene podjednako?

Dr. Dodić: Ove bolesti prvo zahvaćaju mlađe muškarce. Žene su hormonalno zaštićene i kod njih rizik raste oko deset godina kasnije. Međutim, u kasnijoj životnoj dobi se to izjednačuje pa žene i više pobolijevaju od muškaraca.

Ponekad se kaže da srce kao organ ne boli. Je li to točno?

Dr. Dodić: Boli i to jako, priča je pogrešna. U stanjima akutnog infarkta, ljudima se daje i morfij. Postoje i druga bolna stanja poput upale srčane ovojnice i upale srčanog mišića.

Dr. Čović: Iznimka su jedino pacijenti koji boluju od dijabetesa i kojima su oštećeni živčani završetci odgovorni za prijenos boli iz srca. Oni mogu razviti infarkt, a da ga  uopće ne osjećaju. To je atipični infarkt. Srce je nezgodan organ za jasno dijagnosticiranje jer dosta često zrcali sliku bolesti nekog drugog organa poput jednjaka ili kralježnice.

Koje su najčešće bolesti srca s kojima se pacijenti javljaju u Ob Pula?

Dr. Čović: Kao i kod ostalih medicinskih centara, najčešće je zatajivanje srca kao posljedica ishemijske bolesti srca, odnosno bolesti krvnih žila srca. Dakle, propadanje srca kao pumpe.

Dr.Dodić:  To je globalni problem. Drugi važan uzrok je hipertenzija koja također dovodi do zatajivanja srca, a kod njega je, uza sve lijekove koje imamo danas, smrtnost u pet godina jednaka 50%. Dakle, veća nego kod malignih bolesti. Jedan od četiri čovjeka ima povišen tlak. Od onih koji ga imaju, polovica to ne zna, a od onih koji znaju, tek polovica ga liječi kako treba. Kod liječenja hipertenzije otprilike 25%  liječenih pacijenata postiže adekvatnu kontrolu arterijskog tlaka.

Javljaju li se pacijenti na vrijeme?

Dr. Dodić: Neki se jave na vrijeme, a neki prežive infarkt na nogama i jave se kasno. Ponekad, recimo, osoba dobije infarkt donje stjenke srca koji naliježe na dijafragmu i misli da ima želučane probleme pa se kardiologu javi prekasno. Naravno, ima i pacijenata koji se javljaju često, a nemaju srčanih smetnji.

Iako pacijenti lako prepoznaju znakove infarkta poput preznojavanja, stezanja u prsnom košu i općenito lošeg stanja, liječnivi se slažu kako je problem u tome što posljedice izazvane infarktom mogu biti nepovratne. Dok se u slučaju dovoljno ranog javljanja pacijenta, hitnim otvaranjem koronarnih arterija spašava velik dio srčanog mišića od propadanja i sprječava razvoj kroničnoj zatajivanja srca, u situacijama gdje nastupa naglo začepljenje krvne žile, a pacijent se javi nakon 24-48 sati od početnih simptoma (tzv." subakutni infarkt miokarda"), krvne žile se ne smiju otvarati odmah nakon infarkta već tek nakon što se na oštećenom mjestu stvori ožiljak. Prerana intervencija u ovakvim slučajevima može dovesti do pucanja tkiva i po život opasnih komplikacija.

Dr. Dodić: Ljudi očekuju da ih vi izliječiti, a jedino što mi možemo nakon infarkta jest dovesti njihovo zdravstveno stanje u red da mogu normalno funkcionirati i, uz  našu pomoć, kontrolirati svoju bolest. Potpuno izlječenje moguće je samo za pacijente kojima prije samog infarkta ugradimo stent.

Raste li broj oboljelih od kardiovaskularnih bolesti među mlađim osobama?

Dr. Čović: Nažalost, da. Proteklih godina je bilo dosta mladih osoba koje su imale srčani udar. Krenuli smo u smjeru loših navika, a imamo i previše osoba kojima bolest nije prepoznata.

Stres može izazvati infarkt

Kako se određuje stupanj rizika za obolijevanje od bolesti krvožilnog sustava?

Dr. Dodić: Postoje nepromjenjivi faktori rizika poput dobi, spola i obiteljske anamneze. A imate i promjenjive, koji se mogu modulirati, poput povišenog tlaka, dijabetesa, pušenja, debljine, kretanja itd. Ako na njih djelujete, značajno smanjujete rizik od razvoja bolesti. Sve je ovo, uz uzimanje adekvatne terapije, važno je i kod pacijenata koji su već imali infarkt, kako ga ne bi dobili ponovno.

Dr. Čović: Primarna prevencija je potrebna da se spriječi da uopće dođe do pojave bolesti. Prvi i jedini simptom krvožilne bolesti može biti iznenadna srčana smrt. Osnovni faktori za procjenu rizika su dob, spol, pušenje, sistolički tlak i razina kolesterola. Kada se svi ti parametri uzmu u obzir, osoba se svrstava u niski, umjereni, visoki ili vrlo visoki rizik.

A stres?

Dr. Dodić: Stres je jako važan. Kronični produženi stres izaziva kroničnu upalu endotela krvnih žila što pospješuje pojavu ateroskleroze. Na tako promijenjenu žilu dolazi grč i lako se može dobiti infarkt.

Obiteljski liječnik izuzetno je važan u programu prevencije, kažu dr.Čović i dr.Dodić. Iako postoje sugestije da muškarci iznad pedesete godine života jednom godišnje naprave EKG, osnovna zdravstvena prevencija zasniva se na redovnom obavljanju sistematskih pregleda. Otkrivaje postojanja nekog od faktora rizika omogućuje kontrolu i zaustavljanje razvoja bolesti.

Od ove jeseni je u planu i nacionalni program otkrivanja nasljednog povišenog kolesterola u krvi kod djece, koji će se provoditi u prvim razredima osnovnih škola i omogućiti rano liječenje.

Nažalost, postoji i regionalna sklonost ka pojedinim bolestima i, prema riječima tandema za srce, Hrvatska se nalazi u zoni visokog rizika. Dok su zapadne zemlje većinom niskog rizika, istočna Europa je visokog, a zemlje bivšeg Sovjetskog saveza, recimo, vrlo visokog. Razlike postoje i na mnogo manjim područjima, pa dr. Čović navodi kako susjedna Srbija ima vrlo visoku incidenciju bolesti krvožilnog sustava, Hrvatska visoku, a Slovenija umjerenu.

Gdje, onda, leži spas?

Dr. Čović: U edukaciji. Loš zdravstveni odgoj i slaba discipliniranost opće populacije ključni su čimbenici u pojavnosti i razvoju srčano-žilnih bolesti. S podizanjem svjesnosti o važnosti stroge kontrole promjenjivih faktora rizika, može bitno smanjiti smrtnost od navedenih bolesti.

Dr. Dodić: Edukacija je sve. Na zapadu je incidencija smrti od kardio-vaskularnih smrti počela opadati još prije 30 godina, istočnoj Europi tek prije deset godina, dok se u zemljama bivšeg Sovjetskoj saveza tek sada vidi mali pomak.

Intervencijska kardiologija

Program intervencijske kardiologije, za koju su u ovom trenutku jedini osposobljeni liječnici u pulskoj bolnici dr. Čović i dr. Dodić, s radom je započeo prije nekoliko tjedana i liječnici već sada vide rezultate svog rada.

Dr. Dodić: To je revolucija za našu bolnicu! To je skok naprijed i što se tiče dijagnostike i liječenja kardiovaskularnih bolesti jer pacijenti više neće morati putovati u Rijeku ili Zagreb. Iako će tamo odlaziti za kompleksnije stvari, pacijenti će od sada u Puli biti dijagnosticirani, kontrolirani i liječeni.

U pripremnoj fazi, program se obavlja dvaput tjedno, uz mentorstvo kardiologa iz KBC Rijeka.

Dr. Čović: Upravo sam se čuo s kolegom iz Rijeke gdje se liječi pacijent kojem smo prošle sedmice radili koronarografiju i utvrdili da ima kompleksnu, višežilnu bolest srca i to na početnim dijelovima žila srca. Ukoliko se u ovakvom slučaju desi komplikacija, to znači instantnu smrt. Sada se liječi u Rijeci. U ovoj fazi još uvijek ne inzistiramo da se visokorizični zahvati rade u našoj bolnici, ali važno je da se u Puli od sada radi dijagnostika.

Zaljubljeni u kardiologiju

Vraćamo se na ljubav. Obojica liječnika u medicinu su se zaljubili još kao djeca. Kardiologija je došla nešto kasnije. Dr. Dodić je liječničku karijeru započeo kao internist na odjelu dijalize. Mogućnost subspecijalizacije iz kardiologije ukazala se naknadno i kaže da je imao sreće jer voli ovaj posao. Dr. Čovića je u medicinu zaljubila majka koja je medicinska sestra. Nakon završene srednje medicinske škole kaže da je osjetio da bi mogao biti dobar liječnik i upisao je medicinski fakultet u Rijeci. Kolegu dr. Dodića upoznao je tijekom staža u Ob Pula, gdje mu je on tada bio mentor. A, danas su, eto, tim.

Kakav ste tim?

Dr. Dodić: Super tim. I to je najvažnije – kada dolazite na posao da vas tamo čekaju ljudi s kojima možete razgovarati i organizirati posao.

Dr. Čović: U timu nema „ja“. Tim je onoliko jak koliko je jaka najslabija karika.

Završavamo s ljubavlju, kao što smo i počeli. Zbog čega ostajete zaljubljeni u kardiologiju?

Dr. Čović: Nije kliše – najviše me raduje kada vidim pacijente koji su se oporavili, a bili su otpisani. U interventnoj kardiologiji pozitivne rezultate srećom možete odmah vidjeti.

Dr. Dodić: Lijepo je vidjeti rezultate svog rada. A, sada me konkretno veseli i to što smo počeli raditi intervencijsku kardiologiju u Puli.

Sretan vam Dan zaljubljenih. Poslušajte savjet i pojedite zdravu romantičnu večeru. Ne zaboravite ni ljubavnu šetnju. Izmjerite tlak. Ako je povišen, možda je od zaljubljenosti, ali ipak provjerite. I ne brinite, u blizini imate vrhunski tim doktora za srce.