Tradicionalna “bumbarska” Torta de mandole (od badema) svojevrstan je zaštitni znak Vodnjana.
Kroz povijest se jela za Božić, Uskrs, svadbe i druge važne događaje. Čini se kao jednostavna torta – nema brašna, nema praška za pecivo, no zapravo je riječ o veoma ukusnoj torti pripremljenoj od samo tri sastojka: jaja, šećera i badema.
Za ovu deliciju treba strpljenja. Tajna je u dugotrajnom mješanju.
Nekad su se sastojci miješali po sat vremena. Naravno, na ruke. Ako ih pitate i danas “Bumbarke“ preporučuju da miksate žumanjke što dulje. Smjesa mora biti pjenasta, a snijeg od bjelanjaka čvrst. Jaja ne smiju biti iz frižidera, nego ih se za pripremu kolača valja izvaditi večer ranije.
Tajna ove torte je u načinu njene pripreme.
U žumanjke se naizmjenično dodaju fino mljeveni bademi i snijeg, koji se miješa odozdo prema gore, sporim pokretima. Ne preporuča se brzati jer se torta neće dignuti. Pomno obrađena smjesa stavlja se u hladnu pećnicu, koja se tek onda pali na 180 stupnjeva.
Sastojci:
- 300 g badema
- 300 g šećera
- 8 jaja
Priprema:
Odvojite žumanjke od bjelanjaka. U posebnoj posudi izradite snijeg od bjelanjaka, zatim pjenasto istucite žumanjke sa šećerom.
U smjesu sa žumanjcima naizmjenično dodajte fino mljevene bademe i snijeg, na način da se miješa odozdo prema gore, sporim pokretima, da se dobije smjesa bez grudica.
Kalup za tortu premažite maslacem i lagano pospite brašnom, a višak brašna otresite. Stavite u hladnu pećnicu.
Pecite na 180 stupnjeva 40 minuta. Ostavite da se ohladi i pospite šećerom u prahu i nasjeckanim bademima.
Turistička zajednica grada Vodnjana pokrenula je projekt zaštite i očuvanje „Torte de mandole“, autohtone delicije koja je neizostavan dio kulturne baštine Vodnjanštine. Ova vrijedna torta, iako skromna u sastojcima, ponosno donosi na stolove bogate i nezaboravne okuse južne Istre, a prvi zapisi recepata izrade ove torte datiraju još od početka 1940-ih godina, no pronađeni su i podaci da se torta u ovakvom obliku radila već na početku 19. stoljeća, a sve zahvaljujući činjenici da su Vodnjanci imali bogate nasade badema.
„Torta de mandole“, moglo se čuti na nedavnom predstavljaju projekta, kroz povijest je bila prisutna u najvažnijim trenucima života na Vodnjanštini, bilo da se radilo o veselju, tuzi ili posebnim svečanostima.
- S idejom zaštite ove slastice krenuli smo još prije dvije godine, a ideja nam je bila da zaštitimo nešto tako posebno i tradicionano što se može kušati, napraviti i ponijeti sa sobom kao jedinstveni suvenir našeg kraja ili kao jedno jedinstveno gastronomsko iskustvo.
Ostvarili smo veći dio aktivnosti u zaštiti torte; od istraživanja do snimanja videa, fotografiranja za potrebe promocije, izrade vizualnog identiteta, izradu posebnih kutija za tortu, izradu prigodne brošure do predstavljanja torte. Vizual koji smo odabrali odmah nas asocira na simbol Vodnjana, odnosno zvonik crkve Svetog Blaža, uz bademe i tradicionalnu čipku, naglašava direktorica TZ-a Grada Vodnjana Morena Smoljan Makragić.
Prikupljene informacije predstavljaju bazu podataka i vrijednih dokaza o ukorijenjenosti Torte de mandole u vodnjnasku kulturu i tradiciju. S tako uređenim informacijama, kreće se daljnjim koracima prema nastojanju da se ova torta zaštiti kao dio nematerijalne baštine.
O samoj izradi torte te kako je promovira u našoj regiji govorila je na predstavljanju Svjetlana Celija, vlasnica restorana Vodnjanka iz Vodnjana koja je od samog početka uključena u projekt zaštite torte koju i sama priprema u svom restoranu.
Bumbarska torta i torta od čokolade i maslinova ulja omiljene su slastice u restoranu Vodnjanka
Ona ovu ukusnu tortu, otkrila je, nekad servira u jednostavnom izdanju, a nekad joj doda kremu od naranče ili bijelu kremu, kazala je Celija dodajući da je ova torta bez glutena i bez ikakvih teških dodataka pa ide u korak s današnjim trendovima i zahtjevima potrošača.
Torta je, kako navodi, lagana, mekana, pahuljasta, ona je "ustvari jedna krema".
Ova je slastica, još prije razvikanih Dubai fritula, bila pravi hit na zagrebačkom adventu 2016. godine, kada je proglašena za jedan od najboljih tanjur blagdana i Zagrepčani su je konzumirali u velikim količinama.
Mogli bi skromno zaključiti: sve hit slastice stižu iz Istre.
Dobar tek.
