Danas je Dan kravate, koji se, odlukom Hrvatskog sabora, obilježava svakog 18. listopada od 2008. Ovaj dan nije izabran slučajno - upravo je tog dana pet godina ranije, 2003. godine, Pula u svijet poslala impresivnu fotografiju kravate omotane oko svoje Arene, ušavši u Guinnessovu knjigu rekorda za najveći takav 'modni detalj' na svijetu.
Učenici pulske Gimnazije, pod vodstvom profesorice Elizabete Pavlović, i ove su godine tradicionalno tijekom dana kravatu omotali oko vrata nekoliko pulskih spomenika, pa su se tako 'okitili' i Matko Laginja i James Joyce.
Matko Laginja
James Joyce
Dan kravate su obilježili i učenici OŠ Monte Zaro, kroz zanimljive radionice vezivanja kravata, crtanja i pisanja priča o kravatama.
"Enciclopedia Britannica uz imenicu cravat navodi da je nastala od Crabate, Cravate, Croatian i pojavu kravate datiraju s 1656. godinom. Diderot-D’ Alambertova enciklopedija iz 1754. godine Hrvate povezuje s kravatom", dio je priče o kravati koju su podijelili učenici ove škole s nama.
Danas je kravata dio svake svečane prilike pa tako i okupljanja oko biste Matka Laginje, kojeg su održali i učenici Škole za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu u pratnji volonterke programa „Kulturweit" Ministarstva vanjskih poslova SR Njemačke Karle Freytag i knjižničarke Željke Kondić Dabo, u suradnji s Dinom Bedrinom i Academijom Cravaticom.
Sudionici umjetničke radionice Literarna kavana pri školskoj knjižnici, Nadija Brezak, Nika Petković, Nika Rumora i Mauro Salvi, kravatu su doživjeli kao prepoznatljiv hrvatski suvenir i vrelo inspiracije. Svojim su likovnim i fotografskim radovima prikazali kulturne vrijednosti kravate kao povijesnog ukrasa, ali i simbola zajedništva i važnih životnih trenutaka.
A ostatak priče kaže da razvoj kravate započinje u 17. stoljeću tijekom Tridesetogodišnjeg rata. Hrvatski vojnici, vjeruje se, tijekom toga rata nosili su posebne marame oko vrata koje su služile višestrukoj svrsi - štitile su ih od sunca i prašine te su se koristile za previjanje rana.
Praktični odjevni predmet ubrzo je postao prepoznatljiv modni detalj, a Francuzima nije dugo trebalo da ga uključe u svoju modu, nazvavši prvo specifičan način vezivanja mašne „à la croate” (na hrvatski način), da bi od njega kasnije nastala riječ „cravate”.
Iz francuskog jezika naziv se proširio i u brojne druge europske jezike u sličnim oblicima.