Radnici kojima treba alarm za buđenje, umorniji su od onih koji se bude bez njega, rezultati su američke studije provedene na 450 uredskih zaposlenika u Americi kojima su znanstvenici uz pomoć prijenosnih uređaja mjerili duljinu sna i otkucaje srca.
Njih 57 posto budilo se uz pomoć alarma i u pravilu su bili mamurniji od onih koji su se budili prirodno jer im je alarm poremetio prirodan ciklus spavanja, objavili su znanstvenici sa sveučilišta Notre Dame u Indiani, a prenosi Independent.
Suprotno, ljudi koji su se budili prirodnim putem, spavali su dulje i pili manje kofeina u danu. Također, osjećali su se manje umorno tijekom dana.
Kad se budimo prirodno, kažu znanstvenici, organizam aktivira 'odgovor na stres' kratko prije buđenja kako bi nas za to pripremio i razbudio. No buđenjem uz zvonjavu alarma taj se prirodan odgovor preskače i dovodi do prekida ciklusa sna.
Alarmom su se najviše služile i umorom su bile najviše pogođene takozvane noćne ptice, kaže se u istraživanju koje je objavljeno u časopisu Sleep.
A što je s onima koji nakon prvog alarma odgode buđenje za još pet ili deset minuta?
Uz jutarnji alarm bi prvo trebalo pomisliti na to da je vrijeme za ustajanje, a ne da trebamo spavati dulje, jer nedostatak sna nećemo riješiti pritisnemo li odgođeni alarm.
Ciklus spavanja je stanje koje obnavlja, poznatije pod nazivom REM, a to je razdoblje tijekom kojega sanjamo. A onih 5 ili 15 minuta sna koje dobijemo nakon što pritisnemo 'snooze', odnosno odgodu alarma bez sumnje nije to, jer u tom razdoblju nećemo dobiti najbolje od procesa spavanja.
Odgoda alarma ne igra ulogu, napisao je profesor s Notre Damea Aaron Striegel u časopisu Sleep.
"Svrha ovog istraživanja dijelom je bila i želja da se demistificira što se događa u takvim slučajevima", napisao je.
"Iz naših podataka možemo zaključiti da buđenje uz alarm odmah ili korištenje tipke 'snooze' uz buđenje malo kasnije, uz dva ili tri alarma, ne čini neku razliku".
"Problematično je ako vam je potreban alarm zbog toga što ste kronično neispavani", kazao je.
