'MEDIJSKI SOKRAT' BARBANSKIM UČITELJICAMA Danijela Grgorinić i Marina Kolić nagrađene za originalni projekt „Kroz književni svijet u sigurniji Internet"

Posebno priznanje za rad s učenicima ovih je dana stiglo u barbansku Osnovnu školu Jure Filipovića. Tamošnja knjižničarka Danijela Grgorinić i profesorica informatike Marina Kolić, sa svojim su projektom pod nazivom „Kroz književni svijet u sigurniji Internet" ušle u najuži izbor za ovogodišnju glavnu nagradu Medijski Sokrat i uručeno im je priznanje u kategoriji rada u osnovnim školama.

Ovaj značajni projekt započele su prije godinu dana prema ideji profesorice Grgorinić, kako bi se osmislili novi načini educiranja učenika o odgovornom korištenju digitalnih medija, kritičkom pristupu informacijama i prepoznavanju opasnosti na internetu. Sprovođenje ove ideje odlično je upotpunila prof. Kolić, svojim poznavanjem samog interneta i informatike.

Cyberbullying i kako se zaštititi od zloupotrebe osobnih podataka i lažnih profila na društvenim mrežama, postale su tako teme koje su povezale školske programe koji se vrlo rijetko doživljavaju srodnima, zahvaljujući dvjema profesoricama koje su prepoznale mjesto na kojima se oni preklapaju i nude mogućnost stvaranja boljeg društva.

Dosta toga došlo je u hodu, kaže prof. Grgorinić, zajedničkim radom s prof. Kolić s kojom, dodaje, i inače odlično surađuje i čini dobar tim.

- To je važno jer su rad i provođenje projekata u malom mjestu puno teži nego u većim gradovima. Znate, ovdje nema velikih aktiva učitelja istih predmeta, nema paralela, stvarate sve sami, veli Grgorinić.

Brošure, privjesci, torbe i - književnost

Program je prvenstveno uključivao kreiranje informativnog materijala, odnosno bogatih brošura koje su podijeljene učenicima najizloženijim cyberbullyingu – onima od petog do osmog razreda - te opskrbu školske knjižnice djelima ove tematike.

- To mi je bio najteži zadatak – istražiti koje se knjige time bave. Ali, evo, uspjela sam, kaže nam knjižničarka, pokazujući na novu policu s knjigama na kojoj se sada nalazi značajan broj naslova koje dotiču ovu temu.

A prijavljivanje projekta na natječaje Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, donijele su i financijski poticaj, pa se danas među informativnim materijalom nalaze i privjesci za ključeve izrađeni 3D printerom, graničnici za knjige i divne platnene torbe ukrašene citatima iz književnih djela i crtežima učenika iz školske učeničke zadruge „Smokvenjak“, objašnjava nam ravnateljica Marina Čalić.

Knjižničarka prof. Grgorinić s novim knjigama

Profesorica informatike Marina Kolić

- Na osnovu osmišljenog projekta, u sklopu izvannastavnih aktivnosti, Ministarstvo je odabralo naš projekt i za njega odredili tisuću eura, veli ravnateljica i dodaje kroz smijeh: „Iako smo mi tražili i više“.

Primljeni novac nije otvorio puno mogućnosti, ali dao je svojevrsni vjetar u leđa projektu, pa je njime obnovljen knjižnički fond, a s književnicom Jasminkom Tihi-Stepanić, jednom od autorica čiji naslovi sada krase novu policu, organiziran je i književni susret.

- Djeca žele što više čitati djela van redovnog programa poput Junaka Pavlove ulice ili Bajke o ribaru i ribici, a meni je uvijek prioritet poticanje čitanja, veli knjižničarka, koja je iskoristila ovu priliku da iz novih naslova izvuče citate i dijelove koje će naglašavati kroz medijsku pismenost.

Ravnateljica Marina Čalić

A kako u stvarnosti izgledaju ove opasnosti odlično zna profesorica informatike. Jedna od najvećih opasnosti zapravo je, po njenom mišljenju, izostanak svjesnosti da je i cyber život – stvarnost.

- Djeca vjerojatno uopće nisu dovoljno svjesna opasnosti koje vrebaju s interneta i često smo svjedoci novih primjera vršnjačkog nasilja u školama i dijeljenja privatnih video zapisa po društvenim mrežama, priča nam prof. Kolić.

Prevencijom ovakvih aktivnosti i educiranjem o njegovoj opasnosti u školi se bave tijekom cijele nastavne godine, veli, i to uz podršku djelatnika policije koji također povremeno nastoje podići svijest o oblicima cyberbullyinga, pa se, kada se ovakvo nešto dogodi, i sami nađu u nevjerici, misleći da je dovoljno informacija djeci već ponuđeno da se problemi spriječe.

Važnost kritičkog mišljenja

- Sustav danas ne potiče ni kritično mišljenje i to je još jedna stvar. Djeca su preslobodna i sve im je na dlanu, kaže ravnateljica.

No naći mjeru kako postići najbolji učinak nije lako, nadovezuju se nastavnice, objašnjavajući da je škola često puna kontradiktornosti kada su Internet i moderna tehnologija u pitanju. Dok se s jedne strane potiče nekorištenje mobitela u vrijeme nastave, od učenika se svako toliko traži da ga izvade iz torbi kako bi, primjerice, sudjelovali u nekom kvizu, pa zlatnu sredinu nije lako naći.

A odakle vreba najveća opasnost?

- Trenutno su to izazovi (eng. challenges) na TikToku. Jako su slobodni; pogledaju neki video i pokušaju sami isprobati viđeno. Evo, neki dan je na mom satu jedna učenik radio izazov s lastikom koji je vidio a TikToku. Ovaj možda nije bio jako opasan, ali postoje i opasniji. Sve ovisi i o roditeljskim ograničenjima, pa roditeljima stalno savjetujemo da instaliraju aplikaciju za ograničavanje boravka na internetu, kaže prof. Kolić, no dodaje i kako je svjesna da se ograničenja ipak najčešće koriste kao kazna za loše ocjene. 

- Druga najveća opasnost slanje fotografija jer učenici često nisu svjesni opasnosti, dodaje.

A važan dio posla je kritičko vrednovanje informacija na internetu, pa zajedničkim snagama puno s učenicima rade i na pitanju selektiranja podataka, način vrednovanja izvora i autora te - dezinformacijama.

- Učimo ih da posumnjaju u sve jer, kao što znate, Wikipedia je prvi izvor na kome svatko može upisati da je Pula glavni Grad Hrvatske. Ali, činjenica je da djeca opet prvo posežu za Wikipediom, pa je s učenicima potrebno stalno raditi, veli knjižničarka.

Projekt koji je prepoznat i izvan škole

Autorski program dviju profesorica put do učenika je, osim kroz književnost i tematske događaje, poput Dana sigurnijeg Interneta, uključen i u rad dramske i novinarske grupe, kao i Kluba mladih informatičara, gdje su temu opasnosti koje dolaze s interneta obrađivali na kreativan način.

Ujedno, projekt je uvršten i nacionalnu Konferenciju "Potraga za boljim Internetom", ali i u kurikulum "Budi Internet genijalac". Potonjem su se školska pedagoginja i profesorica informatike posvetile dva mjeseca intenzivnog školovanja i osposobljavanja, zaradivši školi status ustanove koju pohađaju – Internet genijalci.

No, ni to nije sve. U svibnju ove godine, program dviju učiteljica pobijedio je na Nacionalnom natječaju za školske knjižnice Stvarajmo eKreativno, u kategoriji kreativnog predstavljanja školskih projekata. Uz ovu je pak nagradu predviđen financijski poticaj od svega stotinu eura, od čega je za školsku knjižnicu kupljeno pet novih naslova.

Problemi i posljedice negativnih utjecaja s Interneta uporno se ponavljaju, pa za projekt nastavnica Grgorinić i Kolić i njihova nastojanja uvijek ima potrebe.

- Nikako ne odustajemo od ovoga. Sada je prošao najintenzivniji dio početka godine, složili su se kurikulumi i sada se ponovno možemo posvetiti više ovoj i temi vršnjačkog nasilja, kažu nam profesorice, koje se, osim u vannastavne aktivnosti, uzdaju i u program građanskog odgoja, koji i sam sadržava medijsku pismenost kao važan element programa.

- Nećemo prestati naglašavati ovu temu. To je sada ustvari i najvažnije jer su djeca stalno na društvenim mrežama, dodaju.

Posla je za njima puno, a puno toga radilo se izvan radnog vremena, priznaju, jer drukčije i nije moguće. Upravo iz tog razloga, priznanje za trud draže je jer je lijepo kada se na državnom nivou prepoznaju napori iz jedne male, ali itekako ambiciozne sredine.