Sydney je pozdravio Novu godinu tradicionalnim veličanstvenim vatrometom nazvanim "kaleidoskop boja" u gradskoj luci, piše T-portal.
Vrhunac showa bila je duga koja se slijevala poput vodopada s mosta s obzirom na to da će grad u veljači ugostiti World Pride. Procjenjivalo se da će spektakl privući milijun ljudi, po televiziji ABC. Mnogi su zauzeli mjesto s dobrim pogledom još rano ujutro. Diljem svijeta vatromet je pratilo još sigurno pola milijarde ljudi. Vatromet je stajao oko 39 milijuna američkih dolara, po organizatorima.
Noćas, mediridijan po meridijan, u novu godinu ulazi cijeli planet.
No, gdje zapravo započinje nova godina?
Linija koja se uglavnom podudara sa 180. meridijanom istočno, odnosno zapadno, od Greenwicha naziva se datumska granica. Na njoj se po međunarodnom sporazumu od 1884. mijenja datum prilikom putovanja preko Tihog oceana, piše portal Morski.hr.
Mali pacifički otoci Samoa i Kiribati tako su uvijek prvi koji službeno ulaze u novu godinu, a za njima ulaze i stanovnici Novog Zelanda.
Prelaskom preko datumske granice možete zapravo i dvaput slaviti ulazak u novi dan / novu godinu, a ako biste se nalazili primjerice na Južnom polu, onda biste hodajući u krug uvijek iznova išli iz stare u novu godinu i obratno.

Foto: NOAA
Iz praktičnih razloga datumska granica ne prelazi preko naseljenih područja. Međunarodna datumska granica djeluje kao ”razgraničenje ” koje razdvaja dva uzastopna kalendarska datuma. Kad prijeđete datumsku liniju, postajete vremenski putnik! Prijeđite na zapad i to je dan kasnije; prelazite unatrag i “vratili ste se u prošlost”.
Datumska granica uvedena je nakon uvođenja vremenskih zona, kao granica na kojoj se mijenja datum, tj. na kojoj jedan datum prelazi u drugi. Ona uglavnom prati 180-ti meridijan, izbjegavajući naseljene prostore.
Ako prelazimo granicu datuma od istoka prema zapadu (suprotno od smjera rotacije Zemlje), tada preskačemo 1 dan, tj. dolazimo u slijedeći po kalendaru, odnosno kada prelazimo granicu datuma od zapada prema istoku, tada kalendarski ponavljamo dan, tj. dva dana ćemo držati isti datum.
Iako je već arapski učenjak Abulfida (1273–1331), a poslije, neovisno o njemu, i Markantun de Dominis (1560–1624) tvrdio da datumska granica mora postojati, praktično se to prvi put dokazalo prilikom Magellanova putovanja oko svijeta 1519–22. Kako je njegova ekipa plovila po morima, čuvali su detaljne podatke o datumu.
Ljudi na kopnu su uporno tvrdili da je bio drugi dan nego što je Magellan mislio. Iako je danas lako razumljiv, ovaj fenomen je uzbudio mnogo ljudi, i to čak toliko da je specijalna delegacija bila poslana papi da mu objasni ovu osebujnost.
Više informacija i zanimljiv informativni video možete pogledati na ovoj poveznici.