Danas je nešto prije 10 sati, prvi put nakon pedesetak godina prekida, na riječki kolodvor stigao vlak iz Trsta. Točnije, polazna stanica mu je Opicina/Opčine odakle će, svakog jutra, sve do 30. rujna, vlak krenuti put Rijeke.
foto HINA/ Miljenko KLEPAC
Riječ je, dakle, o pokusu, no iz Regije Friuli Venezia Gulia, čiji je Trst središte, već su najavili da bi povezivanje između dva najveća grada na sjeveru Jadrana (pa i Sredozemlja) trebalo postati stalno. No, odmah je uočena velika mana projekta: iz Rijeke nije moguće putovati ujutro, već samo u 18.25 uvečer.
Osmišljen, je dakle, više prema turističkim potrebama Talijana nego prema mogućim razlozima (tranzit avion iz Trsta, šoping, posao, posjeta rodbini) zbog kojih bi žiteljima Kvarnera veza s Trstom ujutro mogla biti važna. Srećom, po dolasku u Rijeku voditelj projekta Robert Antonione, koji je ujedno i glavni tajnik Srednjoeuropske inicijative u Trstu, izjavio je da podržava ideju jutarnjeg polaska iz Rijeke te da će se od iduće godine, ako projekt bude opstao, uvesti i drugi polazak, ujutro iz Rijeke i navečer iz Trsta.
foto HINA/ Miljenko Klepac
Trajanje vožnje je dva sata sa stajanjem na šest usputnih stanica (Sežana, Divača, Pivka, Ilirska Bistrica, Šapjane, Matulji), cijena u jednom smjeru je 8 eura, djeca do 6 godina putuju besplatno a ona od 6 do 12. plaćaju 4 eura. U vlaku Stadler Flirt slovenskih željeznica osiguran je wifi, a u njemu ima mjesta za 235 putnika i desetak bicikla čiji prijevoz košta 5 eura.
Važno je naglasiti da vlak ne dotiče Trst, polazak je iz Opčine, stoga je Regija Friuli Venezia Giulia poboljšala pristup kolodvoru Opicina te pojačala autobusne veze s centrom Trsta.
Red vožnje s cjenikom dostupan je ovdje.
foto HINA/ Miljenko KLEPAC
Vlak dijelom putuje, preko Divače, južnom prugom Suedbahn koja je od 1857. povezivala Beč i Trst, ad od Pivke do Rijeke (preko Ilirske Bistrice i Šapjana) prugom St. Peter in Krain - Pflaum koja je otvorena 1873. Njome su prema Rijeci vlakovi iz Trsta prometovali sve do sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Elektrificirana je jednosmjernom strujom u doba Italije, a 2012. Hrvatske su željeznice elektrificirale naizmjeničnom strujom dio od Šapjana (slovenska granica) do Rijeke.
Uspostava željezničke linije između Trsta i Rijeke provodi se u sklopu projekta Sustance koji promiče održiva rješenja javnog prijevoza i inovativne sheme upravljanja za poboljšanje povezanost u Srednjoj Europi.
Projekt je nastao u okviru Interreg Europa programa transgranične suradnje, budžet projekta je dva milijuna i 13 tisuća eura, od čega je 1.6 milijuna sufinancirano iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
Partneri projekta su slovenski SŽ Putnički promet i Prometni Institut Ljubljana, HŽ Putnički prijevoz i Istarska razvojna agencija iz Hrvatske, mađarski GySEV, talijanski Institut za promet i logistiku i EURAC Istraživanja, a vodeći je partner u projektu Izvršno tajništvo Srednjoeuropske inicijative iz Trsta.
Dio projekta u Istarskoj županiji
Jedna od predviđenih aktivnosti projekta je i studija izvedivosti poboljšanja prekograničnih putničkih željezničkih veza između Divače i Pule u sklopu koje se planira postavljanje postaja za dijeljenje bicikala na željezničkim kolodvorima Vodnjan i Savičenta.
Poznato je da je od 1902. do 1935. i dio Istre bio izravno povezan s Trstom bivšom prugom Parenzanom koja je iz Poreča, stajanjem na čak 38 usputnih postaja (od toga je samo 13 bilo pravih stanica), dužinom od 123 kilometra, preko raznih tunela i 11 što mostova, što vijadukta, vodila do Trsta. Najveća brzina vlaka bila je tada 30 km/h, cijelo putovanje trajalo je 7 sati i 20 minuta.
Danas su u Rijeci vlak dočekali predstavnici Grada Rijeke, Primorsko-goranske županije, HŽ Putničkog prijevoza, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te drugih hrvatskih institucija.
Tako je gradonačelnik Rijeke Marko Filipović dočekao, među mnogima, gradonačelnike Trsta i Ilirske Bistrice Roberta Dipiazzu i Gregora Kovačića, a vlakom su u Rijeku došli također i glavni tajnik Srednjoeuropske inicijative u Trstu Roberto Antonione, pročelnica Regije Friuli Venezia Giulia za infrastrukturu i teritorij Cristina Amirante, direktorica putničkog odjela Slovenskih željeznica Darja Kocjan te voditeljica sektora za željeznice i žičare u slovenskom Ministarstvu infrastrukture Vlasta Kampoš Jerenec.
foto HINA/ Miljenko KLEPAC