Procjenjuje se da će do 2050. godine francuski jezik govoriti 750 milijuna ljudi. Osim toga, u Istru se doseljava sve više ljudi s francuskog govornog područja, dijelom ljudi u trećoj dobi, a dijelom mladih obitelji. Potreba za poznavanjem francuskog sve je veća * Razlog za titulu jezika ljubavi Maja vidi u tome što je francuski skladan, pun umanjenica i posjeduje fenomen lančanog povezivanja riječi zvani „la liaison“, zbog kog je melodičan i zvuči kao pjesma
Procjenjuje se da će do 2050. godine francuski jezik govoriti 750 milijuna ljudi. Osim toga, u Istru se doseljava sve više ljudi s francuskog govornog područja, dijelom ljudi u trećoj dobi, a dijelom mladih obitelji. Potreba za poznavanjem francuskog sve je veća * Razlog za titulu jezika ljubavi Maja vidi u tome što je francuski skladan, pun umanjenica i posjeduje fenomen lančanog povezivanja riječi zvani „la liaison“, zbog kog je melodičan i zvuči kao pjesma
U mjesecu smo koji slavi francuski jezik i kulturu, a 20. ožujak je i službeni međunarodni Dan frankofonije. Stoljećima, francuski jezik bio je 'lingua franca', odnosno odabrani jezik za međusobno sporazumijevanje ljudi s različitih govornih područja, da bi ga u posljednjih dvadesetak godina užurbano pretekao engleski jezik, s čijom se pristupačnošću kroz medije i informatizaciju više ne može mjeriti nijedan drugi jezik.
O jeziku ljubavi, njegovom trenutnom statusu i čuvanju frankofone kulture u Istri, popričali smo licem u lice, odnosno tête-à-tête, s Majom Marković, nekadašnjom tršćanskom studenticom, svjetskom građankom, istarskom frankofilkom i profesoricom francuskog jezika u pulskoj srednjoj školi „Dante Alighieri“.
Tko bi bolje objasio kako se njeguje ljubav prema francuskoj kulturi od ove profesorice, čiji je bivši učenik Andi Marković (sasvim slučajno istog prezimena), prošle godine pobijedio na državnom natjecanju, nakon samo dvije i pol godine učenja francuskog jezika. Nekoliko mjeseci kasnije, postao je i student francuskog jezika u Zadru i, što je mentorici Maji najvažnije, postao je zaljubljenik u ovaj jezik.
Za nju nema sumnje koji je odgovor na pitanje iščezava li francuski jezik polako sa svjetske scene.
- Ne, nikako! Francuski trenutno doživljava stagnaciju kao međunarodni jezik, ali i to se mijenja. To je materinji jezik 80 milijuna ljudi i službeni jezik u 32 zemlje. Uz engleski, to je i jedini jezik koji se govori na svih pet kontinenata, kaže nam Maja i napominje da je u pitanju lako dostupan jezik – francuska književnost ima najviše dobitnika Nobelove nagrade, kinematografija je druga najplodnija na svijetu, a Francuska je turistički najposjećenija zemlja.
Razlog za titulu jezika ljubavi Maja vidi u tome što je francuski skladan, pun umanjenica i posjeduje fenomene lančanog povezivanja riječi zvane „la liaison“ i "enchaînement", zahvaljujućima kojima je melodičan, neprekinut pauzama među izgovorenim riječima i zvuči kao pjesma. A, kada se u nekom gradu govori jezik ljubavi, onda nije čudno ni da grad, poput Pariza, ponese titulu grada ljubavi. Osim toga, zahvaljujući brojnim filmovima, Pariz ima reklamu grada u kojem se najlaše zaljubiti.
Profesorica Marković spada u jednu od posljednjih generacija učenika koja je francuski učila u sklopu redovnog školskog programa. Danas je on dostupan uglavnom kao dodatni izbor.
- Sada smo u Istri dosta slabi. Malo nas je, al' nas ima. Francuski jezik danas se može učiti u dvije istarske osnovne škole, „Vladimir Nazor“ u Rovinju i “Edmondo de Amicis” u Bujama, te u pulskoj Gimnaziji i srednjoj školi „Dante Alighieri“, Pazinskom kolegiju i Školi za ugostiteljstvo i turizam iz Pule. Uči se kao fakultativna nastava, a u Gimnaziji i kao drugi strani jezik. Studij francuskog, inače, postoji samo u Zagrebu i Zadru, objašnjava Maja.
Zanimljivosti iz profesoričinog rukava:
Najdulja francuska riječ : anticonstitutionnellement (neustavan/neustavno)
Najkraći naziv mjesta u Francuskoj: Y
Najdulji naziv mjesta u Francuskoj: Saint-Remy-en-Bouzemont-Saint-Genest-et-Isson
Podučavati francuski jezik počela je prije osam godina, kada se vratila u rodnu Pulu iz Italije.
Diplomiravši kao jedna od najboljih studentica, dobila je priliku usavršiti se na master studijama iz oblasti „event managementa“, nakon čega se ovim zanimanjem bavila skoro cijelo desetljeće u Južnom Tirolu. S povratkom kući, vratila se i ljubavi prema jeziku ljubavi. Sretna je, kaže, što su učenici i roditelji u njenoj školi prepoznali ljepotu i važnost ovog jezika pa kontinuirano podučava učenike svih osam godina otkako je ovdje. Ali, učenje ne teče uvijek glatko. Prva najveća prepreka su, kaže, brojevi.
- Do broja šezdeset sve je u redu, a nakon sedamdeset počinje drama, smije se Maja. Sedamdeset je u francuskom šezdeset plus deset, osamdeset je četiri puta dvadeset, a devedeset je isto toliko pa još plus deset. Bilo je slučajeva da učenici odu kući plačući i važno im je objasniti da ne moraju sve naučiti odmah, napominje.
Ali, jedan je učenik odlučio nastaviti i kad mu se plakalo. U vrijeme kada je odabrao francuski jezik kao fakultativni predmet, Andi Marković je bio učenik opće gimnazije koji uopće nije znao da ima dara za jezike.
- Vidjela sam u njemu iskru, prepoznala je, uhvatila i povela, kaže Maja i objašnjava kako je Andi učenje započeo s po dva sata tjedno. Kada je krenula pandemija, online su radili i dodatnu nastavu, a s vremenom je morala kreirati i program za nadarene učenike, kakav ne postoji u redovnom kurikulumu. Nakon dvije godine učenja, Andi je poželio otići na školsko natjecanje.
- Ni sama nisam znala otkuda krenuti u pripreme jer je to i meni bilo prvo natjecanje, kaže Maja iskreno, ali uskoro je smislila sveobuhvatni program jezika i kulture. Prolazili su sve, od gramatike do filma i poezije, a u posljednjim mjesecima, Andi je učio skoro svaki dan. I isplatilo se. Dvije i pol godine nakon prve lekcije, postao je pobjednik na državnom prvenstvu, a uskoro zatim i student omiljenog jezika. Zahvaljujući pobjedi, proveo je i dva tjedna na usavršavanju u Nici.
- Dvije i pol godine ranije nije znao reći na francuskom ništa osim croissant, smije se danas Maja.
Od Ministarstva znanosti i obrazovanja Maja je dobila zahvalnicu za rezultate u rad s učenicima, a Andijeva priča zaokružila je i njenu priču o zaljubljivanju u francuski jezik. Državno je natjecanje, naime, održano u njenoj osnovnoj školi, gdje je svojevremeno od profesorice Bosiljke Jašić naslijedila strast prema francuskom koju je sada prenijela na svog učenika.
Žao joj je jedino, kaže, što u vrijeme njenog školovanja nije bilo odnosa mentor-učenik kakav postoji danas i što nije bila praćena na način na koji se učenici sada prate. Zbog toga nastoji dati sve ono što ona nije dobila. Vjeruje i kako današnji studenti moraju težiti tome da iskoriste mogućnosti međunarodnih razmjena i da putuju.
- Ja sam živi primjer da bez internacionalnog iskustva ne bih bila ono što jesam. Ne bih bila toliko bogata i imala toliko široke horizonte da nisam studirala u multiukulturalnom gradu u kojem sam upoznala ljudi iz svih krajeva svijeta i s njima razgovarala na tko zna koliko jezika, kaže Maja.
Francuski poljubac pogrešno je nazvan po „fiorentinskom poljupcu“ kakvog su američki i britanski vojnici dobivali od žena Firence.
Francuski ključ skandinavski je izum nazvan po kanadskim radnicima francuske nacionalnosti koji su ga koristili. U talijanskom se zove „engleski ključ“ (chiave inglese).
Pitamo je za kraj vjeruje li da se francuski vraća na veliku scenu?
- Procjenjuje se da će do 2050. godine francuski jezik govoriti 750 milijuna ljudi. Osim toga, u Istru se doseljava sve više ljudi s francuskog govornog područja, dijelom ljudi u trećoj dobi, a dijelom mladih obitelji. Potreba za poznavanjem francuskog sve je veća. Uostalom, sve što se ne čuje neko vrijeme ponovno postaje atraktivno pa je tako i s francuskim. On ponovno postaje chic ili šik jezik.
Osim podučavanja francuskog, Maja radi i kao turistički vodič,a trenutno izbjeglicama iz Ukrajine drži tečaj hrvatskog jezika. Nakon Andijeve pobjede, kao jedna od samo pet hrvatskih nastavnika, dobila je priliku provesti dva tjedna na stručnom usavršavanju u Vichyju i Parizu.
Ovaj spektakl donosi raznovrstan program koji će publici predstaviti tradicionalne plesove, glazbu i kostime iz različitih dijelova naše zemlje. Uz domaćina KUD "Uljanik" iz Pule nastupiti će i KUD "Ivan Fonović Zlatela" iz Kršana te KUD "Zvir" iz Jelenja koji će svojim izvedbama oživjeti bogatu folklornu baštinu
Prikazivanjem odabranih dokumentarnih filmova, Cinema Politica u Rojcu otvara dijalog te stvara prostor za raspravu o važnim i aktualnim društvenim i političkim temama kroz snagu filmske umjetnosti
Primajući u članstvo nove članice Predsjednica Ogranka Istra Gordana Restović naglasila je važnost međusobnog povezivanja i međusobne podrške žena poduzetnica
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
