Psihologinja Tihana Fontana Ristić: "Ono s čime mladi nesvjesno dolaze na savjetovanje je nezadovoljstvo obiteljskim odnosima"

Već 23 godine Udruga ZUM uspješno se bavi temama relevantnim za mlade i pomaže im u pronalaženju prilika za zapošljavanje, volontiranje, stipendiranje, a provode i radionice u raznim područjima. Nova aktivnost ZUM-a ciklus je radionica „Pričajmo o psihičkom zdravlju“ koje provode u sklopu programa Info-centar za mlade ZUM.

Voditeljica projekata u ZUM-u, Katharina Mikulić, objasnila je svrhu Info-centra.

- Program Info-centar za mlade ZUM, koji se ove godine financira od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, ima za cilj podići razinu informiranosti mladih o prilikama za obrazovanje i zapošljavanje, o kulturi i slobodnom vremenu, aktivnom sudjelovanju u društvu i mobilnosti. Dakle, kroz ovaj program pružamo mladima informacije koje su njima važne za obrazovanje, usavršavanje, sudjelovanje i drugo te pružamo priliku da razvijaju svoje znanje i vještine edukacijama i savjetovanjem.

Mladi u Info-centar ZUM mogu doći na savjetovanje uživo

- Savjetovanje je zaživjelo još od samog početka programa, jer smo prepoznali veliku potrebu mladih za pouzdanim i dostupnim informacijama. Mladi nas često kontaktiraju ili dolaze u naš prostor tražeći informacije ili savjet. Najčešća pitanja odnose se na zapošljavanje, pomoć pri pisanju životopisa i motivacijskih pisama, na volontiranje, osobito kroz programe poput Europskih snaga solidarnosti i Erasmus+. Sve veći broj mladih pokazuje interes za međunarodne prilike, putovanja i projekte koji im omogućuju učenje novih vještina, osobni razvoj i upoznavanje novih kultura. Također, česta su pitanja o tome kako mogu aktivno doprinijeti svojoj zajednici kroz različite volonterske ili projektne inicijative, kaže Katharina.

Katharina Mikulić

Udruga ZUM informativne aktivnosti provodi i u srednjim školama gdje mladima daju uvid u prilike i mogućnosti koje su namijenjene njima. Nakon toga, srednjoškolci se često javljaju za više informacija, savjet ili podršku. Osim aktivnosti u srednjim školama i savjetovanja u prostoru Info-centra za mlade, najviše se mladih Udruzi obraća putem društvene mreže Instagram i e-maila.

- Društvene mreže su jedan od ključnih alata za informiranje mladih, i važno nam je biti u koraku s trendovima kako bismo ostali relevantni. Iako još nismo u potpunosti zaživjeli na TikToku, planiramo aktivnije koristiti ovu platformu, ali s naglaskom na uključivanje mladih kao kreatora sadržaja. Vjerujemo da mladi najbolje znaju što zanima njihove vršnjake i koje informacije su im bitne, kao i koji trendovi ih privlače. Zato želimo da sadržaj bude autentičan i da što više mladih bude uključeno, komentira Katharina.

- U ovom trenutku imamo četiri mlade volonterke koje su vrlo aktivne i uključene u kreiranje aktivnosti "od mladih za mlade". One pokazuju izuzetnu motivaciju za promjene u svojoj zajednici, a njihovim angažmanom dokazuju da se promjene mogu ostvariti kroz aktivno sudjelovanje. Uvijek potičemo mlade da se uključe u različite oblike volontiranja, posebno u kreiranje i provedbu aktivnosti usmjerenih na mlade, kaže Katharina.

- Također, imamo dvije volonterke koje provode volonterske projekte u okviru programa Europske snage solidarnosti. To je program za mlade od 18 do 30 godina (u nekim slučajevima i do 35) koji im omogućuje volontiranje u Europi u periodu od najviše jedne godine. Trenutno jedna volonterka boravi u Portugalu, gdje volontira u Centru za mlade, dok je druga volonterka u Njemačkoj, također u Centru za mlade.

- Mladi se mogu uključiti i kao sudionici naših aktivnosti. Najčešće se prvo upoznaju s radom Udruge sudjelovanjem na aktivnostima, a potom se postupno uključuju u volontiranje i kreiranje vlastitih aktivnosti uz našu podršku, dodaje Katharina.

Jedna od takvih aktivnosti ciklus je radionica „Pričajmo o psihičkom zdravlju“ pod vodstvom psihologinje Tihane Fontana Ristić koja je već vodila različite radionice za mlade, ali i trenutno provodi besplatno psihološko savjetovanje za mlade u sklopu projekta „MIND“ u Vodnjanu.

Foto: K. Mikulić

U istraživanjima o potrebama mladih, savjetovanje o mentalnom zdravlju česta je tema

Zašto su se u Udruzi odlučili baviti temom mentalnog zdravlja objasnila je Katharina.

- Ideja za radionicama o mentalnom zdravlju došla je direktno od mladih. U procese osmišljavanja aktivnosti osluškujemo potrebe mladih, uključujemo ih u predlaganje ideja i/ili kreiranje aktivnosti. Također, proučavamo različita istraživanja i rezultate anketa o njihovim potrebama gdje se često provlači potreba za nekom vrstom savjetovanja o mentalnom zdravlju mladih. Bili smo uključeni i u proces kreiranja Nacrta Lokalnog programa za mlade Grada Pule - Pola za razdoblje od 2024. do 2027. godine, u kojem mladi navode da postoji manjak komunikacije o mentalnom zdravlju te nedovoljna dostupnost podrške mentalnom zdravlju.

- Olakotna okolnost je to da trenutna generacija, generacija Z, primjećuje više neke stvari, neke izazove, probleme kod sebe i kod drugih, nego što smo to primjećivali mi i naši roditelji, bake i djedovi. Oni više osluškuju sebe. S druge strane, mladi su bili posebno pogođeni za vrijeme pandemije, pogotovo mladi srednjoškolci i osnovnoškolci koji su bili na online nastavi, i tada su izgubili kontakt licem u lice sa svojim, ne samo vršnjacima, nego i s učiteljima. To je ostavilo posljedice koje su dan danas vidljive. Tako da potreba, svakako, postoji. Primijetili smo kod mladih potrebu za nečim gdje mogu doći izraziti sebe, saznati nešto, ali i vježbati neke svoje vještine, kaže psihologinja Tihana.

Tihana Fontana Ristić

Radionice o psihičkom zdravlju namijenjene su mladima od 15 do 19 godina, a prva od njih pet već je održana.

- Prva radionica nije imala temu i njezin je cilj bio upoznavanje. Znači, da ja upoznam njih, ali i da oni upoznaju mene. Bilo koji rad na sebi neće imati učinka ako osoba nije kliknula s onim koji vodi. Dakle, ako sudionici nisu kliknuli sa mnom, efekt će biti slabiji. Cilj je prve radionice bio opuštanje, upoznavanje, uvođenje u ritam i način rada, kaže Tihana.

- Izabrala sam, u dogovoru s Katharinom, neke teme koje bih voljela obraditi, a za koje znam da su važne za razvoj vještina i osobni razvoj mladih. Predviđene teme su potrebe, motivacija i vrijednosti, upravljanje emocijama i stresom, komunikacija i odnosi te osobni potencijali u smislu zapošljavanja. Dakle, ideja je da prođemo vježbe koje bi njima mogle ojačati neke vještine potrebne za osobni život, ali i kasnije za profesionalni razvoj i karijeru, dodala je.

Prava je namjena radionica baviti se problemima koji zapravo tište mlade

- Radionice će biti fleksibilne. Ako je neka mlada osoba taj dan došla s nekom svojom temom koja ju tišti, smeta ili s nekim izazovom s kojim se susrela, otvoreno ćemo razgovarati o onome što oni donesu. Cilj je da radimo na pravim problemima i pravim izazovima, a ne na nečemu za što je u knjizi pisalo da mladima treba, komentira Tihana.

Radionice traju 90 minuta i osmišljene su za grupu od 10 do 15 sudionika, a u idealnom slučaju ista grupa mladih sudjelovat će na svim radionicama. Međutim, zainteresirani se mogu priključiti na bilo koju radionicu.

- Na početku svake radionice koja uključuje osobne teme jako je važno postaviti pravila rada. U ovom slučaju pravila su da svatko donosi onoliko koliko želi i da ono što tu čujemo treba tu i ostati. Nitko nema pravo prisiljavati drugoga da iznosi informacije koje nije spreman podijeliti. Ako se netko otvori na radionici, to za njega može biti prvo otvaranje pred nepoznatima i bitno je da se to ne prenosi negdje vani. Naravno, tu je jako važna osobna odgovornost. I to je jedna od tema koju ćemo tijekom svih radionica prolaziti. Svatko od nas je odgovoran za to koliko će dati na radionici, koliko će dobiti od radionice, ali i kako će se ponašati prema drugima, a i prema samome sebi, naglašava psihologinja.

- Također, htjela bih naglasiti da ovo nije grupna psihoterapija, ovo su radionice. To znači da prolazimo određene teme i vježbe, raspravljat ćemo i raditi. One jesu iskustvene, ali nisu zamjena za psihoterapiju. U slučaju da primijetim da postoji potreba da netko radi individualno s nekim kolegom ili kolegicom, dat ću toj osobi preporuku i popis besplatnih savjetovališta gdje se mogu javiti (popis se nalazi na kraju članka, op.a.), dodala je.

Dijalog mladih i donositelja odluka (Foto: K. Mikulić)

Psihičko je zdravlje u prošlosti bilo tabu tema, ali se stigma s njega miče posljednjih godina

- Ono za što svi stariji mogu zahvaliti generaciji Z je to da s njima ima sve manje tabu tema. Neki odrasli to malo teže prihvaćaju, ali ta njihova otvorenost je nešto što je zapravo izuzetno potrebno današnjem društvu. Tu ne govorim samo o osobnom razvoju i radu na sebi, nego i o profesionalnom razvoju i zapošljavanju. Oni su jedan bitan faktor zbog kojeg se podiže ljestvica na radnim mjestima jer su oni, ne nužno razbili, nego se nisu ni rodili s uvjerenjem „šuti i radi“. Potpuno su donijeli na svijetlo onu izreku „nisi drvo“ koja govori da nemamo korijenje puštene nego se možemo premjestiti i otići negdje drugdje. Oni stvarno jesu ti koji potiču promjene u društvu i mic po mic miču stigmu s brige o mentalnom zdravlja, kaže Tihana.

- S druge strane, ono što je sklizak teren kod njih je da, na neki način, mogu preuveličati neke stvari. Ta je generacija rođena s digitalnom tehnologijom, tako da sve googlaju, sve provjeravaju i mogu skliznuti u samodijagnosticiranje. Često možemo čuti frazu „baš sam depresivan“. Klinička depresija je teška dijagnoza, a taj je izraz postao uobičajen. Tako da ne, nije svaka tuga i žalost depresija i nije svaka briga anksioznost, dodala je.

Jedna od kritika često upućenih mladima vezana je za prekomjerno korištenje mobitela i drugih uređaja, a društvene mreže često su opisane nizom negativnih utjecaja na mlade korisnike.

- Mladima su mobiteli dio svakodnevice. Otkad su se rodili, oni vide roditelje s mobitelima u rukama, tako da je to dio njihove stvarnosti, a bilo što što je dio naše stvarnosti ne možemo ignorirati. Ono što uvijek naglašavam roditeljima je da su mobiteli, tableti, ekrani i drugo samo uređaji. Jako je važno kako i za što koristimo taj uređaj. Važno je da roditelji od male dobi kod svoje djece razvijaju kritički pristup prema tim uređajima, a u tome je važna i uloga odgojno-obrazovnih ustanova, komentira Tihana.

- Ne možemo očekivati da dijete ne bude non-stop na mobitelu ako je roditelj non-stop na mobitelu. To je učenje po modelu. Drugo je da ne možemo očekivati da dijete nije izloženo neprimjerenim sadržajima ili da ne koristi mobitel za cyberbullying ako nije imalo od koga naučiti kako pristupiti tome i kako razlučiti što je za njega dobro, a što loše, što je korisno, a što ne, navodi psihologinja.

Informiranje učenika ŠTUT-a (Foto: K. Mikulić)

Mladi nisu homogena skupina - njihovi su problemi individualni

Problemi s kojima mladi dolaze na savjetovanje vrlo su individualni i na njih utječu tri skupine čimbenika – biološki, socijalni i psihološki.

- Na biološke čimbenike, uglavnom, ne možemo utjecati kao i na socijalne, pogotovo kod djece, ali ove psihološke čimbenike itekako možemo razvijati i poticati. To jesu neke teme s kojima mladi najčešće dolaze i koje su najčešće stvar rasprave, ali opet to ovisi, naravno, o obiteljskim uvjetima. Svaka mlada osoba ima individualne izazove koji ju muče ili o kojima razmišlja, kaže Tihana.

- Ono što primijetim u razgovoru i radu s njima je izuzetno velika odgovornost koju mladi danas nose. Činjenica je da mnogi današnji mladi odrastaju "bez roditelja". Znači, imaju roditelje, žive u roditeljskoj kući, ali današnji način života roditelja djeci oduzima roditelje. Dakle, velik broj današnje djece i mladih zapravo se našao u situaciji da im roditelji po cijele dane rade, a kad dođu kući nisu psihički prisutni jer su umorni, jer brinu druge brige, jer imaju druge obaveze ili ih pak razvoze po treninzima, raznoraznim radionicama i aktivnostima. Tako da je jedna jako važna stavka s kojom mladi nesvjesno dolaze je velika količina nezadovoljstva s obiteljskim odnosima. Smatraju da ih roditelji ne razumiju, ne razumiju njihove potrebe, a mislim da ih ne razumiju jer nisu prisutni i ne stignu primijetiti te njihove potrebe, navodi jedan od problema s kojim se neki mladi susreću.

- Ne želim da roditelji imaju grižnju savjesti i ne upirem prstom u smislu „vi ste krivi“, nego samo podsjećam da djeca i mladi trebaju svoje roditelje. Oni trebaju stabilnu odraslu ličnost koja će im biti voditelj na neki način. Nisu ni odrasli birali ove uvjete u kojima se nalazimo, a to su uvjeti hiperproduktivnosti, hiperdostupnosti, hiper svega. Dakle, odrasle osobe danas su, također, pod velikim pritiskom. Imaju jako visoka očekivanja od sebe i društvo od njih puno očekuje. Ovime želim osvijestiti koliko je danas zahtjevno biti roditelj, ali je zahtjevno i biti dijete i adolescent. To je upravo zbog te kulture i društva u kojem su roditelji preopterećeni svime i svačime i onda ostane jako malo kvalitetnog vremena za provoditi s djecom, dodala je Tihana.

Ulogu u promicanju mentalnog zdravlja ima obrazovni sustav, ali i lokalna zajednica

- Postoje besplatna savjetovališta na području Istre, ali problem je da su prebukirani. Za neke se dugo čeka termin, a ako dobiješ termin, nemaš pravo ići kod privatnog psihoterapeuta svaki tjedan, svaka dva tjedna odnosno imaš pravo ići rjeđe. Važno je naglasiti da za besplatna psihološka savjetovališta koja imamo nije potrebna ni uputnica. Mladi mogu samo nazvati te brojeve i dogovoriti termin bez da odu kod svog liječnika opće prakse, kaže psihologinja.

Radionica projekta Vijeća u akciji (Foto: K. Mikulić)

- Obrazovni sustav ima izuzetno važnu ulogu u razvoju djece, a tako i u promoviranju mentalnog zdravlja. Prvo što mislim da je potrebno jest da apsolutno svaki vrtić, osnovna i srednja škola ima stručnu službu i to podebljanu. Tu se vide mali pomaci, ali još uvijek to nije dovoljno. Vidim kod svojih kolega i kolegica psihologinja u školama da su preopterećene. One preopterećene s različitim problemima rade s preopterećenim kolegama i preopterećenom djecom. To je jedan cijeli preopterećeni sustav. Dakle, u utopiji svaka bi škola trebala imati, uz defektologa, logopeda, pedagoga, nekoliko psihologa od kojih bi se neki bavili isključivo djecom, a drugi bi se bavili, recimo, djelatnicima. Izuzetno kapacitirani stručni tim je prva stvar koja bi olakšala stanje u školama, komentirala je Tihana.

- Još nešto što bi trebalo biti sastavni dio i osnovne i srednje škole je neki obavezni predmet koji se ne bi ocjenjivao, a bavio bi se temama mentalnog zdravlja, jačanja samopoštovanja, samopouzdanja, emocionalne pismenosti i razvojem vještina koje će mladima pomoći u životu. To nije psihologija na kojoj se uče definicije i poučava se samo u gimnazijama. Škola je danas jako fokusirana na razvoj tih hard skillsa, a premalo usmjerena na razvoj mekih vještina kao što su komuniciranje, uspostavljanje odnosa, prepoznavanje svojih emocija, tuđih emocija, upravljanje vremenom i slično, dodala je.

- Škole su ustanove u kojima mladi provode gotovo polovicu svog budnog vremena. Dakle, trebamo napraviti da se oni tamo dobro osjećaju. Većina mladih se ne osjeća dobro u školi. Ako se mi ne osjećamo dobro negdje, nećemo moći dobro upijati to što čujemo. Ako nismo opušteni, nismo zadovoljni i ne osjećamo se sposobni zbog usvajanja gradiva ili međuvršnjačkih odnosa i pritisaka, ne možemo očekivati neki uspjeh kao ni zadovoljnu i sretnu mladu osobu, završila je Tihana.

Voditeljica projekata, Katharina, navela je i čime će se Udruga baviti u sklopu Info-centra za mlade ZUM u narednom periodu.

- Jedna od aktivnosti koje nam slijede je „Sajam razmjene“ gdje će mladi imati priliku razmijeniti predmete i družiti se. Osim toga, organiziramo aktivnost „Dijalog mladih s donositeljima odluka“, gdje ćemo uključiti članove i članice Savjeta mladih Grada Pule kao i sve zainteresirane mlade, koji će zajedno raditi na prepoznatim problemima te pronalaženju rješenja. U studenom planiramo i edukaciju na temu stereotipa i predrasuda čiji je cilj da mladi steknu znanja i vještine u suzbijanju diskriminacije i stereotipa u svojoj zajednici. Sve ove aktivnosti, uz još mnogo drugih zanimljivih događanja, planiramo provoditi tijekom studenog i prosinca.