"Važna je i psihološka potpora jer razvoj puberteta dovodi do ubrzanog tjelesnog rasta i razvoja, ali ono ne odgovara njegovoj kronološkoj dobi pa se dešavaju emocionalne labilnosti, sklonost agresijama i konfliktima, a tu je važna psihološka potpora i djetetu i obitelji", rekla je pulska neuropedijatrica dr. Ivona Močenić
"Važna je i psihološka potpora jer razvoj puberteta dovodi do ubrzanog tjelesnog rasta i razvoja, ali ono ne odgovara njegovoj kronološkoj dobi pa se dešavaju emocionalne labilnosti, sklonost agresijama i konfliktima, a tu je važna psihološka potpora i djetetu i obitelji", rekla je pulska neuropedijatrica dr. Ivona Močenić
"U posljednje vrijeme kroz rad u kliničkoj praksi primjećujemo veliki porast broja djece s prijevremenim pubertetom", ustvrdili su pedijatri i dječji endokrinolozi.
Naime, jedno istraživanje provedeno u Americi pokazalo je da sve više djevojčica ulazi u pubertet već s osam godina, dok dječaci ulaze u pubertet šest mjeseci do dvije godine ranije od svojih očeva. Zašto je tome tako, i kakva su iskustva iz naših ordinacija upitali smo dr. Ivonu Močenić, jedinu neuropedijatricu u Općoj bolnici Pula.
Iako je dr. Močenić neuropedijatrica koja se primarno ne bavi pitanjem puberteta u djece, već je to u domeni pedijatrijskog endokrinologa kojeg pulska bolnica ni nema, činjenica je da ta djeca, u slučaju pridruženih smetnji koje preuranjeni pubertet može donijeti, poput glavobolja i drugih tegoba, uvijek stignu i u njenu ordinaciju.
- Djeca kod koje se postavi sumnja od strane primarnog pedijatra da bi se moglo raditi o preuranjenom pubertetu moraju proći i neuropedijatra jer je taj pregled važan u samom procesu dijagnostike. Pubertet je zapravo proces tjelesnog i psihološkog sazrijevanja koji kod djevojčica počinje između 8. i 13. godine života, a kod dječaka između 9. i 14. godine života. Tada dolazi do anatomskih i funkcionalnih promjena koje se događaju u organizmu. Prvenstveno se to odnosi na ubrzani tjelesni rast i razvoj, na dozrijevanje spolnih žlijezda, na pojavu sekundarnih spolnih oznaka. O preuranjenom pubertetu govorimo kada se on javlja prije 8. godine, odnosno kod dječaka prije 9. godine života, pojašnjava dr. Močenić.
Pravi i lažni preuranjeni pubertet
Da bi se moglo govoriti o preuranjenom pubertetu, dodaje nadalje, gleda se na pojavu tih sekundarnih spolnih oznaka gdje se kod djevojčica gleda razvijenost dojki i pojava pubične dlakavosti što se mjeri po tablici prema Tanneru koja ima pet stupnjeva, a kod dječaka se gleda razvoj spolnog organa i pojava pubične dlakavosti također prema Tanneru. To je polazna točka.
- U samom razvoju puberteta važan je taj proces prelaska djeteta u odraslu dob, kada je ono sposobno za normalnu reprodukciju, i odraz je hormonalnih promjena koje se događaju u organizmu, ali tu važnu ulogu ima i genetska predispozicija, metabolički poremećaji te vanjski utjecaji okoline, takozvani utjecaj egzogena. Taj preuranjeni pubertet može se podijeliti u dva dijela: pravi preuranjeni pubertet ili takozvani centralni preuranjeni pubertet, te lažni preuranjeni pubertet ili periferni preuranjeni pubertet. Uz ta dva preuranjena puberteta treba razlikovati i benigne varijante pubertetskog razvoja, a to su prematurna telarha i prematurna adrenarha, ističe dr. Močenić.
Kod pravog preuranjenog puberteta, odnosno za njegov razvoj, važna je hipotalamusno-hipofizno-gonadna osovina. Pojednostavljeno, u dijelu hipotalamusa, iz njegovog optičkog dijela, luči se takozvani gonadotropni relizing hormon koji utječe na adenohipofizu, a ona pak luči gonadotropine koji utječu na rast spolnih žlijezda, jajnika i testisa.
- Kod pravog preuranjenog puberteta dolazi do pojačanog lučenja tog gonadotropnog relizing hormona koji posljedično izaziva i pojačano lučenje gonadotropina. Taj pravi preuranjeni pubertet češći je kod djevojčica i u 80 posto slučajeva nepoznatog je porijekla, ali uzroci mogu biti i neki tumori središnjeg živčanog sustava, zbog čega se upravo mora i proći pregled neuropedijatra. U dijagnostici je važan i pregled okulista zbog mogućnosti da ima gliom optičkog živca, a i to može biti uzrok preuranjenog puberteta, kaže nam pulska neuropedijatrica.
Uzrok mogu biti i nekakve urođene razvojne anomalije središnjeg živčanog sustava, razvojne anomalije mozga, vaskularne anomalije, infekcije ili posljedice zračenja tumora mozga, ili pak slučajevi zakašnjelog liječenja primarne hipotireoze.
- Kada govorimo o lažnom preuranjenom pubertetu, tu imamo normalno lučenje gonadotropnog relizing hormona, ali i pojačano lučenje gonadotropina. Koji su uzroci? To mogu biti posljedica tumora testisa, ovarija, odnosno periferni, a ne centralni tumori. Potom neke funkcionalne ciste ovarija, kao i vanjski uzroci - unošenje hormona, androgena i estrogena. Treba razlikovati i benigne varijante, kao što smo rekli, prematurnu telarhu i prematurnu adenarhu. Prematurna telarha je pojava pojačanog rasta žljezdanog tkiva dojki kod djevojčica, ali bez pojave drugih sekundarnih spolnih oznaka. Javlja se između 1. i 3. godine života. Kod prematurne adenarhe, koja je isto češća kod djevojčica, to podrazumijeva pojavu pubične aksilarne dlakavosti, pojavu akni i pojačanog mirisa znoja. Javlja se oko 6. i 7. godine života, pojašnjava nadalje dr. Močenić.
Govoreći o samoj dijagnostici ističe kako je važna anamneza, fizikalni pregled, radi utvrđivanja pojave sekundarnih spolnih oznaka poput razvoja dojki, pubične i pazušne dlakavosti, akni, pojačanog mirisa znoja, potom kod djevojčica pojačanog indeksa tjelesne mase, veće koncentracije masnog tkiva, a kod dječaka većeg razvoja ramena, povećanja stopala i ostalog...
- Tu dolazi i do jedne psihološke komponente, odnosno agresivnijeg ponašanja djece. Postaju buntovna, dolazi do emocionalne labilnosti i, ponovno, sve su to razlozi zašto dolaze i kod neuropedijatra. Zašto se to javlja češće kod djevojčica? Vjerojatno zato što imaju veću koncentraciju masnog tkiva, jer su to adipociti koji luče leptin, hormon koji utječe na pojačano lučenje gonadotropnog relizing hormona i tako u krug. Sve je to uzročno-posljedična veza, dodaje dr. Močenić te pojašnjava kako u dijelu dijagnostike, nakon anamneze i fizikalnog pregleda, obično dijete valja uputiti neurologu i oftalmologu, provjeriti ima li neurološke simptome ili promjene na očnoj pozadini, ukoliko postoji edem ili sumnja na gliom optičkog živca.
- Kod djeteta je važno gledati i krivulju tjelesnog rasta. Početkom puberteta dolazi do ubrzanog tjelesnog rasta pa se prati krivulja porasta na tjelesnoj težini. Gleda se i pojava sekundarnih spolnih oznaka, treba procijeniti koštano sazrijevanje i to putem RTG snimke šake i zapešća, čime se vidi koštana zrelost. Ide se i na mjerenje hormona i to rano ujutro kada je njihova koncentracija najviša. Ukoliko se sumnja na promjene u središnjem živčanom sustavu, važna je i snimka mozga, CT ili magnetna rezonanca, ističe dr. Močenić.
Liječenje kod pravog preuranjenog puberteta provodi se davanjem lijeka koji se u hipotalamusu veže na receptore i smanjuje lučenje tog hormona. Odluka o početku liječenja donosi se nakon procjene, prati se progresija razvoja sekundarnih spolnih oznaka kroz tri do šest mjeseci, i kada se uoči jača progresija, kreće liječenje koje završava kada i koštano dozrijevanje. Kod djevojčica je to oko 12 do 12 i pol godina, a kod dječaka oko 13 odnosno 13 i pol godina.
- Kod lažnog preuranjenog puberteta, gledamo što je uzrok i onda se uzrok liječi. Važna je i psihološka potpora jer razvoj puberteta dovodi do ubrzanog tjelesnog rasta i razvoja, ali ono ne odgovara njegovoj kronološkoj dobi, pa se dešavaju emocionalne labilnosti, sklonost agresijama, konfliktima... i tu je važna psihološka potpora i djetetu i obitelji, rekla je dr. Močenić.
Roditelji prvo primijete agresivnost i bunt, ali zapravo jedan od prvih razloga zašto traže pomoć liječnika je uočavanje porasta žljezdanog tkiva i dlakavosti.
- To se učestalo pojavljuje. Studije su pokazale da je epidemija korone dovela do veće učestalosti preuranjenog puberteta na globalnoj razini. Studije u Italiji ukazuju na porast od 108 posto, i to opet više kod djevojčica, nego kod dječaka, a to se pak povezuje sa sjedilačkim načinom života, nebavljenjem tjelesnom aktivnošću, manjkom vitamina D, i porastom indeksa tjelesne mase pa prema tome je zabilježen i porast adipocita - masnog tkiva koji luči leptin, a koji pak utječe na gonatrotropni relizing hormon..., iznijela je podatke dr. Močenić.
I hrana je jedan od uzroka, jer kako kaže dr. Močenić, danas živimo ubrzanim stilom života, ljudi se nepravilno hrane, jede se brza hrana, nedovoljno probavljiva, rafinirana, hrana bogata ugljikohidratima i mastima, a svaka takva hrana negativno utječe na hormonsku ravnotežu u našem organizmu zbog čega dolazi i do povećanog lučenja estrogena, testosterona, stvaranja masnog tkiva i posljedično povećanog lučenja leptina. I tako u krug.
- Pažnju treba obratiti i na druge kemijske tvari iz vanjskog svijeta koji utječu na pojačano lučenje hormona, a to su različiti pesticidi, feromoni, antibiotici, parabeni iz kozmetičkih preparata.... Hormoni u samoj hrani također imaju utjecaj. Prema nekim statistikama, kod nas je svako šest dijete pretilo i stoga je upravo poanta na zdravom stilu života, na bavljenju tjelesnom aktivnošću, sportom, na tome da se konzumira zdrava hrana, lako probavljiva, kuhana, da je što manje začinjena, pržena, masna, da se unosi što manje grickalica. A svakako treba smanjiti i izloženost ekranima: mobitelima, laptopima, računalima..., kaže dr. Močenić.
Djeca i stres
Kao zanimljivost dr. Ivona Močenić iznosi da su studije pokazale kako djevojčice koje prvu menstruaciju dobiju prije 12. godine života, u odrasloj dobi imaju veću mogućnost od dobivanja kardiovaskularnih bolesti, razvoja dijabetesa tipa 2, visokog tlaka, a ako se javi prije 11. godine života veća im je mogućnost i od pojave karcinoma i to kod hormonski ovisnih, poput karcinoma dojke, ovarija i uterusa.
- Kaže se i da stres dovodi do povećanog lučenja adrenalnih hormona, adrenalina i kortizola, koji također mogu dovesti do povećanog lučenja gonadotropnog relizing hormona, i posljedično razvoja preuranjenog puberteta. Jedan od uzroka stresa kod djece je preopterećenost školskim obvezama, prevelika očekivanja roditelja, pretjerano bavljenje sportom. Dakle, treba naći jedan balans, jer svako pretjerivanje dovodi do neke vrste stresa, kaže na kraju pulska neuropedijatrica Ivona Močenić.
Polaznici radionica moći će steći razne praktične vještine poput rasijecanja mesa peradi, filiranja sirove ribe, flambiranja svinjskog filea te naučiti pripremati kratke i duge barske mješavine – cocktaile
Osnovano se sumnja da se 40-godišnjak sa ranije prijavljenom osobom i još jednom zasad nepoznatom osobom povezao u zajedničko djelovanje u cilju pribavljanja protupravne imovinske koristi kontinuiranom nabavom, skladištenjem, preprodajom i distribucijom velikih količina kokaina radi daljnje distribucije na ilegalnom narko-tržištu Istre * Riječ o nastavku kriminalističkog istraživanja najveće zapljene droge u Istri iz ožujka ove godine
Nije oporba u ponedjeljak srušila rebalans proračuna, nego ga vladajući nisu izglasali
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
