westpointdugi
Život

PO UZORU NA DRUGE DRŽAVE

STUH će predložiti da se regulira pravo na trinaestu plaću za sve zaposlene u sektoru ugostiteljstva

Povod tome je katastrofalno stanje u jednom od najvažnijih gospodarskih sektora u državi čijem urušavanju svjedočimo iz godine u godinu. Plaće u sektoru su niske, a uvjeti rada teški i neprivlačni, što uzrokuje sve veću nezainteresiranost za upise u ugostiteljske srednje škole, masovno iseljavanje iz zemlje i prelazak velikog broja radnika iz turističkog sektora u druge, bolje plaćene sektore


 
3 min
HINA
Arhiva

Povod tome je katastrofalno stanje u jednom od najvažnijih gospodarskih sektora u državi čijem urušavanju svjedočimo iz godine u godinu. Plaće u sektoru su niske, a uvjeti rada teški i neprivlačni, što uzrokuje sve veću nezainteresiranost za upise u ugostiteljske srednje škole, masovno iseljavanje iz zemlje i prelazak velikog broja radnika iz turističkog sektora u druge, bolje plaćene sektore

S obzirom na to da granski Kolektivni ugovor za ugostiteljstvo (KUU) ističe u prosincu 2023. Sindikat turizma i usluga Hrvatske (STUH), kao njegov potpisnik i jedini (reprezentativni) sindikat koji okuplja zaposlene isključivo iz sektora turizma diljem Republike Hrvatske, inicirat će nove pregovore s ciljem sklapanja novog KUU i ugovaranja dodatnih prava za sve zaposlene u sektoru ugostiteljstva.

Podsjetimo, Kolektivni ugovor ugostiteljstva jedan je od tek dva kolektivna ugovora u Hrvatskoj sklopljena između sindikata i udruga poslodavaca određenog sektora za cijeli sektor, a odlukom ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike njegova je primjena proširena i obvezujuća za sve pravne subjekte u sektoru ugostiteljstva.

Između ostalog, STUH će predložiti da se Kolektivnim ugovorom ugostiteljstva regulira pravo na trinaestu plaću za sve zaposlene u sektoru ugostiteljstva.

Povod tome je katastrofalno stanje u jednom od najvažnijih gospodarskih sektora u državi čijem urušavanju svjedočimo iz godine u godinu. Plaće u sektoru su niske, a uvjeti rada teški i neprivlačni, što uzrokuje sve veću nezainteresiranost za upise u ugostiteljske srednje škole, masovno iseljavanje iz zemlje i prelazak velikog broja radnika iz turističkog sektora u druge, bolje plaćene sektore.

Sve to, pak, uzrokuje sve veći uvoz stranih radnika koje se zapošljava u sektoru koji više od svih ostalih grana gospodarstva zahtijeva domicilnu radnu snagu jer domaći radnik u turizmu doprinosi njegovoj kvaliteti više negoli novouređeni hotel ili bogat švedski stol. Samo domaći radnik može uputiti turiste što pogledati i kamo otići, koje se vino pije uz koju ribu, gdje su najljepše plaže i koje maslinovo ulje kupiti. A domaći se radnik zadržati može samo tako da ga se za njegov rad i njegovu kvalitetu primjereno plati.

Podsjetimo i da je Vlada Republike Hrvatske usvojila Strategiju razvoja održivog turizma do 2030. godine koja ima za cilj podići kvalitetu života i rada lokalnog stanovništva i gospodarski i društveni napredak hrvatskog društva u cjelini. Strategija naglašava potrebu za još većom zaštitom i još boljom prezentacijom resursa, prepoznatljivošću hrvatskog turizma i nužnošću zaustavljanja negativnih trendova poput prekomjernog opterećenja prostora i sezonalnosti i pokretanje održive razvojne paradigme u skladu s najboljim praksama na globalnoj razini.

Sindikat turizma i usluga Hrvatske Hrvatskoj udruzi poslodavaca – Udruzi ugostiteljstva i turizma kao socijalnom partneru u kolektivnim pregovorima stoga predlaže da se po uzoru na mnoge europske turističke zemlje Kolektivnim ugovorom ugostiteljstva regulira pravo na isplatu trinaeste plaće, s rokom isplate po završetku turističke sezone.

Primjerice u Španjolskoj i Grčkoj pravo na isplatu 13. i 14 plaće regulirano je zakonom, a u Austriji, Portugalu i Italiji  pravo na isplatu 13. i 14. plaće regulirano je kolektivnim ugovorom za djelatnost turizma i ugostiteljstva.

Sukladno navedenom smatramo da bi uvođenje prava na isplatu 13. plaće značajno doprinijelo stabilizaciji tržišta rada u sektoru ugostiteljstva i turizma, a koje je zbog kroničnog nedostatka radne snage, a posebno nedostatka  domicilnih i  kvalificiranih radnika koji su zbog sezonalnosti i u prosječno manjih plaća u odnosu na ostale djelatnosti, nemotivirani za školovanje i rad u turizmu.
Ne moramo niti  spominjati kako se kvalitetan i održiv turizam kojemu Hrvatska teži ne može graditi bez dobrih i kvalitetnih temelja koje najvećim dijelom drže radnici u turizmu.


Nastavite čitati

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.