Povod tome je katastrofalno stanje u jednom od najvažnijih gospodarskih sektora u državi čijem urušavanju svjedočimo iz godine u godinu. Plaće u sektoru su niske, a uvjeti rada teški i neprivlačni, što uzrokuje sve veću nezainteresiranost za upise u ugostiteljske srednje škole, masovno iseljavanje iz zemlje i prelazak velikog broja radnika iz turističkog sektora u druge, bolje plaćene sektore
Povod tome je katastrofalno stanje u jednom od najvažnijih gospodarskih sektora u državi čijem urušavanju svjedočimo iz godine u godinu. Plaće u sektoru su niske, a uvjeti rada teški i neprivlačni, što uzrokuje sve veću nezainteresiranost za upise u ugostiteljske srednje škole, masovno iseljavanje iz zemlje i prelazak velikog broja radnika iz turističkog sektora u druge, bolje plaćene sektore
S obzirom na to da granski Kolektivni ugovor za ugostiteljstvo (KUU) ističe u prosincu 2023. Sindikat turizma i usluga Hrvatske (STUH), kao njegov potpisnik i jedini (reprezentativni) sindikat koji okuplja zaposlene isključivo iz sektora turizma diljem Republike Hrvatske, inicirat će nove pregovore s ciljem sklapanja novog KUU i ugovaranja dodatnih prava za sve zaposlene u sektoru ugostiteljstva.
Podsjetimo, Kolektivni ugovor ugostiteljstva jedan je od tek dva kolektivna ugovora u Hrvatskoj sklopljena između sindikata i udruga poslodavaca određenog sektora za cijeli sektor, a odlukom ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike njegova je primjena proširena i obvezujuća za sve pravne subjekte u sektoru ugostiteljstva.
Između ostalog, STUH će predložiti da se Kolektivnim ugovorom ugostiteljstva regulira pravo na trinaestu plaću za sve zaposlene u sektoru ugostiteljstva.
Povod tome je katastrofalno stanje u jednom od najvažnijih gospodarskih sektora u državi čijem urušavanju svjedočimo iz godine u godinu. Plaće u sektoru su niske, a uvjeti rada teški i neprivlačni, što uzrokuje sve veću nezainteresiranost za upise u ugostiteljske srednje škole, masovno iseljavanje iz zemlje i prelazak velikog broja radnika iz turističkog sektora u druge, bolje plaćene sektore.
Sve to, pak, uzrokuje sve veći uvoz stranih radnika koje se zapošljava u sektoru koji više od svih ostalih grana gospodarstva zahtijeva domicilnu radnu snagu jer domaći radnik u turizmu doprinosi njegovoj kvaliteti više negoli novouređeni hotel ili bogat švedski stol. Samo domaći radnik može uputiti turiste što pogledati i kamo otići, koje se vino pije uz koju ribu, gdje su najljepše plaže i koje maslinovo ulje kupiti. A domaći se radnik zadržati može samo tako da ga se za njegov rad i njegovu kvalitetu primjereno plati.
Podsjetimo i da je Vlada Republike Hrvatske usvojila Strategiju razvoja održivog turizma do 2030. godine koja ima za cilj podići kvalitetu života i rada lokalnog stanovništva i gospodarski i društveni napredak hrvatskog društva u cjelini. Strategija naglašava potrebu za još većom zaštitom i još boljom prezentacijom resursa, prepoznatljivošću hrvatskog turizma i nužnošću zaustavljanja negativnih trendova poput prekomjernog opterećenja prostora i sezonalnosti i pokretanje održive razvojne paradigme u skladu s najboljim praksama na globalnoj razini.
Sindikat turizma i usluga Hrvatske Hrvatskoj udruzi poslodavaca – Udruzi ugostiteljstva i turizma kao socijalnom partneru u kolektivnim pregovorima stoga predlaže da se po uzoru na mnoge europske turističke zemlje Kolektivnim ugovorom ugostiteljstva regulira pravo na isplatu trinaeste plaće, s rokom isplate po završetku turističke sezone.
Primjerice u Španjolskoj i Grčkoj pravo na isplatu 13. i 14 plaće regulirano je zakonom, a u Austriji, Portugalu i Italiji pravo na isplatu 13. i 14. plaće regulirano je kolektivnim ugovorom za djelatnost turizma i ugostiteljstva.
Sukladno navedenom smatramo da bi uvođenje prava na isplatu 13. plaće značajno doprinijelo stabilizaciji tržišta rada u sektoru ugostiteljstva i turizma, a koje je zbog kroničnog nedostatka radne snage, a posebno nedostatka domicilnih i kvalificiranih radnika koji su zbog sezonalnosti i u prosječno manjih plaća u odnosu na ostale djelatnosti, nemotivirani za školovanje i rad u turizmu.
Ne moramo niti spominjati kako se kvalitetan i održiv turizam kojemu Hrvatska teži ne može graditi bez dobrih i kvalitetnih temelja koje najvećim dijelom drže radnici u turizmu.
U Hrvatskoj živi 3,9 milijuna Hrvata, u prošloj godini rođeno je 32.170 djece, dok je umrlo 51.275 osoba. To znači, naveo je Plenković, da nam se na dan rodi 88 djece, a umre 140 osoba. U prvih deset mjeseci ove godine rođeno je svega 26.749 djece, dok je umrlo 43.275 osoba
''Da bilo tko nekoga pozove na kavu SMS-om ili mobitelom, osoba svojevoljno odlučuje hoće li otići na tu kavu ili neće. Ja osobno, da me nepoznati broj zove, sigurno sam da ne bi otišla na tu kavu", kazala je državna tajnica * "Drugo, činjenica je da se sastanak dogodio, a gospodin Kekin, kad je vidio da je u zabludi, nije otišao nego je ostao više od 15 minuta i razgovarali su o nečemu o čemu mi ne znamo", rekla je Petrijevčanin Vuksanović
'Njegov se posao odvija u birtiji, kako mi je sam rekao. Nađe se s predstavnikom neke firme koja razmatra da uzme njegovu pjesmu, onda se nađe s nekim iz Gornjih Drenovaca koji bi radio svirku za kirbaj, pa se nađe s kim tko hoće da mu se napiše pjesma, itd. Meni to u sto godina ne bi palo na pamet da je to klopka pravog Nikice Jelavića, a vi možete tvrditi da sam ja naivna'', kazala je
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
