Biznis

Ministar financija

Marić: Ukupni trošak uvođenja eura oko 2 milijarde kuna

Naglasio je također kako su predviđeni mehanizmi za zaštitu potrošača te su, osim dualnog iskazivanja cijena, tu i nadzorne aktivnosti kako ne bi bilo neopravdanog povećanja cijena


 
2 min
HINA
FOTO: Hina

Naglasio je također kako su predviđeni mehanizmi za zaštitu potrošača te su, osim dualnog iskazivanja cijena, tu i nadzorne aktivnosti kako ne bi bilo neopravdanog povećanja cijena

Trošak prilagodbe cijelog sustava uvođenju eura koštati će oko dvije milijarde kuna, otkrio je u srijedu ministar financija Zdravko Marić u saborskoj raspravi o zakonu o uvođenju eura ističući kako pozitivne strane uvođenja eura pretežu nad negativnim.

Što prije treba uvesti euro, Hrvatska je već 'duboko eurozirana' zemlja, uvođenje eura značiti će viši kreditni rejting, a time i niže kamate. Euro podržava i poslovna zajednica, a biti dio eurozone bolje će nas štititi u vrijeme krize, ponavljao je Marić odgovarajući na zabrinutost dijela zastupnika da će uvođenje eura značiti dodatni udar za građane.

„Kada gledam pluseve i minuse eura, preteže u korist pozitivnih efekata”, istaknuo je Marić.

Marić je otkrio kako će ukupni trošak prilagodbe cijelog sustava uvođenju eura, države i financijskog sustava, koštati oko 2 milijarde kuna.

Naglasio je također kako su predviđeni mehanizmi za zaštitu potrošača te su, osim dualnog iskazivanja cijena, tu i nadzorne aktivnosti kako ne bi bilo neopravdanog povećanja cijena.

U zemljama koje su uvodile euro porast cijena zbog zaokruživanja iznosio je u prosjeku 0,2 do 0,4 postotna boda, a na ostale inflatorne pritiske koji nemaju veze s uvođenjem eura Vlada odgovara paketom mjera za ublažavanje udara, rekao je Marić.

Što se tiče kriterija vezanih za inflaciju, Hrvatska će ih ispuniti, istaknuo je.

Ministar je naveo i kako je tečaj zamjene kuna za eure određen na 7,5345 kuna i da on ne može kliziti više od 15 posto gore ili dolje, a točno koliki će tečaj biti, kaže Marić, znati će se u srpnju.


Nastavite čitati

Prosječna neto plaća za veljaču 1.248 eura, a medijalna 1.044 eura

Budući da je medijalna neto plaća za veljaču manja od prosječne neto plaće (za 204 eura), to znači da je više građana imalo ispodprosječnu plaću, od onih koji su imali plaću veću od prosječne. To pokazuje i distribucija neto plaća iz koje se vidi da je 60 posto zaposlenih primilo neto plaću za veljaču do 1.173 eura, znači manje od prosječne plaće, odnosno da oko dvije trećine zaposlenih ima plaću manju od prosječne

Još nema ni jedne kandidacijske liste, podnose se do utorka u ponoć

Za razliku od parlamentarnih izbora, gdje za to nema kazne, na izborima za Europski parlament kršenje izborne šutnje nosi ozbiljne novčane kazne koje izriče prekršajni sud.  Fizička osoba, dakle i građanin, koji prekrši šutnju, mogao bi ostati bez 398 eura, izborni kandidat od 1.327 do 3.981 eura, a pravna osoba, npr. politička stranka, od 13.272 do čak 66.361 eura

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.