Turističko iznajmljivanje u Hrvatskoj odavno je preraslo okvire socijalne kategorije i postalo unosno rentijerstvo, što je dovelo do problema poput pucanja infrastrukture i pada kvalitete turizma. Tek sada, uz donošenje novih zakona, država uvodi mjere s ciljem održivijeg turizma i obuzdavanja apartmanizacije. Temu u današnjem izdanju opširno obrađuje Večernji list.
Pripremu novih zakona pratilo je dosta nezadovoljstva samih iznajmljivača, pogotovo iz redova onih koji turistima iznajmljuju stanove u stambenim zgradama, a održano je i nekoliko manjih prosvjednih skupova. Dizanje poreza i pooštravanje propisa teško i može proći glatko, a pogotovo nakon što se, kao što je to slučaj s obiteljskim smještajem, desetljećima uživa u blagodatima povlaštenog poreza.
Od 1. siječnja na snagu stupaju zakoni koji povećavaju poreze za privatne iznajmljivače, uvode strože uvjete za iznajmljivanje u stambenim zgradama te zahtijevaju pristanak susjeda. Granica za ulazak u PDV sustav povećava se na 60.000 eura, a kreće i porez na nekretnine. Promjene pogađaju 100.000 iznajmljivača s 650.000 kreveta, uz brojne kritike i prosvjede.
Hrvatski turizam, s dominantnim privatnim smještajem, suočava se s neravnotežom – hoteli čine samo 9,3% kapaciteta, dok privatni smještaj ima nisku iskorištenost od 59 dana godišnje. Stručnjaci upozoravaju da je sustav neodrživ, s prekomjernim brojem turističkih nekretnina koje guše infrastrukturu i smanjuju kvalitetu života lokalnog stanovništva.
Nova pravila nastoje vratiti dio nekretnina u dugoročni najam i osigurati pravednije porezno opterećenje. No, analitičari naglašavaju da je ovo tek početak – potrebne su radikalnije mjere kako bi se smanjio broj kratkoročnih najma i potaknulo ulaganje u hotelski sektor. Turistički gosti hotela troše više i stvaraju veći ekonomski doprinos, što potvrđuje nužnost strateških promjena.