U lipnju je ostvareno više od polovice ukupnih polugodišnjih noćenja ili 14,3 milijuna, ali je to pet posto manje nego u lipnju 2023. godine * Najviše je noćenja bilo u Rovinju, Poreču, Umagu, Dubrovniku i Splitu
U lipnju je ostvareno više od polovice ukupnih polugodišnjih noćenja ili 14,3 milijuna, ali je to pet posto manje nego u lipnju 2023. godine * Najviše je noćenja bilo u Rovinju, Poreču, Umagu, Dubrovniku i Splitu
U Hrvatskoj je u prvoj polovici godine boravilo 7,2 milijuna turista koji su ostvarili 28,1 milijun noćenja, što je za šest, odnosno dva posto više nego u istom razdoblju prošle godine, izvijestila je u četvrtak Hrvatska turistička zajednica (HTZ), dodajući da u Hrvatskoj trenutno boravi više od 700 tisuća turista.
Hrvatski turizam u glavni ljetni dio turističke godine ulazi s pozitivnim trendovima i rezultatima turističkog prometa iz prvih šest mjeseci, kažu iz HTZ-a, uz podatke eVisitora prema kojima je većina od ukupnih noćenja ili gotovo 25,8 milijuna u prvih šest mjeseci ostvarena na Jadranu, što je također dva posto više nego lani.
Ostalih više od 2,3 milijuna noćenja odnosi se na kontinent, koji je time ukupno u plusu od sedam posto u odnosu na prvu polovicu 2023. godine, a oko pola tih noćenja ili 1,2 milijuna ostvarena je samo u Gradu Zagrebu, za koji je to porast od osam posto.
Ipak, prema županijama s najviše noćenja i ove se godine izdvaja Istra, kojih je u njezinim odredištima ostvareno u prvih šest mjeseci 8,4 milijuna. Slijedi Splitsko-dalmatinska županija s pet milijuna noćenja te Kvarner s 4,4 milijuna, dok su među odredištima najviše noćenja imali Dubrovnik, Rovinj, Zagreb, Split, Poreč, Umag i Zadar.
Sa stranih tržišta u prvoj polovici 2024. u hrvatskom su turizmu najviše noćenja ostvarili Nijemci, 5,7 milijuna, dok su domaći turisti na drugom mjestu s 3,7 milijuna. Slijede turisti iz Slovenije s 2,7 milijuna noćenja, Austrije s 2,6 milijuna, Poljske s 1,8 milijuna te iz Velike Britanije s 1,3 milijuna noćenja.
Prema vrstama smještaja, iz HTZ-a navode da je najviše noćenja u pola godine - 9,2 milijuna, bilo u hotelima, a zatim u objektima u domaćinstvu više od osam milijuna i u kampovima 5,5 milijuna.
Komentirajući polugodišnje rezultate ministar turizma i sporta Tonči Glavina ističe da su još jedna potvrda da se Hrvatska profilira kao cjelogodišnja turistička destinacija, koja nudi sve više sadržaja i izvan ljetnih mjeseci.
Direktor HTZ-a Kristjan Staničić naglasio je pak da se u turizmu nakon prvog polugodišta s velikim optimizmom ulazi u nastavak turističke godine, uz podatak da sada na dnevnoj bazi u Hrvatskoj ima oko 700 tisuća turista.
Lipanj s pet posto manje noćenja
Na upit Hine, iz HTZ-a su iznijeli i podatke za lipanj, u kojemu je ostvareno više od polovice ukupnih polugodišnjih noćenja ili 14,3 milijuna, ali je to pet posto manje nego u lipnju 2023. godine.
Iako je noćenja bilo manje, podaci eVisitora pokazuju da je u lipnju došlo dva posto više turista nego u istom lanjskom mjeseci ili njih tri milijuna.
Najviše noćenja u lipnju su ostvarili turisti iz Njemačke, Slovenije, Hrvatske, Austrije i Poljske, a među destinacijama najviše je noćenja bilo u Dubrovniku, Rovinju, Poreču, Splitu i Umagu.
Vjetar na kopnu slab, na Jadranu prijepodne umjerena bura, poslijepodne u okretanju na jugo, koje će prema kraju dana jačati. Najviša dnevna temperatura između 0 i 5, na Jadranu od 9 do 14 stupnjeva Celzijusovih
U Hrvatskoj živi 3,9 milijuna Hrvata, u prošloj godini rođeno je 32.170 djece, dok je umrlo 51.275 osoba. To znači, naveo je Plenković, da nam se na dan rodi 88 djece, a umre 140 osoba. U prvih deset mjeseci ove godine rođeno je svega 26.749 djece, dok je umrlo 43.275 osoba
''Da bilo tko nekoga pozove na kavu SMS-om ili mobitelom, osoba svojevoljno odlučuje hoće li otići na tu kavu ili neće. Ja osobno, da me nepoznati broj zove, sigurno sam da ne bi otišla na tu kavu", kazala je državna tajnica * "Drugo, činjenica je da se sastanak dogodio, a gospodin Kekin, kad je vidio da je u zabludi, nije otišao nego je ostao više od 15 minuta i razgovarali su o nečemu o čemu mi ne znamo", rekla je Petrijevčanin Vuksanović
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
