Koštala je 6,9 milijuna eura
U Obrovcu otvorena najveća sunčana elektrana u Hrvatskoj
U nju je ugrađeno 27.544 fotonaponskih modula Solvis. Očekivanom godišnjom proizvodnjom električne energije od oko 11,3 milijuna kilovatsati (kWh), moći će podmiriti potrebe više od 3.500 kućanstava.
U nju je ugrađeno 27.544 fotonaponskih modula Solvis. Očekivanom godišnjom proizvodnjom električne energije od oko 11,3 milijuna kilovatsati (kWh), moći će podmiriti potrebe više od 3.500 kućanstava.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković danas je službeno pustio u rad sunčanu elektranu Obrovac, nakon čega je predstavljen projekt obnovljivih izvora energije i ulaganja u elektroenergetsku mrežu.
Sunčana elektrana Obrovac, vrijedna 6,9 milijuna eura, trenutno je najveća takva elektrana u komercijalnom pogonu u Hrvatskoj. U redovnom radu je od studenoga 2022. godine. Izgrađena je na području bivše tvornice glinice na površini od 117.137 četvornih metara. Priključne je snage 7,35 megavata (MW), dok je instalirana snaga 8,7 MW. U nju je ugrađeno 27.544 fotonaponskih modula Solvis. Očekivanom godišnjom proizvodnjom električne energije od oko 11,3 milijuna kilovatsati (kWh), moći će podmiriti potrebe više od 3.500 kućanstava.
Današnje otvaranje u Obrovcu važna je "transformativna poruka prilagodbe novom vremenu, ali i energetskoj strategiji Hrvatske i što većem korištenju obnovljivih izvora energije", rekao je na otvaranju premijer Plenković.
Ocijenio je da je HEP kao glavna energetska kompanija u krizi imala ogromnu ulogu i Vladi omogućila da donosi odluke koje su ograničile cijene struje za građane i gospodarstvo.
"Tu se pokazalo koliko je važno ovakvu kompaniju imati praktički u stopostotnom državnom vlasništvu, naročito u krizi. Naša je strategija dodatno osigurati i financijske izvore za ulaganja. Tu su dva velika zamašnjaka, jedan je modernizacijski fond, a drugi je cijeli program oporavka i otpornosti koji omogućuje iznalaženje izvora financiranja za daljnja ulaganja u obnovljive izvore energije", rekao je Plenković.
Dodao je da je cilj na razini cijele EU učiniti dodatne napore u boljem povezivanju sustava, zbog čega je bitno ulaganje u dalekovode, stanice, solarne ili vjetroelektrane.
Vlada je, kako je rekao, svjesna da je izrazito korisna električna energija koju dobivamo iz pola hrvatskog vlasništva Nuklearne elektrane Krško koja je "potpuno čista u smislu dodatnih stakleničkih plinova".
Predsjednik Uprave HEP- a Frane Barbarić je predstavio planove izgradnje novih obnovljivih izvora energije u Zadarskoj županiji kao i u ostatku Hrvatske ukupne snage 1.544 MW vrijedne 1,6 milijardi eura.
HEP po njegovim riječima namjerava ojačati prijenosnu i distribucijsku mrežu radi prihvata proizvodnje iz sve većeg broja obnovljivih izvora. Kako je rekao, jedno od najvećih trenutnih ulaganja u mrežu na zadarskom području je transformatorska stanica Zadar Istok koja će nakon dovršetka kabelskog raspleta omogućiti kvalitetnije napajanje luke Gaženica, istočnog dijela Zadra i zadarskih otoka.
HEP radi na 60 projekata elektrana za obnovljive izvore i baterijskih spremnika ukupne snage više od 1500 MW od čega je velika većina projekata locirana u priobalnim županijama što je očekivano zbog dobrog potencijala sunca i vjetra, kaže Barbarić.
"Izgradnju novih elektrana ćemo pratiti nužnim jačanjem i mobilizacijom prijenosnih distribucijskih mreža u južnoj Hrvatskoj, čitavom priobalju i zaleđu", poručio je
Nakon Obrovca, premijer ide u obilazak sunčane elektrane Stankovci koja ima priključnu snagu 2,5 MW, a u redovnom je pogonu od ožujka 2022. Izgrađena je na području Proizvodne zone Stankovci na površini od 65.217 m2, a očekivana godišnja proizvodnja od 4,6 milijuna kWh električne energije bit će dovoljna za opskrbu 1.500 kućanstava. Ugrađeno je 9.920 fotonaponskih modula Solvis ukupne instalirane snage 3,27 MW, a investicija je iznosila 3,5 milijuna eura. U Bibinjama će obići Transformatorsku stanicu 110/10(20) kV Zadar istok.
Uz predsjednika Vlade je bila potpredsjednica Vlade Anja Šimpraga, ministar regionalnog razvoja i fondova EU Šime Erlić, ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica i brojni drugi.