Crna kronika

STRADALA U NEVERI 27. OŽUJKA

POKRENUTA ISTRAGA O POTONUĆU 'BRIJUNKE' Agencija za istraživanje nesreća u pomorskom prometu od jučer istražuje nesreću u NP Brijuni

Nije bilo jasno zbog čega Nacionalni park deset dana nakon nesreće još uvijek ne raspolaže podatkom o knjigovodstvenoj vrijednosti broda. Pokretanjem istrage postalo je jasno da je upravo ovo najvjerojatniji razlog izostanka konkrentih odgovora od Nacionalnog parka. Također, činjenica da postoji osnova za pokretanje istrage znači i da okolnosti vezane za nesreću ipak nisu tako jednostavne kao što su se u početku činile


 
3 min
Maja Jokanović
Foto: Ain.hr

Nije bilo jasno zbog čega Nacionalni park deset dana nakon nesreće još uvijek ne raspolaže podatkom o knjigovodstvenoj vrijednosti broda. Pokretanjem istrage postalo je jasno da je upravo ovo najvjerojatniji razlog izostanka konkrentih odgovora od Nacionalnog parka. Također, činjenica da postoji osnova za pokretanje istrage znači i da okolnosti vezane za nesreću ipak nisu tako jednostavne kao što su se u početku činile

Agencija za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu jučer je, na temelju svih prikupljenih podataka, pokrenula sigurnosnu istragu o prometnoj nesreći koja se dogodila 27. ožujka, a u kojoj je stradao brod Brijunka, u vlasništvu Nacionalnog parka Brijuni, objavljeno je na stranicama Agencije.

Podsjetimo, za vrijeme velikog noćnog nevremena koje je koncem prošlog mjeseca zahvatilo zapadnu obalu Istre, jedna od najvećih šteta nastala je na Velikom Brijunu. Brod za prijevoz putnika Brijunka tada je od snage valova i vjetra više puta udario o obalu i o susjedni brod „Supin“ te, uslijed velikih strukturnih oštećenja, potonuo na morsko dno. Prema inicijalnom nalazu Agencije, na Brijunki se u trenutku potonuća nalazilo oko 1.000 litara plavog dizela pa je brodica do izvlačenja iz mora preventivo opasana plutajućom zaštitnom membranom čime je spriječeno onečišćenje mora.

Totalna šteta proglašena odmah

Jutro nakon nesreće, ravnatelj NP Brijuni Eduard Kolić nam je u telefonskom razgovoru potvrdio da je Brijunka potpuno uništena te da će šteta biti namirena iz osiguranja. O točnom iznosu tada nije mogao govoriti, iako je usmeno potvrdio našu pretpostavku da vrijednost uništenog broda premašuje 150 tisuća eura. Osim gubitka brodice, troškovi su već dan nakon nesreće narasli za još barem 10 tisuća eura, koliko je koštala usluga izvlačenja olupine i njen prijevoz do pulske luke Uljanikovom plovnom dizalicom Divić. Za očekivati je da je proces uključivao i trošak zbrinjavanja olupine na otpadu i eventualno rezanje metala.

Olupina Brijunke na Diviću

Iz ovog razloga smo 3. travnja NP Brijuni uputili upit o konačnom iznosu štete te ih zamolili za informaciju o tome hoće li sve nastale troškove pokriti polica osiguranja broda. Dobili smo, međutim, vrlo šturi odgovor kako točan iznos nije poznat jer je „procjena još uvijek u tijeku“. Na naše pitanje je li utvrđena nečija odgovornost za nesreću, odgovoreno je kako je „šteta nastala uslijed nepovoljnih vremenskih uvjeta koje su te noći zadesila Istarsku županiju. Brod je bio vezan po propisima te se takve nepogode ne mogu kontrolirati niti spriječiti“.

Nepoznata vrijednost broda

S obzirom na to da je, prema riječima ravnatelja Kolića, odmah nakon nesreće proglašena totalna šteta na brodu, nije bilo jasno zbog čega Nacionalni park deset dana kasnije još uvijek ne raspolaže barem podatkom o njegovoj knjigovodstvenoj vrijednosti. Već sutradan 4. travnja, kada je pokrenuta istraga, postalo je jasno da je upravo ovo najvjerojatniji razlog izostanka konkrentih odgovora od Nacionalnog parka. Također, činjenica da postoji osnova za pokretanje istrage znači i da okolnosti vezane za nesreću ipak nisu tako jednostavne kao što su se u početku činile.

Agencija za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu rezultate će po okončanju istrage objaviti javno, a NP Brijuni u međuvremenu neće nabavljati zamjenski brod.

„Brod Brijunka se nije koristio kao primarno plovilo za prijevoz posjetitelja na otok Veliki Brijun, već kao dodatan prijevoz za povremeno korištenje. Sukladno tome, sve ostaje kao i do sada - posjetitelje će na otok Veliki Brijun prevoziti brodovi Veli i Mali Brijun“, stoji u odgovoru koji smo primili prije dva dana.


Nastavite čitati

Istra
 

LEKCIJA ZA KSENOFOBE Policijski podaci dokazuju nekriminalno ponašanje naših radnika iz Azije

Podaci policije su potvrdili ono što je svaka razumna osoba mogla i sama zaključiti: radnici iz Indije, Bangladeša, Nepala i Filipina, koje su mnogi upoznali kao vrijedne i poštene radnike, ove godine u Puli nisu počinili nijedno kazneno djelo * Sutra: Analizirali smo policijsku statistiku vezano za slučajeve silovanja u Puli. U većini slučajeva žrtva poznaje nasilnika * U sutrašnjem intervjuu za Istru24 saborska zastupnica Dušica Radojčić govori o planovima za predstojeće lokalne izbore, ali i otkriva kako će Možemo! osim Pule i Pazina na izbore izaći i u još nekim istarskim gradovima

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.