Povodom Europske godine mladih 2022. Zelena Istra organizirala je 6. lipnja 2022. urbanu šetnju pod nazivom „Beton, beton, samo beton?!” za arhitektonske tehničare/ke prvog razreda Tehničke škole Pula.
Foto: Manuel Angelini
Svrha urbane šetnje bila je s mladima raspraviti stanje lokalne sredine – upoznati ih s problemima s kojima se suočavaju lokalni stanovnici te razmotriti na koji način ovaj dio Pule učiniti privlačnijim i ugodnijim za život građana Pule.
Kako bi se ovaj cilj postigao, mladi su tijekom šetnje imali prilike za razgovor s nekoliko gošći koje su lokalnu problematiku izložile iz vlastite perspektive.
Što je to urbana šetnja iliti Jane's walk?
Urbana šetnja je vođena grupna šetnja uz razgovor, a njome se promovira pješačenje i obavljanje svakodnevnih aktivnosti hodanjem.
Urbane šetnje zovu se još i „Jane's walks”, a dobile su ime te su inspirirane radom aktivistice Jane Jacobs i njenom knjigom „Smrt i život velikih američkih gradova”.
Prema Jacobs u planiranju grada prednost treba dati interesima lokalnog stanovništva i pješaka nad tadašnjim vodećim pristupom planiranju usredotočenom na automobile – rekla je Dunja Mickov iz Zelene Istre. Naglasila je da se danas diljem svijeta organiziraju urbane šetnje, dok je ovo prva šetnja u organizaciji Zelene Istre.
Edukacija mladih ključna za promjenu
- Naime, urbana šetnja alat je za neformalno učenje mladih, a Zelena Istra preuzela ga je od ljubljanskog Inštituta za politike prostora – IPoP-a u okviru Erasmus + projekta „Alati za učenje – alati za održivi razvoj” - pojasnila je mladima voditeljica projekta Dunja Mickov.
Dvadesetak mladih odmah je dobilo i praktične zadatke – fotografirati točke pregrijavanja, razmisliti o tome ima li na zadanoj ruti dovoljno zelenih površina i urbane opreme za građane te na koji način prostor učiniti ugodnijim za život i sigurnijim za pješake.
Lokalna distopija -investitorima su visine kazni beznačajne
Mladima se potom obratila prva gošća na šetnji, Rudija Pavlićević, žiteljica Monvidala. Posebno je istaknula na koji način neprestana izgradnja u naselju negativno utječe na svakodnevni život njene i drugih obitelji.
- Zbog prašine i buke tijekom građevinskih radova mi ne možemo na balkonu posušiti veš ili popiti kavu. Investitori u obližnje građevinske projekte bili su kažnjavani zbog nepoštivanja zakona, no za njih te kazne ne predstavljaju nikakav problem - rekla je Pavličević, prema kojoj je Monvidal nekoć bio divan kvart u kojem su se djeca bezbrižno igrala na ulicama. No, danas je premrežen brojnim novim cestama te je nesiguran jer automobili onuda prebrzo jure.
O životu u naselju u kojem gradnja i betonizacija nikada ne prestaju govorila je i žiteljica obližnjeg Kaštanjera, Gabrijela Galant Jelenić, mnogima poznata pjevačica pulskog benda Nola.
- U kvartu nema javnih zelenih površina, pa nema ni prilika za socijalizaciju, upoznavanje susjeda i stvaranje zajednice. Nitko se ne poznaje i kvart je kao spavaonica u koju ljudi dolaze nakon posla i iz koje odlaze na posao – iznijela je Galant Jelenić vlastitu perspektivu.
Ukazala je mladima i na brojne klima uređaje bez kojih ljudi ne bi mogli živjeti u tako usijanom kvartu. Da ogromna količina betona podiže temperaturu zraka preko svih granica prihvatljivosti i koliko je hlad tražena roba u kvartu ukazala je na primjeru automobila parkiranih uz nekolicinu stabala uz rub vrtače. Vrtača je praktički jedina zelena površina na širem području koje povezuje Monvidal i Kaštanjer, no i na njenom jednom dijelu planira se stambena izgradnja.
- Baš kao ni zelenila, u ovom dijelu grada nema ni igrališta za djecu. Djeca iz Japodske i njihovi roditelji počeli su prije godinu dana zagovarati uređenje igrališta, pa su čak i sami krenuli s radovima – pojasnila je Jelenić i dodala – no, kako vidimo, igrališta još uvijek nema.
Na Valvidalu će se urediti park
Dušica Radojčić, predsjednica Gradskog vijeća Grada Pule, objasnila je učenicima na koji način prostorna politika i generalni urbanistički plan koji usvaja gradsko vijeće može utjecati na kvalitetu života građana Pule. Skrenula je pozornost mladih na važnost zelene infrastrukture i povezanosti zelenih koridora u gradovima u kontekstu prilagodbe klimatskim promjenama.
- Ovdje tijekom obilnijih kiša dolazi do poplava jer tlo zabrtvljeno betonom ne upija vodu. S druge strane problem betonizacije su i toplinski otoci, mjesta pretjeranog zagrijavanja do kojeg dolazi zbog nedostatka zelenila, objasnila je Radojčić i najavila da se na obližnjoj čestici u vlasništvu Grada planira urediti park.
Od nehumane urbanističke i građevinske do dobre zelene prakse
Predsjednica Zelene Istre, Irena Burba obratila se mladima u Ulici Bože Gumpca. Predstavila je okolišne probleme poput buke, prašine, ali i izgradnje novih zgrada preblizu postojećima koje su na ruti urbane šetnje građani prijavili na Zeleni telefon, servis Zelene Istre.
- Oko zgrada nema zelenila, iako je GUP-om propisano da se 20 posto građevinske čestice u okviru stambene i mješovite namjene mora rezervirati za parkovne nasade, odnosno prirodno zelene površine.
U najnovijem GUP-u, članku 68. na njima se na svakih 30 četvornih metara mora zasaditi jedna stablašica ili visoko zelenilo, no ove su odredbe investitori u praksi vješto izbjegavali, što se vidi i na terenu – iznijela je Burba prema kojoj se Zelenoj Istri često obraćaju građani ogorčeni nehumanim urbanim planiranjem i još nehumanijom građevinskom praksom.
Urbana šetnja završila je ipak u pozitivnom tonu - primjerom dobre prakse očuvanja zelenih površina u gradu, u Društvenom vrtu na Gregovici kojeg je Zelena Istra dobila na upravljanje od Grada Pule, u konzorciju sa Školom za odgoj i obrazovanje, Društvom osoba s tjelesnim invaliditetom južne Istre, Gimnazijom Pula, Udrugom za autizam Istra i Studentskom udrugom Pula.
Nagrada za mlade sudionike Erasmus+ projekta – volonterske knjižice i Youthpass potvrde
Osim što su šetnjom osnaženi da djeluju kao agenti promjena za održivi razvoj, mladi učenici su svojim sudjelovanjem i pružanjem povratnih informacija o kvaliteti urbane šetnje pomogli Zelenoj Istri u usavršavanju primjene preuzete metode. Iz tog razloga angažman mladih na urbanoj šetnji te naknadnom pružanju povratnih informacija o kvaliteti šetnje zabilježen je u njihove volonterske knjižice.
U Zelenoj Istri se nadaju da će im iste, baš kao i Youthpass potvrde, u koje će mladi sami zapisati ishode učenja s urbane šetnje, biti korisne pri prijavi za neke buduće volonterske angažmane u Hrvatskoj ili Europi, za posao ili prilikom upisa na fakultet.
