Muzej suvremene umjetnosti Istre postoji petnaest godina i upravo toliko se bori za kvalitetan radni i izložbeni prostor. Za razliku od brojnih sličnih ustanova posvećenih promidžbi moderne umjetnosti, kojima krov nad glavom nerijetko pružaju upravo arhitektonski moderna rješenja, ovaj je muzej podijelio sudbinu brojnih pulskih institucija useljenih u 'reciklirane' gradske prostore, uselivši se u derutno krilo zgrade nekadašnje tiskare u Ulici Sv. Ivana, izgrađeno u drugoj polovici 19. stoljeća. Život u 'naslijeđenom ruhu' očekivano je donio višegodišnje, ako ne i višedesetljetno renoviranje, a dugotrajni radovi iznimne troškove. Obnova zgrade stoga je organizirana modularno, kažu nam iz Muzeja, a financijski se planovi donose u etapama i na godišnjoj razini.
- Značajna smo sredstva uložili u postavljanje nove muzejske rasvjete koja je vrlo bitan segment naše izložbene djelatnosti, ali i ostalih programskih aktivnosti, kao i u opremanje ustanove arhivskom, informatičkom i audio – video opremom. Istovremeno, ulagali smo i u sigurnosni aspekt ustanove; video nadzor i tehničku zaštitu, rekla nam je prošle godine ravnateljica Muzeja Ketrin Miličević Mijošek, koja ovu instituciju vodi od 2015. godine.
Nakon osiguravanja ovih osnovnih tehničkih uvjeta, godine 2019. konačno je izrađena i cjelovita projektno-tehnička dokumentacija, koja je obuhvatila dvije etaže i potkrovlje, odnosno prostore koje je Grad Pula Muzeju dao u zakup. Procjena troškova za ovaj projekt iznosila je tada oko 22 milijuna kuna, odnosno nešto ispod 3 milijuna eura, no u tijeku je ažuriranje troškovnika zbog promjene valute i porasta cijena usluga, radova i robe, potvrđeno nam je iz Muzeja suvremene umjetnosti Istre.
Ketrin Miličević Mijošek
Godine u brojkama
Od 2015. do 2021. godine, u obnovu je utrošeno oko 1.250.000 kuna, odnosno 166 tisuća eura. U prošloj je pak godini namjenski proračun iznosio oko 480 tisuća kuna, ili nešto ispod 64 tisuće eura, što je dosad najsadržajnija godišnja podrška. A kakva je situacija u tekućoj godini i koji su planovi za narednu, upitali smo ponovno ravnateljicu Miličević Mijošek.
- U aktualnoj godini glavni segment adaptacije predstavlja zamjena stolarije, čime u cijelosti zatvaramo vanjski plašt zgrade. Naglasila bih da ovaj proces traje u kontinuitetu od 2015. godine. Obzirom da ustanova raspolaže s dvije etaže i potkrovljem, riječ je o velikoj investiciji koja se na godišnjoj razini odvija sukladno ostvarenim financijskim priljevima. I ove smo godine, poput prošle, u situaciji da moramo uklanjati ranije postavljene gips-kartonske obloge, kako bi pristupili dotrajalim prozorima i postavili nove. To povećava troškove investicije, a stvara i dodatne paralelne troškove, objasnila nam je ravnateljica.
Povezivanje prostora u cjelinu
Financijska konstrukcija za 2024. još se završava, saznajemo od Miličević Mijošek, a njena izrada na tragu je povećane županijske podrške i namjenskih sredstava usmjerenih ka cjelovitoj adaptaciji zgrade. Prioriteti su stalni postav na trećem katu te aktivacija zone potkrovlja, koje bi poprimilo funkciju "laboratorija", odnosno živog prostora za produkciju, komunikaciju i dijalog sa umjetnicima, udrugama, publikom i zajednicom.
No, i ovaj je plan podložan promjeni i mogućem proširenju, jer je adaptacija Muzeja dobila status strateškog projekta Istarske županije, pa je u planu prijava projekta na EU fondove.
- Preuranjeno je govoriti što će se raditi sljedeće godine, dok ne saznamo kojim će se budžetom raspolagati. Ukoliko se ostvare europska sredstva, adaptacija će zadobiti sasvim drugu dinamiku i hodogram, a ukoliko se u sljedećoj godini ostvari namjenski budžet od 70 tisuća eura županijskih sredstava, postoji mogućnost i da će se pristupiti statičkoj sanaciji i konsolidaciji stropova na drugom katu, objašnjava ravnateljica, napominjući da je prvi preduvjet za ove aktivnosti, svakako, usvajanje proračuna za 2024. Osim statike i stropova, u tom bi slučaju na red došla i aktivacija lifta ili, kao alternativa ovom pothvatu, stvaranje monumentalnog ulaza u zgradu. Prednost kod izbora pothvata, dodaje, uvijek se daje prioritetnim segmentima adaptacije.
Dosad najviše uloženo u drugi kat
Muzej trenutno priprema prijavu na Poziv za dodjelu bespovratnih sredstava „Priprema i provedba programa unaprijeđenja javne kulturne infrastrukture“, čije se raspisivanje očekuje 15. prosinca no, osim toga, dugoročno konkretan plan u ovom trenutku ne postoji jer se, umjesto projekcijama budućnosti, trenutno intenzivno posvećuju što boljoj pripremi dokumentacije.
- Ono što je važno naglasiti jest da najviši postotak bespovratnih sredstava po pojedinačnom projektu iznosi 85% prihvatljivih troškova, a predmet ulaganja su objekti koji se koriste za obavljanje javnih kulturnih djelatnosti. Obzirom na planirani, ali ne i finalni datum raspisivanja natječaja, za očekivati je da će tek sljedeće godine ići prijava na javni poziv, odnosno da će se tek tijekom sljedeće godine saznati rezultat. Od prostora kojima Muzej raspolaže dosad je najviše ulagano u drugi kat odnosno etažu na kojoj su smješteni izložbeni prostori, muzejska trgovina, prijem, uredi djelatnika i multifunkcionalni prostor i koja je upravo zato i dosegla visok stupanj funkcionalnosti u odnosu na zatečeno stanje. Paralelno se odvijala i zamjena stolarije na gornjoj etaži, koju sam već spomenula, a uredio se i opremio i prostor za smještaj muzejskog fundusa u zoni u kojoj je po projektu i predviđen. Dakle, neki su od prioriteta u kontekstu obnove zgrade iza nas. Podsjećam da se krajem prošle godine pristupilo adaptaciji centralnog izložbenog prostora, čija je stabilnost bila od neizmjerne važnosti i zahtijevala interventan pristup. Uklanjanje postojećih gips-kartonskih obloga na površini od gotovo 400 m2 postavljenih još 2009./2010. godine, koja unatoč brojnim intervencijama i doradama više nije bila funkcionalna, bilo je nužno za pristup dotrajaloj stolariji, njenom uklanjanju i postavljanju nove. Ovime su znatno unaprijeđeni mikroklimatski uvjeti, odnosno, ovisno o dijelu godine, iznimno niske i visoke temperature, i zagrijavanje površina na kojima se izlažu umjetnine tijekom ljetnih mjeseci, a uklonjena je i opasnost od prodora naglih strujanja zraka i kišnice. Cijeli proces iziskivao je ozbiljna financijska sredstva kao i složene pripreme i koordinaciju rada nekoliko timova, rekla nam je ravnateljica Muzeja.
Uskoro možda stiže monumentalni ulaz
Od 2015. do 2021. godine, kada je u obnovu utrošeno oko 1.250.000 kuna, najveći dio sredstava stigao je iz proračuna Istarske županije, dok je Grad Pula u tom razdoblju podržao radove na adaptaciji u iznosu od 250 tisuća kuna, a jednokratne podrške stigle su i od Turističke zajednice Grada Pule.
U 2022. godini Muzej je raspolagao proračunom od 482.621,00 kuna, ili oko 166 tisuća eura, a adaptaciju je tada po prvi put podržalo Ministarstvo kulture i medija. U cjelokupnom je iznosu Županija sudjelovala s 295 tisuća kuna, dok su Ministarstvo i Grad Pula podmirili iznose od 100, odnosno 30 tisuća kuna, čemu se pridružuju i vlastiti prihodi Muzeja u iznosu od 57.621 kuna.
Kao što je i za očekivati u situacijama kada se obnavljaju i prenamijenjenu stoljetne zgrade, svaki korak naprijed, potencijalni je susret s preprekom koja usporava napredak, pa iznimka nije ni ova zgrada.
- Urgentna potreba za demontažom postojećih gipsano kartonskih bloga ukazala je na visok stupanj derutnosti unutarnjih površina zbog čega su zahvati morali ići i u smjeru ojačanja svodnih konstrukcija, postavljanjem čeličnih konzola na pojedinim žarištima, odnosno nadvojima iznad prozorskih otvora, kojima je prijetilo urušavanje, pojasnila je ravnateljica i dodala da je, osim prilagođavanja prostora novoj potrebi, apsolutni prioritet ovog dugotrajnog projekta poštivanje memorije prostora.
Do konačne slike investicija u sljedećoj godini trebat ćemo, dakle, sačekati županijski proračun, a zatim i rezultate natječaja za EU sredstva. S obzirom da će se početak natječaja, koji je trebao trajati do lipnja 2024., s prosinca ove godine najvjerojatnije pomjeriti na siječanj iduće, već je sasvim izgledno da podatak o tome hoće li sredstva biti dodijeljena i MSUI neće biti dostupan do druge polovice 2024. godine.
Kamen temeljac zgrade postavljen je za vrijeme Austro-Ugarske monarhije, 1856. godine, a njezina prvotna namjena bila je vojarna naziva "Franz Joseph I." Novu namjenu zgrada dobiva 20-ih je godina prošlog stoljeća, za talijanske vladavine, kada postaje sjedište duhanske proizvodnje. U 2. Svjetskom ratu uslijed bombardiranja gubi svoj sjeverni dio, koji je zbog teških oštećenja morao biti srušen. Izmjenom nosive konstrukcije zgrade, za daljnju je uporabu tada osposobljeno krilo u kojem su danas smješteni Muzej i Gradska knjižnica. No, do njihovog useljenja, u zgradi su još pola stoljeća, ovog puta u vrijeme Jugoslavije, boravile Tiskara i Tvornica obuće 'Astra', pa mnogi građani Pule zgradu još uvijek nazivaju 'starom tiskarom' ili 'Astrom'.
Muzej suvremene umjetnosti Istre zauzima prostor od 3.500 četvornih metara.
