(FOTO) Počelo uređenje urbane šume na Kaštanjeru. Stižu društvena i sportska zona, sadi se 106 stabala

Započelo je uređenje zelene zone na granici Kaštanjera i Monvidala, koju Grad Pula najavljuje kao urbanu šumu.

Zona koja je za ovu namjenu izabrana posljednja je neurbanizirana parcela u sada već potpuno izgrađenoj betonskoj džungli Monvidala, dijelu grada koji je posljednjih desetak godina doživio možda najveću preobrazbu. 

Naime, u gustoj mreži privatnih parcela, od kojih je većina namijenjena gradnji višekatnica, ostala je tek jedna čestica na samoj granici mjesnih odbora Kaštanjer i Monvidal u vlasništvu Grada Pule, koju je moguće zaštititi od betonizacije i, prema najavi, Grad će upravo to i učiniti.

Tanka je ovo slamka spasa jer se radi o nekadašnjoj oranici površine svega 4,2 tisuće četvornih metara, stisnutoj među novogradnjom, ali daleko od toga da je zanemariva, naročito u dijelu naselja čije projektiranje, može se slobodno reći, prirodu uopće nije uzimalo u obzir. Kao, uostalom, ni društveni život.

Zamišljena organizacija prostora

Sadnja zelene zone u sredini urbano preopterećenog sustava trebala bi, najavili su ranije ove godine iz Grada, stvoriti cjelovit novi ekosustav i doprinijeti stvaranju ugodne mikroklime, zahvaljujući sniženoj  temperaturi zraka i njegovom pročišćavanju, ali i doprinijeti stvaranju bioraznolikosti.

Osim pozitivnog učinka na prirodu, ova bi park-šuma trebala postati i svojevrsni društveni fokus naselja.

„Unutar zone planirani su i programski sadržaji, odnosno postava urbane opreme: klupe, klupe sa stolovima, stalci za bicikle, koševi za smeće, oglasne ploče te uređenje komunikacija unutar prostora sa zastorima od rizle ili drugog prirodnog materijala. Prema mogućnostima, u budućnosti će se urediti trim staze ili fitnes na otvorenom, a odvodnja oborinskih voda riješit će se usmjeravanjem vode u zelene površine“, pojasnili su iz komunalne palače najavljujući projekt.

Idejno rješenje podrazumijeva da se površina prekrije stablima i grmljem različitih veličina, ali i vrsta, pa je tako najavljena sadnja javora maklena, čempresa, borova pinija, hrasta cera, malolisne lipe, maginje, rujevine i lovora.

Planirani broj stabala je 106, dok će grmlja biti posađeno preko 250.