GRADNJA MULJARE VRIJEDNE 30 MILIJUNA KUNA POSTAJE REALNOST Načelnik Medulina oštro po Zoričiću: 'Stanovnike južne Istre Zoričić gura u ulogu pokusnih kunića' ZORIČIĆ odgovara: 'Odustajanje bi bila katastrofa'

Postaje li sušionica fekalnog mulja na području Kaštijuna realnost, lako bi se moglo zaključiti nakon zadnje izjave pulskog gradonačelnika Filipa Zoričića koji je na pitanje gdje će se nalaziti sušionica mulja, u intervjuu za Istra24 prije par dana izjavio:

"Sušara mulja prema projektu ide na Kaštijun, a pročistač ide na Molo Carbone kao što je to u postojećim planovima i za što postoje pravomoćne dozvole. Mi smo i dalje u pokušajima premještanja sušare, ali ne želimo izgubiti projekt i to je kao pat pozicija"…izjavio je Zoričić.

A sada se vratimo deset mjeseci unazad kada smo Zoričiću postavili isto pitanje. Tada je govorio sljedeće: "Zaustavio sam sve postupke na tu temu, jer više ništa neće i ne može biti na Kaštijunu! Kaštijun je nažalost loše birana politička odluka i lokacija IDS-ove vlasti i sada imamo problema s time kroz više pitanja"…, govorio je u siječnju Zoričić.

Zoričić okrenuo ploču?

Što se u međuvremenu promijenilo i je li pulski gradonačelnik promijenio mišljenje vezano uz izgradnju sušionice mulja, ponovno pitamo Zoričića.

- Mi smo u nekoliko navrata pa i prije dva tjedna razgovarali s Hrvatskim vodama o mogućnosti druge lokacije sušare i zato sam od prve izjave tražio alternativu, ali premještanjem slijedi odgoda i ne samo odgoda do 2027. godine, nego je uopće pitanje hoće li više ikada biti sredstava za tu namjenu. To što je nekad odabrana ta lokacija koja nije najsretnije rješenje je loša odluka, ali odustajanje od ovoga bi bila katastrofa i nitko od nas koji odgovaramo građanima na to nema pravo. Jednostavno nemam pravo uskratiti kanalizaciju za 5.000 građana, a premještanje bi značilo upravo to, odgovara Zoričić.

Pojašnjava da je planirano postrojenje predviđeno sukladno Studijskoj i Projektnoj dokumentaciji izgraditi na lokaciji "Kaštjun" u dijelu k.č. 3354/1 k.o. Pula.

Po njegovim riječima, idejni projekt i lokacijska dozvola je iz 2019. godine.

- Priprema Aglomeracije Pula centar je krenula 2014. godine, dok je prva verzija Studije izvedivosti iz 2017. godine. Izgradnja postrojenja sastavni je dio aglomeracije Pula centar, kroz koju se planira priključiti novih cca. 1.800 korisnika (priključka) ili skoro 5 tisuća stanovnika spojiti na sustav javne odvodnje. Vrijednost cijele investicije je oko 670 milijuna kuna, a investicija same sušare procijenjena je na cca. 30.000.000 kuna, dok je nositelj projekta  Pragrande d.o.o., kaže Zoričić.

Trošak zbrinjavanja se smanjuje

Što se tiče troška zbrinjavanja mulja, dodaje, izgradnjom postrojenja za sušenje mulja trošak njegovog zbrinjavanja se značajno smanjuje, jer se, tvrdi, postupkom dehidracije smanjuje količina vode u samome mulju, a time se smanjuje i masa.

- Na samim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda predviđena je dehidracija mulja na sadržaj od oko 22% suhe tvari. Takav mulj odvozi se na postrojenje za sušenje gdje je predviđeno dosušivanje mulja na cca 75 – 85% suhe tvari. To bi značilo da od direktnih 1000 kg mulja sa uređaja, bez da ga dodatno osušimo, zbrinemo 780 kg, a nakon dosušivanja na sušari zbrinemo između 150 i 250 kg, što nam uvelike smanjuje troškove zbrinjavanja, pojašnjava pulski gradonačelnik. 

- Predviđenim postupcima obrade postizat će se visok udio suhe tvari mulja. Najizgledniji način zbrinjavanja je energetska oporaba mulja gdje se mulj koristi kao dodatno gorivo za proizvodnju toplinske i/ili električne energije. Postrojenja za energetsku oporabu mulja pri tome imaju zahtjev da sadržaj suhe tvari bude što veći, a uobičajeno je da se za takve potrebe koristi mulj sa 85% suhe tvari, kaže Zoričić.

Za stanovnike Općine Medulin, gradnja muljare u njihovoj neposrednoj blizini i to opet na lokaciji u blizini Kaštijuna koji se pokazao kao promašen i loš projekt, nova je potencijalna okolišna noćna mora.

Što bi to značilo za cijelu Puljštinu, ne treba ni podsjećati, osobito ako znamo kakvi se sve miomirisi nerijetko šire s postojećeg Županijskog centra za gospodarenje otpadom.  

Jasan stav protiv gradnje centralne sušionice na koju bi pristizao fekalni mulj s novih pročistača u Peroju i Puli, početkom godine pokazao je načelnik Medulina Ivan Kirac.

Tada je rekao "da bi to bio posljednji čavao u lijes za razvoj južne Istre".

"Svi smo svjedoci kako se ostali krajevi Istre razvijaju znatno više i brže nego južni dio. Iskreno, ne znam koji će turist, poljoprivrednik, gospodarstvenik doći i/ili raditi u mjesto u kojem osim centra za gospodarenje otpadom, postoji i centar za sušenje "fekalija", upozorio je Kirac u siječnju ove godine.

No načelnik Medulina išao je već i tada korak dalje, najavivši konkretne akcije ako muljara krene u realizaciju.  

Kirac najavljuje akciju "kontra muljare"

- Ako nikakav politički pritisak ne urodi plodom i ne spriječimo novu ekološku katastrofu, spreman sam se u potpunosti politički iskompromitirati, pozvati na prosvjede, na građanski neposluh i posvetiti se borbi protiv gradnje planiranog centra i svih odgovornih koji stoje iza toga, poručio je u siječnju ove godine načelnik Ivan Kirac.

Što sada s odmakom od 10 mjeseci, kaže medulinski načelnik?

- Općina Medulin vrlo je neugodno iznenađena ponašanjem pulskog gradonačelnika koji je upravo postupajući protivno svojim mnogobrojnim javnim obećanjima da na Kaštijunu neće biti izgrađena sušionica fekalnog mulja, opalio ogromnu pljusku stanovnicima Medulina, Pule i cijele Južne Istre, ističe Kirac.

- Upravo njih gradonačelnik gura u ulogu pokusnih kunića još jednog ekološki neprihvatljivog i financijski neodrživog projekta kao što je to i Kaštijun i u čiju su nas opravdanost uvjeravali. Sa "Zelenog srca Istre" odnosno ŽCGO Kaštijun, sada se širi smrad zbog prekomjernog dovoza otpada, a SRF bale nitko ne želi primiti i zbrinuti te se gomilaju financijski gubici. Već je sada očigledno da će isto biti i sa sušionicom mulja kojoj također nema mjesta u neposrednoj blizini naseljenog područja i za koju se također predviđa potpuno neadekvatna tehnologija primjenom koje se neće moći spriječiti širenje neugodnih mirisa, kaže Kirac i dodaje:

- Pozivam pulskog gradonačelnika da nam pokaže jedno jedino mjesto na hrvatskoj obali gdje je takva sušionica u pogonu, a ne u probnom radu. Gradnja muljare na ovoj lokaciji neminovno bi dovela do ugrožavanja zdravlja i života ljudi, uništavanja turizma, pada cijene nekretnina i životnog standarda svih građana južne Istre. Zbog toga u okviru svojih ovlasti pripremamo čitav niz aktivnosti usmjerene na to da se sušionica na Kaštijunu nikad ne realizira. Taj projekt nema ni jedan pozitivan efekt, a tko god da ga zagovara protiv je razvoja, dobrobiti i stanovnika južne Istre, zaključuje Kirac koji zasad još uvijek nije želio otkriti kakve to akcije pripremaju.

Doznajemo da su u planu, među ostalim, i  prosvjedi koje bi zajednički organizirali Općina Medulin i Inicijativa Čist zrak, duga ljubav“. Detaljnije planove i hodgram aktivnosti "kontra muljare" medulinski će načeleik uskoro predstaviti na konferenciji za novinare.

Prema zadnjim podacima, na Kaštijunu se nalazi više od 16 tisuća baliranog SRF-a koje i dalje čekaju na preuzimanje. Sve ide ka tome da bi u slučaju gradnje sušionice fekalnog mulja, na Kaštijunu ponovno dobili nusprodukt kojeg nitko neće moći preuzeti.

Gdje će se zbrinjavati osušeni mulj-pitanje za milijunaša

Naime, u Hrvatskoj ne postoji centralno postrojenje za zbrinjavanje fekalnog mulja iz sušionica baš kao što ne postoji ni centralno mjesto za oporabu goriva iz otpada (SRF). Dakle, jasno je već na prvu da bi se scenarij s preuzimanjem goriva iz otpada, lako mogao ponoviti s sušenim muljem.

To bi u prijevodu značilo da će za zbrinjavanje sušenog mulja lokalna samouprava trebati izdvajati dodatni ogroman novac, odnosno da će sve to u konačnici pasti na leđa građana.

Treba posjetiti da je za lokaciju muljare Kaštijun 7. srpnja 2021. godine predan zahtjev za produljenjem lokacijske dozvole, a rješenje o produljenju lokacijske dozvole doneseno je 20. srpnja 2021. godine.

Potom je pulski gradonačelnik Filip Zoričić u siječnju ove godine rekao da su svi procesi oko sušionice mulja na Kaštijunu zaustavljeni. No čini se da se najavljeni zaustavljeni procesi ipak nastavljaju.

Godišnje bi na lokaciju trebalo pristizati 11 tisuća tona mulja.

Postrojenje bi se nalazilo u blizini građevinskog područja gdje je smješten Županijski centar za gospodarenje otpadom u centralnoj zoni za gospodarenje otpadom, na udaljenosti od 200 metara od samog MBO postrojenja na Kaštijunu.

U sklopu sušionice koja se predviđa na oko šest tisuća kvadrata nalazile bi se 4 hale nalik stakleniku od kojih će svaki biti dug 120 metara i širok 50 metara. Staklenici će biti natkriveni čeličnom konstrukcijom.

Postrojenje predviđa gradnju upravne zgrade, građevine za prihvat i skladištenje dehidriranog mulja, objekta za prihvat i privremeno skladištenje suhog mulja kao i građevinu za proizvodnju toplinske energije.

Planira se i gradnja hale za solarno-termalno sušenje mulja, parkiralište za osobna vozila kao i za komunalna vozila, trafostanica i dizalica topline. Plan je da na muljaru na Kaštijunu dolazi mulj iz novog pročistača u Peroju i pročistača koji se planira na lokaciji Molo Carbone u Puli nakon što se izgrade.

Postrojenje za sušenje mulja nalazilo bi se u zatvorenim objektima, a sav zrak iz tih zatvorenih građevina bi se prije ispuštanja obrađivao na internim uređajima za obradu neugodnih mirisa.

Naime, zbog velikog broja raznih plinova neugodnih mirisa koji nastaju u otpadnim vodama i pri obradi mulja, predviđena je kombinacija tri tehnike (NRT-a) za smanjenje neugodnih mirisa kako bi se spriječile negativne emisije na lokacijama. Mirisi se planiraju reducirati takozvanim kemijskim scruberima, dodavanjem kemikalija u izlaz ventilacije.

Kako doznajemo, nikakva studija utjecaja sušionice mulja na okoliš nije napravljena. Također, pojedinci upoznati s projektom kažu da ne treba isključiti ni mogućnost spaljivanja mulja na samoj lokaciji.

Evo kako bi to trebalo funkcionirati.

Cijela linija obrade ulja odvija se u zatvorenom sustavu, a nakon stabilizacije i dehidracije, mulj se automatski prebacuje u kontejnere te se odvozi na Kaštijun. Opisano je to i u nacrtu rješenja koje je u svibnju 2019. godine donijelo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike.

Na lokaciji sušionice, mulj se može samo privremeno skladištiti i to najviše godinu dana jer na toj lokaciji nije predviđen prostor za dugogodišnje količine.

Nakon sušenja, mulj će se odvoziti u postrojenja za energetsku oporabu mulja ukoliko će to biti moguće u Hrvatskoj. Ako to neće biti moguće, odvoziti će se u inozemstvo. Bude li se ipak zbrinjavao na domaćem terenu, vjerojatno će se koristiti za spaljivanje u cementarama ili u sklopu postrojenja za obradu otpada.

Sudeći po prvim izjavama koje daje medulinski načelnik, i više je nego jasno da medulinska vlast neće iz prikrajka gledati kako im u susjedstvu kreće izgradnja potencijalno nove ekološke bombe.

Što o lokaciji i gradnji postrojenja misli istarski župan Boris Miletić, pitali smo i njega te ćemo njegov odgovor objaviti čim ga dobijemo.