Istraživanjima se utvrdilo postojanje starijeg objekta, nešto manjeg od današnjeg Velikog hrama. Vjerojatno je riječ o prvotnom hramu, izgrađenom krajem 1. stoljeća prije Krista, odnosno početkom 1. stoljeća poslije Krista. Ustanovljena je i druga gradnja hrama, a kojeg možemo datirati sredinom 1. stoljeća, vidljivog samo u temeljima. Sljedeća i završna faza gradnje, koju danas možemo vidjeti, vezana je uz rekonstrukciju Velikog hrama, rekla je voditeljica istraživanja Klaudija Bartolić Sirotić
Istraživanjima se utvrdilo postojanje starijeg objekta, nešto manjeg od današnjeg Velikog hrama. Vjerojatno je riječ o prvotnom hramu, izgrađenom krajem 1. stoljeća prije Krista, odnosno početkom 1. stoljeća poslije Krista. Ustanovljena je i druga gradnja hrama, a kojeg možemo datirati sredinom 1. stoljeća, vidljivog samo u temeljima. Sljedeća i završna faza gradnje, koju danas možemo vidjeti, vezana je uz rekonstrukciju Velikog hrama, rekla je voditeljica istraživanja Klaudija Bartolić Sirotić
Nastavak istraživanja na najistaknutijoj točki porečkog poluotoka, kod takozvanog rimskog kapitolija, mjesta na kojem su bili izgrađeni hramovi, donosi nova saznanja o porečkoj povijesti, objavili su iz Grada Poreča.
- Rezultati istraživanja nadovezuju se na prijašnje interpretacije, te ih nadopunjuju, donoseći nova saznanja o životu i građevinskim fazama antičkih građevina, posebice Velikoga hrama. Riječ je o najvećem hramu kolonije Parentium, vrlo kvalitetne gradnje. U tom se hramu štovao zaštitnik grada kojeg zbog manjka elemenata i dalje nije moguće identificirati, rekao je kustos Zavičajnog muzeja Poreštine – Museo del territorio parentino Gaetano Benčić.
Uz kustosa je, naime, od siječnja ove godine kada su radovi počeli, na terenu stalno i voditeljica istraživanja Klaudija Bartolić Sirotić svakodnevno na terenu.
- Istraživanjima se utvrdilo postojanje starijeg objekta, nešto manjeg od današnjeg Velikog hrama. Vjerojatno je riječ o prvotnom hramu, izgrađenom krajem 1. stoljeća prije Krista, odnosno početkom 1. stoljeća poslije Krista. Ustanovljena je i druga gradnja hrama, a kojeg možemo datirati sredinom 1. stoljeća, vidljivog samo u temeljima. Sljedeća i završna faza gradnje, koju danas možemo vidjeti, vezana je uz rekonstrukciju Velikog hrama. Ona se sastojala od produženja začelja prema moru i dodatka novih dekorativnih elemenata. Ovu fazu možemo indikativno datirati između druge polovice 1. i početka 2. stoljeća. Može se postaviti u vezu s najvažnijim natpisom antičkog Poreča, s arom Tita Abudija Vera, viceadmirala ravenske flote, gdje piše, između ostalog, da je dao restaurirati hram, pojašnjava Bartolić Sirotić.
Svi navedeni podaci obogatili su saznanja o antičkim hramovima i području kapitolija, što će omogućiti kvalitetan projekt valorizacije tog područja. Cijeli će se prostor hramova prezentirati posjetiteljima postavljanjem informativnih tabli, uz mogućnost obilaska lokaliteta gdje će se „in situ“ moći iščitati slojevitost arhitekture. Istraživanja se vrše uz financijsku podršku Grada Poreča-Parenzo, koji je započeo veliki investicijski ciklus obnove starogradske jezgre.
Prošle su godine, naime, završeni radovi na pročelju Zavičajnog muzeja Poreštine, pred završetkom su radovi na obnovi Romaničke kuće, na kojoj također radi Zavičajni muzej Poreštine. U tijeku i obnova krstionice u Eufrazijevoj bazilici, a pred završetkom su i građevinski radovi na uređenju Kuće Joakima Rakovca u Rakovcima.
– Osim radova na uređenju spomenika i zgrada koje čine vrijednu baštinu našega grada, radimo i na istraživanjima, kao na Maraforu i sada području antičkih hramova koji nam daju nova otkrića, ali i nove ideje za vrednovanje bogate kulturne baštine našega grada, rekao je o ovom projektu porečki gradonačelnik Loris Peršurić.
Jeste već kupili darove? Ukoliko niste sutra vam donosimo vodič kroz božićnu kupnju koja se vodi načelom: lokalno, autohtono, ručno rađeno. Donosimo i priču o Puležanu koji po Istri lovi posve neobične stvari. I to ne puškom nego aparatom. Za sebe kaže "Nisam ja fotograf, ja sam školovani zidar”
U muškoj konkurenciji najbrži su bili Neven Baranašić, Deni Krnjus i Elvis Đukić, dok su među ženama najbrže bile Laura Bosnjak, Jasminka Marinčić Štifanić i Valentina Stančić
Kamion će biti pozornica zabavnoj i interaktivnoj predstavi “Popis Djeda Mraza” s vilenjacima, patuljcima, dobroćudnim divom te Djedom Mrazom. Predstave su besplatne i namijenjene djeci vrtićke dobi * Pulu će posjetiti u ponedjeljak, 16. prosinca od 18:30 sati na parkiralištu Karolina
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
