Udruga Zelena Istra posljednjih dana putem Zelenog telefona intenzivno komunicira s građanima oko sječe stabala na Giardinima. Kako navode zalažu se za očuvanje svakog zdravog stabla na Giardinima, ali i napominju da je loše stanje stabala posljedica nebrige, neadekvatnog održavanja i orezivanja stabala, na što su godinama upozoravali. Nažalost, bez rezultata.
- Takva neprimjerena briga o stablima nastavit će se i dalje ako se u Herculanei konačno ne zaposli barem jedan urbani šumar te ako se 'iz korijena' ne promijeni odnos prema urbanom zelenilu, navode.
Nepovjerenje građana
- Iz svih loših prethodnih iskustva koja su dovela do sakaćenja zelenog gradskog bogatstva razumljivo je da su građani izgubili povjerenje u Upravni odjel za prostorno planiranje i zaštitu okoliša i Herculaneu. Upravo zato je jako važno da u izradu idejnog rješenja i glavni projekt uređenja Giardina bude uključen što veći broj građana putem zborova građana, tribina, radionica, anketa, ali da se većinsko mišljenje građana zaista uključi u inpute za konačno rješenje.
U drugoj fazi bi trebalo oformiti radnu skupinu svih relevantnih dionika - kako bi se sagledali problemi i potrebe svih onih kojih se projekt tiče. Giardini su simbol našeg grada te je za odlučivanje o njihovoj sudbini potrebno ne samo informirati građane, nego ih i uključiti u donošenje odluka. U slučajevima kada javni sektor traži samo pokriće za svoje odluke, koje do sada nisu pokazale istinsku brigu o očuvanju gradskog zelenila, a ne uzima u obzir mišljenje građana, dolazi do pada povjerenja javnosti. Građani žele biti dio procesa odlučivanja o svom gradu pa i kad su odluke teške, navode iz ove udruge.
Prvo plan obnove pa rezanje
Dodaju da postoje prijedlozi da bi sva stabla na Giardinima trebalo posjeći jer bi samo tako rekonstrukcija bila učinkovita, no da se oni suprotstavljaju takvoj ideji jer smatraju da postojeća zdrava stabla treba integrirati u novi projekt te treba razmotriti postupnu obnovu Giardina, ukoliko je to potrebno kako bi se stabla očuvala.
- Velikim propustom držimo da se u izradu dokumentacije obnove ide tek sljedeće godine, a za to će vrijeme krezubi Giardini izazivati ljutnju i tugu Puležana. Idejno rješenje je trebalo biti ponuđeno prije rezanja s obzirom da je prvi elaborat o kontroli stabala rađen još 2018. godine.
Iz Zelene Istra osvrnuli su se i na elaborat o kontroli stabla na Korzu, a koji je za Grad Pulu izradio Fran Poštenjak, mag.urbanog šumarstva. U „Specijalističkom elaboratu o kontroli stabala koprivića” navodi se da su čak 24 stabla na Giardinima bolesna i opasna te da ih je potrebno hitno posjeći. No, dio stabala može, uz ispravno održavanje, živjeti i narednih 30 godina i duže.
O elaboratu su zatražili i drugo mišljenje njihovog člana i volontera Jurice Tadića, magistra inženjera urbanog šumarstva, a kontaktirali smo ga i mi.
On nam je potvrdio nalaze iz elaborata.
"Mislim da su činjenice u elaboratu ispravne i da je istraživanje provedeno na adekvatan način, a takvi su rezultati bili za očekivati", veli Tadić.
Da bi se napravio odgovarajući posao na Giardinima bit će potrebno uložiti više novaca od ostalih parkova jer je ipak ovo područje od velikog značaja za stanovnike Pule
Pojašnjava da su se ladonje orezivale prekasno tj. kada su grane bile predebele, a takve rane teško zaraštaju i ostaju otvorene. Zatim se tamo skuplja vlaga, vlaga privlači gljive truležnice i insekte te cijelo zdravlje stabla opada. Takva oslabljena stabla dodatno su izložena klimatskim promjenama tj. sve većim periodima bez kiše i naglim olujama prilikom čega dolazi do lomova grana ili vjetroizvala cijelih stabala što onda može imati pogubne posljedice na imovinu i ljude.
- Mislim da je Poštenjak dobro dijagnosticirao kritična stabla i sada bi trebalo reagirati. Dodatno, ladonja ima prilično jak korijenov sustav gdje korijen izlazi plitko po površini, a ako je oko njega beton dolazi do podizanja betona i pucanja te je i sama površina za rast stabala na Giardinima dosta ograničena. Ovo je sada moje mišljenje, ali mislim da se slažemo - da bi se napravio odgovarajući posao na Giardinima bit će potrebno uložiti više novaca od ostalih parkova jer je ipak ovo područje od velikog značaja za stanovnike Pule.
Na naš upit da su prva stabla koja su pala, barem laicima, djelovala prilično zdrava, pa je to i dodatno uzburkalo javnost, navodi da ne mora nužno stablo biti iznutra trulo da bi bilo opasno. Može, dodaje, imati problema s korijenjem, statikom i samim time biti opasno, što nije vidljivo na prvu.
- Ono što mene zabrinjava jest da prilikom rezanja stabala tamo nije bila neka stručna osoba da sve to kontrolira. Isto tako mišljenja sam da je komunikacija s javnošću bila manjkava i nije se ljudima dobro objasnilo zašto se koje stablo mora ukloniti. Ponavljam, za svakoga je izrađena zdravstvena karta i zna se zašto se uklonilo jer je svako pojedino stablo u studiji podrobno opisano, veli naš sugovornik.
Napominje da to što za neke piše da imaju vijek trajanja narednih 20-30 godina ne znači da se neće osušiti, pasti koja grana ili srušiti ranije i oni su svi, zbog stanja u kojem se nalaze, stalna potencijalna opasnost po imovinu i ljude.
Koju vrstu posaditi?
- Budući da su sva stabla posađena u slično vrijeme za očekivati je slične probleme te mislim da bi trebalo sanirati kritična stabla, a ostaviti ona dobrog zdravstvenog stanja. Na mjestima saniranih stabala potrebno je zasaditi nove sadnice, ali te bi sadnice trebale biti debljeg prsnog promjera i trebale bi biti više. One će i koštati više, ali smatram da je tako nešto potrebno na Giardinima kako bi se nove sadnice što prije uklopile u postojeće.
Na pitanje odabira vrste veli kako nije baš siguran što bi bilo najbolje jer s jedne strane ladonja je kod nas dobro prilagođena, dobro podnosi gradsko zagađenje i klimatske promjene te na kraju krajeva ipak je to povijesni nasad ladonje.
- Ali, opet, kod monokultura postoji opasnost da ako dođe do napada nekog patogena (najčešće gljive) ili kukca, može doći do odumiranja cijelog nasada (primjer je napad potkornjaka na alepski bor na Marjanu, napad palmine pipe i palminog drvotoča na palme diljem Jadrana ili šimširovog moljca na šimšir diljem Europe). Zato je potrebno poticati bioraznolikost prilikom sadnje u gradovima, navodi ovaj stručnjak.
Tadića smo zamolili i da pregleda fotografije uklonjenjih stabala, a za koje nam se činilo da nemaju zdravstvenih problema, a na koja su nas Puležani najviše upozoravali buneći se da se "pile zdrava stabla".
Primjerice, kod stabla br. 1 (prvo uklonjeno, odmah do Portarate i ceste) dijagnosticirano je puknuće tla, problemi na deblu (duplja i trulež), problemi na kodominantnim debalcima (rane, ožiljci, trulež, duplja), problemi na granama (puno ožiljaka, duplji, rana i truleži). To bi značilo da je kod ovog stabla najveći problem kod grana tj. debalca (deblje grane) koje su vrlo oštećene i pune ožiljaka i truleži, a potencijal nesretnog događaja je procijenjen kao osrednji. Ako uzmemo u obzir da je stablo na vrlo frekventnom području - pješaci i promet, kao i to da se nalazi na rubu nasada gdje je uvijek veća šansa da dođe do udara vjetra (vjetar uvijek više utječe na rubna stabla nego na stabla unutar nasada ili šume), napravljena je preporuka da se ukloni i napravi zamjenska sadnja, navodi Tadić te nastavlja;
Stablo br. 8. (stablo iza prvouklonjenog) Kod njega su, veli nam, uočeni problemi na deblu, debalcima i veliki problemi na granama. Gornji dio debla je ovdje najveći problem i napravljena je preporuka za uklanjanje uz zamjensku sadnju.
- Ako zoomirate ostatke prvog stabla na slikama se jasno vidi trulež, a budući da su stabla na frekventnim mjestima (pogotovo prvo uz cestu) jasno je da se odlučilo za uklanjanje jer bi sigurnost trebala biti na prvom mjestu.
Samo da još dodam da je osim zdravstvenih problema na stablu (ne samo na deblu) potrebno promatrati koliko je frekventno mjesto kod samog stabla (nalazi li se stablo na livadi, parku, uz cestu, u kampu...) i kolika je vjerojatnost da dođe do nekog ekscesa. Također, stabla na rubovima su uvijek opasnija jer su ona ta koja se lome pod udarom vjetra budući da nisu zaštićena, zaključuje naš sugovornik.
