Na Međunarodni dan pismenosti, 8. rujna 2023. u Gradskoj knjižnici i čitaonici Pula održan je okrugli stol „Čitateljske navike učenika osnovnih i srednjih škola Istarske županije“ na kojem su predstavljeni rezultati istraživanja koje je provedeno u istarskim osnovnim i srednjim školama u školskoj godini 2022./2023. Ovo istraživanje provedeno je na inicijativu Istarske županije, a okrugli stol organizirali su Gradska knjižnica i čitaonica Pula – Županijska matična razvojna služba i Županijsko stručno vijeće školskih knjižničara.
Okrugli stol otvorila je Liana Diković, voditeljica Županijske matične razvojne službe, izlaganjem „Školske knjižnice Istarske županije – stanje“, a o samom istraživanju i rezultatima govorile su članice radnog tima istraživanja Amadea Draguzet (OŠ Stoja Pula), Elda Pliško Horvat (TSŠ - SMSI Dante Alighieri Pula - Pola), Kristina Varda (Pazinski kolegij), Dragica Pršo (OŠ Monte Zaro) i Adriana Ive (TSŠ SMSI Rovinj-Rovigno).
Okruglom stolu prisustvovale su i Patricia Percan, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje, sport i tehničku kulturu Istarske županije, i Elena Puh Belci, viša savjetnica za obrazovanje, sport i tehničku kulturu Istarske županije, kao i tri ravnateljice škola u kojima je istraživanje provedeno.
Opći cilj istraživanja bile su navike čitanja učenika dobi u osnovnim i srednjim školama, a specifični ciljevi zainteresiranost učenika za čitanje lektirnih naslova, ali i onih koji nisu zadani školskim kurikulom te interes za dječje časopise. Pod pojmom čitanja ovdje se ne misli isključivo na čitanje knjiga u papirnatom obliku, već na čitanje bilo kojeg medija. Jedan od ciljeva bio je utvrditi motivatore i demotivatore čitanja u području: teme, grafičkog oblikovanja knjige, stila pisanja, okolinskih uvjeta, roditeljskih stavova i poteškoća s čitanjem.
Zaključeno je da je potrebno utvrditi usklađenost opremljenosti školskih knjižnica sa zahtjevima i ishodima kurikula hrvatskog jezika, ali i interesima učenika. Za sada se može pretpostaviti da je potrebno još puno suvremene knjižnične građe kako bi se odgovorilo na učeničke interese i ishode kurikula hrvatskog jezika jer se učitelju daje profesionalna autonomija prilikom izbora djela za cjelovito čitanje s naglaskom na odabir suvremenih tekstova, a knjižničar je tu da knjižničnom građom odgovori na navedene potrebe.
Anketni upitnik u sklopu istraživanja ispunio je 4 541 učenik osnovnih škola Istarske županije, 1 303 srednjoškolca hrvatskih škola te 109 učenika talijanskih srednjih škola.
Prikupljeni podaci ukazuju da navike čitanja učenika osnovnoškolske dobi nisu razvijene u dovoljnoj mjeri. Interesi učenika zahtijevaju suvremene tekstove koji su tematski, recepcijski – spoznajno, jezično i grafički drugačiji od trenutno, većim dijelom, zastupljenih naslova zaostalih iz prethodnih kurikulskih popisa lektire. Učenike najviše od mnogih knjiga odbija, prema dobivenim podacima, jesu riječi i rečenice koje ne razumiju, teme koje su od njih udaljene i ne prate njihovu svakodnevicu o kojoj žele čitati.
Rezultati istraživanja, između ostalog, pokazali su da se u obiteljskom okruženju osnovaca ne čita dovoljno, ne odlazi u knjižnice, ne poklanja knjige i ukupno ne pokazuju stavovi koji ističu važnost čitanja. Usporednom analizom pokazalo se da se stavovi o čitanju s dobi mijenjaju u smjeru smanjenja interesa za čitanje.
Najveći dio ispitanika u osnovnim školama čita samo jednu knjigu mjesečno, što se odnosi na onu zadanu lektirom, 56% ne čita ništa izvan lektire, a 50% njih prvi put dolazi u knjižnicu kada krene u školu. Sve to navodi na zaključak da su školske knjižnice neophodne i jedine koje osiguravaju postojanje kakvih takvih čitatelja te ih je stoga potrebno osuvremenjivati njihovim osnovnim oružjem, knjigama zbog kojih će čitatelji ostati čitatelji, a ne pobjeći od knjiga.
Istraživanje je pokazalo i da tipičan srednjoškolac u Istarskoj županiji ima vrlo skromnu obiteljsku knjižnicu te njegovi roditelji/staratelji rijetko čitaju knjige, s knjigama se susreo u najranijoj dobi, a do knjiga dolazi posudbom. Istraživanje je pokazalo da učenici srednjih škola vrlo rijetko čitaju dnevni tisak (od dnevnog tiska čitaju 24 sata, Glas Istre i neke druge lokalne portale) te ne smatraju da je čitanje dnevnog tiska važnije od čitanja knjiga.
Na pitanje „Čitaš li rado?“ 42,8 % njih odgovorilo je pozitivno, dok ih 57,2 % ne čita rado, a najdraže im je čitati: tiskanu knjigu – 59 %, stripove – 0.4 %, audioknjigu – 3,5 %, eknjigu - 10,5 %, dok se 22.2 % izjasnilo da ne čita knjige.
Cjelokupni rezultati istraživanja bit će uskoro objavljeni na mrežnim stranicama Gradske knjižnice i čitaonice Pula, Istarske županije i škola koje su sudjelovale u istraživanju.
