Jutarnji list o Punterama: Noćne straže u bastionu antifašizma

Jutarnji list objavio je veliki tematski članak o pojavi građanskih patrola u Puli. Nekoliko je novih momenata. Novinarka Ivanka Toma u opremi je naglasila činjenicu da se patrola, koja u svojim objavama izražava veliku zabrinutost zbog povećanja broja stranih radnika, pojavila upravo u antifašističkoj sredini poput Pule.

Članovi građanske patrole „Puntere“ ni za Jutarnji list nisu željeli odati svoj identitet. Ističu da u svojim planovima usko surađuju s lokalnim vlastima i MUP-om ali ne žele o tome javno govoriti. Procjenjuju da im za nadzor grada treba oko 50 volontera.

Na pitanje novinarke da pokažu statistiku zbog koje misle da je u Puli došlo do porasta nasilja anonimni članovi Puntere dostavili su linkove na neke slučajeve femicida diljem Hrvatske. Novinarka Toma je željela doći na jedno od radionica samoobrane koje organiziraju ali joj to iz Puntere nisu dozvolili.

-Nažalost, obuka je zatvorenog tipa jer želimo garantirati anonimnost svim novim članovima Puntera te je namijenjena savjesnim građanima koji imaju boravište u Puli, odgovorili su iz Puntera.

Pojavu neke vrste građanske „milicije“ komentirao je i Andrea Matošević, profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.

-Jako se puno toga promijenilo upravo ovdje. U tom smislu se radi o vrlo problematičnim obrascima. Zaboravimo romantičnu sliku Pule, zaboravimo romantičnu sliku Istre. To što se događa nije ni malo tolerantno i rekao bih da je vrlo opasno kada se krene u samoorganizirane milicije. Pitanje je tko su ti ljudi, s kojom se svrhom organiziraju i zašto ne provjeravaju informacije koje dolaze do njih i koje su im povod za djelovanje, zabrinut je Matošević. 

Slično misli i njegov kolega dr. Krešimir Krolo s Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru koji deset godina živi u Istri, a posljednjih pet i pol u Puli.

-Inicijativa Puntere Pula ne doprinosi smanjivanju tenzija, nego unosi nemir i nepovjerenje kako prema imigrantskim radnicima tako i prema institucijama čiji je primarni cilj sankcioniranje zločina prema slovu zakona, a ne prema rasnoj, etničkoj ili nekoj drugoj osnovi, smatra Krolo.

- No, kada govorimo o Puli, u posljednjih nekoliko godina bilo je više incidenata koji bi se mogli okarakterizirati kao izraz netrpeljivosti, bilo da je riječ o zabrani nastupa narodnjacima, napadu na "drag" nastup u Rojcu te općenito neprimjerenim javnim polemikama između lokalnih političkih aktera gdje je kriterij ispravnosti ili bijeg od javne kritike bio podloga za potpaljivanje niskih identitetskih strasti. Dakle, smatram da je riječ o složenoj međuigri više različitih čimbenika, no isto tako dosta bi bila smjela teza i zaključak da je Pula pokazala da je otišla u svojevrsni identitetski radikalizam prema nekakvim etničkim, rasnim ili regionalnim okvirima", zaključuje Krolo.

Retoriku protiv došljaka u Pulu za Jutarnji je osudio i pulski gradonačelnik Filip Zoričić.

-Pomalo mi je čudno da se jedan napad, jedan zločin koji svakako osuđujem, poistovjećuje s cijelim narodom, ljudima koji su došli u naš grad. Tim prije što su Pulu stoljećima gradili ljudi koji su u nju dolazili iz drugih sredina. Pitanje je koliko Pula ima autentičnih stanovnika u 21. stoljeću", izjavio je Zoričić, uz napomenu da osuđuje napad na sugrađanku, ali "ne prihvaća sijanje mržnje na drugoga i različitoga poistovjećujući jedan nasilni incident s cijelom etničkom skupinom, ljudima druge boje kože, onima koji dolaze raditi u Pulu".

Zoričić napominje, piše Jutarnji, kako su se svi došljaci u Pulu, uključujući njega samog, "prilagodili kulturi istarskog čovjeka, kulturi i identitetu grada Pule".

"Došli smo iz drugih gradova i tu smo desetljećima, prilagodili smo se i mijenjamo Pulu nabolje. Svi liječnici, inženjeri, radnici u brodogradilištu i drugim poduzećima koji su došli, mijenjali su ovaj grad i on je tako stvorio svoj identitet lučkog i radničkog grada, danas grada kulture. Prema tome, ne znam na koje se to druge misli koji dolaze u ovaj grad", rekao je gradonačelnik za Jutarnji list.