Komunal

XIII. MEMORIJAL PETRA STANKOVIĆA „BARBAN U SRCU“

Predstavljen 10. svezak „Barbanskih zapisa“, zbornika radova za znanstveno-stručnog skupa „Barban i Barbanština od prapovijesti do danas“

Anton Percan govorio je o Stankoviću kao autoru grba Barbana, mr. sc. Kristina Džin i dr. sc. Vesna Lalošević o Stankoviću i suvremenoj arheologiji, a dr. sc. Vesna Pešić, dr. med., o Petru Nakiću i Petru Stankoviću kao inovatorima


 
2 min
Istra24

Anton Percan govorio je o Stankoviću kao autoru grba Barbana, mr. sc. Kristina Džin i dr. sc. Vesna Lalošević o Stankoviću i suvremenoj arheologiji, a dr. sc. Vesna Pešić, dr. med., o Petru Nakiću i Petru Stankoviću kao inovatorima

U Centru za posjetitelje Barban proteklog je tjedna održan prvi dio 13. memorijala Petra Stankovića „Barban u srcu“. Tom je prilikom predstavljen 10. svezak „Barbanskih zapisa“, zbornika radova za znanstveno-stručnog skupa „Barban i Barbanština od prapovijesti do danas“, održanoga koncem travnja 2021. O zborniku i njegovoj važnosti za barbanski kraj govorio je općinski načelnik Dalibor Paus, dok je vlč. dr. sc. Bernard Jurjević, barbanski župnik, detaljno predstavio svih 10 članaka koje zbornik sadrži. Iva Kolić, predsjednica KČS Barban, osvrnula se na 10 godina izlaženja „Barbanskih zapisa“, a prof. dr. sc. Slaven Bertoša, ujedno i glavni urednik zbornika, govorio je o zborniku s uredničke pozicije.

Nakon kraće pauze uslijedio je prvi dio znanstveno-stručnoga skupa s trima izlaganjima tematski vezanima za barbanskoga kanonika Petra Stankovića. Anton Percan govorio je o Stankoviću kao autoru grba Barbana, mr. sc. Kristina Džin i dr. sc. Vesna Lalošević o Stankoviću i suvremenoj arheologiji, a dr. sc. Vesna Pešić, dr. med., o Petru Nakiću i Petru Stankoviću kao inovatorima. Prvi dio skupa završio je izlaganjem Denisa Kontošića o Gočanu – barbanskom tragu prapovijesti i srednjeg vijeka.

Dana 24. veljače u 18 sati uslijedio je drugi dio znanstveno-stručnoga skupa, na kojem je osmero izlagača predstavilo isto toliko tema vezanih za prostor Barbanštine. Mladen Bastijanić govorio je o barbanskim lukama za utovar gorivog drva pod Venecijom, dr. sc. Marko Jelenić o Barbanu u dokumentima Franciskanskoga katastra, a Svjetlana Milotić o Barbanu na stranicama „Naše sloge“. Iva Kolić izlagala je o primaljskog službi na Barbanštini početkom XX. stoljeća, a Slavica Porubuć Kukal govorila je o susretu dojenčadi Barbanštine s Atropom prema Matičnoj knjizi umrlih 1909. – 1918. Branislav Ostojić govorio je o Antonu Mavriću, pjevaču (narodnih) pjesama, a prof. dr. sc. Slaven Bertoša o dr. Danilu Klenu i ostavštini Josipa Antona Batela. Skup je završio izlaganjem Josipa Šiklića o dobno-spolnoj strukturi stanovnika Općine Barban prema popisu iz 2021.

 


Nastavite čitati

Istra
 

Kod Višnjana teško ozlijeđen motociklist

Nesreća se dogodila kada je 55-godišnji slovenski državljanin upravljao automobilom, slovenskih registarskih oznaka, kolnikom ŽC5042. Dolaskom do raskrižja s pristupnom cestom za A9 na području Višnjana, vozač nije propustio motocikl, pulskih registarskih oznaka, kojim je upravljao 60 godišnjak i koji je zadržavao smjer kretanja te je došlo do kontakta i pada motocikla i vozača na kolnik

Istra
 

Monika Brščić svela a Dignano i segreti della tradizionale acconciatura bumbara: a Palazzo Bettica 50 donne e ragazze si sono fatte pettinare. Un tempo i capelli si fissavano con acqua e zucchero

In passato le dignanesi portavano quotidianamente questa elaborata acconciatura e, per fissare le “cape”, utilizzavano sapone e acqua molto zuccherata. Oggi sopravvive soprattutto nel folclore, mentre alcuni suoi suggestivi paralleli storici ci riportano addirittura all’acconciatura della romana Faustina Minore * Realizzare questa acconciatura è tutt’altro che semplice. I capelli vengono dapprima pettinati con cura e suddivisi in quattro sezioni mediante una doppia scriminatura a croce. Le due sezioni posteriori vengono legate con un nastro scuro, il “cordèl”, per poi essere intrecciate in trecce molto strette. Un tempo la materia prima certo non mancava: le dignanesi portavano generalmente i capelli lunghi

Istra
 

Program događanja u Pučkom otvorenom učilištu Poreč

Recyclism je nova predstava Ognjena Vučinića nastala u produkciji Zagrebačkog plesnog ansambla i Mediteranskog plesnog centra Svetvinčenat, razvijena u okviru međunarodnog projekta Danube Dance Alliance, sufinanciranog iz programa Creative Europe

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.