Istarsko velemučilište
Daglas Koraca može po svoj prilici biti i ovakav ili onakav, najpametniji na svijetu ili na razini svijesti kupusove glavice. Nije važno. Kriv je Boris Miletić
Anton Percan govorio je o Stankoviću kao autoru grba Barbana, mr. sc. Kristina Džin i dr. sc. Vesna Lalošević o Stankoviću i suvremenoj arheologiji, a dr. sc. Vesna Pešić, dr. med., o Petru Nakiću i Petru Stankoviću kao inovatorima
Anton Percan govorio je o Stankoviću kao autoru grba Barbana, mr. sc. Kristina Džin i dr. sc. Vesna Lalošević o Stankoviću i suvremenoj arheologiji, a dr. sc. Vesna Pešić, dr. med., o Petru Nakiću i Petru Stankoviću kao inovatorima
U Centru za posjetitelje Barban proteklog je tjedna održan prvi dio 13. memorijala Petra Stankovića „Barban u srcu“. Tom je prilikom predstavljen 10. svezak „Barbanskih zapisa“, zbornika radova za znanstveno-stručnog skupa „Barban i Barbanština od prapovijesti do danas“, održanoga koncem travnja 2021. O zborniku i njegovoj važnosti za barbanski kraj govorio je općinski načelnik Dalibor Paus, dok je vlč. dr. sc. Bernard Jurjević, barbanski župnik, detaljno predstavio svih 10 članaka koje zbornik sadrži. Iva Kolić, predsjednica KČS Barban, osvrnula se na 10 godina izlaženja „Barbanskih zapisa“, a prof. dr. sc. Slaven Bertoša, ujedno i glavni urednik zbornika, govorio je o zborniku s uredničke pozicije.
Nakon kraće pauze uslijedio je prvi dio znanstveno-stručnoga skupa s trima izlaganjima tematski vezanima za barbanskoga kanonika Petra Stankovića. Anton Percan govorio je o Stankoviću kao autoru grba Barbana, mr. sc. Kristina Džin i dr. sc. Vesna Lalošević o Stankoviću i suvremenoj arheologiji, a dr. sc. Vesna Pešić, dr. med., o Petru Nakiću i Petru Stankoviću kao inovatorima. Prvi dio skupa završio je izlaganjem Denisa Kontošića o Gočanu – barbanskom tragu prapovijesti i srednjeg vijeka.
Dana 24. veljače u 18 sati uslijedio je drugi dio znanstveno-stručnoga skupa, na kojem je osmero izlagača predstavilo isto toliko tema vezanih za prostor Barbanštine. Mladen Bastijanić govorio je o barbanskim lukama za utovar gorivog drva pod Venecijom, dr. sc. Marko Jelenić o Barbanu u dokumentima Franciskanskoga katastra, a Svjetlana Milotić o Barbanu na stranicama „Naše sloge“. Iva Kolić izlagala je o primaljskog službi na Barbanštini početkom XX. stoljeća, a Slavica Porubuć Kukal govorila je o susretu dojenčadi Barbanštine s Atropom prema Matičnoj knjizi umrlih 1909. – 1918. Branislav Ostojić govorio je o Antonu Mavriću, pjevaču (narodnih) pjesama, a prof. dr. sc. Slaven Bertoša o dr. Danilu Klenu i ostavštini Josipa Antona Batela. Skup je završio izlaganjem Josipa Šiklića o dobno-spolnoj strukturi stanovnika Općine Barban prema popisu iz 2021.
Daglas Koraca može po svoj prilici biti i ovakav ili onakav, najpametniji na svijetu ili na razini svijesti kupusove glavice. Nije važno. Kriv je Boris Miletić
Blažina posjeduje zbirku nakita procijenjenog na 20 tisuća, a sa suprugom ima i vrijednu zbirku umjetničkih slika vrijednu 60 tisuća eura
Sutra pišemo o iznimno vrijednom projektu “Žene koje su gradile brodove" autorica Leonide Kovač i Amre Pende, koji će se službeno predstaviti sutra navečer u 18 sati u pulskoj Galeriji Novo. Riječ je o online arhivu u nastajanju, koji zasad sadrži audio-zapise razgovora s 43 nekadašnjih i sadašnjih radnica Uljanika, od čistačica do projektantica brodova
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.