LOCALHOST
Komunal

XIII. MEMORIJAL PETRA STANKOVIĆA „BARBAN U SRCU“

Predstavljen 10. svezak „Barbanskih zapisa“, zbornika radova za znanstveno-stručnog skupa „Barban i Barbanština od prapovijesti do danas“

Anton Percan govorio je o Stankoviću kao autoru grba Barbana, mr. sc. Kristina Džin i dr. sc. Vesna Lalošević o Stankoviću i suvremenoj arheologiji, a dr. sc. Vesna Pešić, dr. med., o Petru Nakiću i Petru Stankoviću kao inovatorima


 
2 min
Istra24

Anton Percan govorio je o Stankoviću kao autoru grba Barbana, mr. sc. Kristina Džin i dr. sc. Vesna Lalošević o Stankoviću i suvremenoj arheologiji, a dr. sc. Vesna Pešić, dr. med., o Petru Nakiću i Petru Stankoviću kao inovatorima

U Centru za posjetitelje Barban proteklog je tjedna održan prvi dio 13. memorijala Petra Stankovića „Barban u srcu“. Tom je prilikom predstavljen 10. svezak „Barbanskih zapisa“, zbornika radova za znanstveno-stručnog skupa „Barban i Barbanština od prapovijesti do danas“, održanoga koncem travnja 2021. O zborniku i njegovoj važnosti za barbanski kraj govorio je općinski načelnik Dalibor Paus, dok je vlč. dr. sc. Bernard Jurjević, barbanski župnik, detaljno predstavio svih 10 članaka koje zbornik sadrži. Iva Kolić, predsjednica KČS Barban, osvrnula se na 10 godina izlaženja „Barbanskih zapisa“, a prof. dr. sc. Slaven Bertoša, ujedno i glavni urednik zbornika, govorio je o zborniku s uredničke pozicije.

Nakon kraće pauze uslijedio je prvi dio znanstveno-stručnoga skupa s trima izlaganjima tematski vezanima za barbanskoga kanonika Petra Stankovića. Anton Percan govorio je o Stankoviću kao autoru grba Barbana, mr. sc. Kristina Džin i dr. sc. Vesna Lalošević o Stankoviću i suvremenoj arheologiji, a dr. sc. Vesna Pešić, dr. med., o Petru Nakiću i Petru Stankoviću kao inovatorima. Prvi dio skupa završio je izlaganjem Denisa Kontošića o Gočanu – barbanskom tragu prapovijesti i srednjeg vijeka.

Dana 24. veljače u 18 sati uslijedio je drugi dio znanstveno-stručnoga skupa, na kojem je osmero izlagača predstavilo isto toliko tema vezanih za prostor Barbanštine. Mladen Bastijanić govorio je o barbanskim lukama za utovar gorivog drva pod Venecijom, dr. sc. Marko Jelenić o Barbanu u dokumentima Franciskanskoga katastra, a Svjetlana Milotić o Barbanu na stranicama „Naše sloge“. Iva Kolić izlagala je o primaljskog službi na Barbanštini početkom XX. stoljeća, a Slavica Porubuć Kukal govorila je o susretu dojenčadi Barbanštine s Atropom prema Matičnoj knjizi umrlih 1909. – 1918. Branislav Ostojić govorio je o Antonu Mavriću, pjevaču (narodnih) pjesama, a prof. dr. sc. Slaven Bertoša o dr. Danilu Klenu i ostavštini Josipa Antona Batela. Skup je završio izlaganjem Josipa Šiklića o dobno-spolnoj strukturi stanovnika Općine Barban prema popisu iz 2021.

 


Nastavite čitati

Istra
 

"INTEZA", "SOSTINJIR", "MUZICA": Che razza de istroveneto xe questo? Da bandiera italiana con la stela?

Xe de lodar fin in tel ciel le mule e i muli che i organiza el Festival de l’istroveneto, probabilmente la manifestazion più bela e importante organizada dai taliani dela Croazia e dela Slovenia in tei ultimi 50 anni. Tanto di cappello. Ma no se pol taser che pareria che i sia finidi un poco tropo soto l’influensa dela sponda veneta, specialmente soto quela dela Academia de ła Bona Creansa – Academia de ła Łengua Veneta, nata nel 2013, dopo el nostro Festival. Un'Academia che, pareria, la se ga dimenticà che Goldoni scriveva "musica" e no "muzica" 

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.