Komunal

XIII. MEMORIJAL PETRA STANKOVIĆA „BARBAN U SRCU“

Predstavljen 10. svezak „Barbanskih zapisa“, zbornika radova za znanstveno-stručnog skupa „Barban i Barbanština od prapovijesti do danas“

Anton Percan govorio je o Stankoviću kao autoru grba Barbana, mr. sc. Kristina Džin i dr. sc. Vesna Lalošević o Stankoviću i suvremenoj arheologiji, a dr. sc. Vesna Pešić, dr. med., o Petru Nakiću i Petru Stankoviću kao inovatorima


 
2 min
Istra24

Anton Percan govorio je o Stankoviću kao autoru grba Barbana, mr. sc. Kristina Džin i dr. sc. Vesna Lalošević o Stankoviću i suvremenoj arheologiji, a dr. sc. Vesna Pešić, dr. med., o Petru Nakiću i Petru Stankoviću kao inovatorima

U Centru za posjetitelje Barban proteklog je tjedna održan prvi dio 13. memorijala Petra Stankovića „Barban u srcu“. Tom je prilikom predstavljen 10. svezak „Barbanskih zapisa“, zbornika radova za znanstveno-stručnog skupa „Barban i Barbanština od prapovijesti do danas“, održanoga koncem travnja 2021. O zborniku i njegovoj važnosti za barbanski kraj govorio je općinski načelnik Dalibor Paus, dok je vlč. dr. sc. Bernard Jurjević, barbanski župnik, detaljno predstavio svih 10 članaka koje zbornik sadrži. Iva Kolić, predsjednica KČS Barban, osvrnula se na 10 godina izlaženja „Barbanskih zapisa“, a prof. dr. sc. Slaven Bertoša, ujedno i glavni urednik zbornika, govorio je o zborniku s uredničke pozicije.

Nakon kraće pauze uslijedio je prvi dio znanstveno-stručnoga skupa s trima izlaganjima tematski vezanima za barbanskoga kanonika Petra Stankovića. Anton Percan govorio je o Stankoviću kao autoru grba Barbana, mr. sc. Kristina Džin i dr. sc. Vesna Lalošević o Stankoviću i suvremenoj arheologiji, a dr. sc. Vesna Pešić, dr. med., o Petru Nakiću i Petru Stankoviću kao inovatorima. Prvi dio skupa završio je izlaganjem Denisa Kontošića o Gočanu – barbanskom tragu prapovijesti i srednjeg vijeka.

Dana 24. veljače u 18 sati uslijedio je drugi dio znanstveno-stručnoga skupa, na kojem je osmero izlagača predstavilo isto toliko tema vezanih za prostor Barbanštine. Mladen Bastijanić govorio je o barbanskim lukama za utovar gorivog drva pod Venecijom, dr. sc. Marko Jelenić o Barbanu u dokumentima Franciskanskoga katastra, a Svjetlana Milotić o Barbanu na stranicama „Naše sloge“. Iva Kolić izlagala je o primaljskog službi na Barbanštini početkom XX. stoljeća, a Slavica Porubuć Kukal govorila je o susretu dojenčadi Barbanštine s Atropom prema Matičnoj knjizi umrlih 1909. – 1918. Branislav Ostojić govorio je o Antonu Mavriću, pjevaču (narodnih) pjesama, a prof. dr. sc. Slaven Bertoša o dr. Danilu Klenu i ostavštini Josipa Antona Batela. Skup je završio izlaganjem Josipa Šiklića o dobno-spolnoj strukturi stanovnika Općine Barban prema popisu iz 2021.

 


Nastavite čitati

Istra
 

Mladi istarski informatičar razvija sustav za prepoznavanje lica. "Moći će zamijeniti sisteme koji koriste kartice za identifikaciju"

"Najjednostavnije rečeno, Perceptryx bi se mogao koristiti svugdje ondje gdje se danas za potvrdu identiteta koriste kartice, iskaznice ili slični oblici provjere. Takvim sustavi nisu sasvim djelotvorni jer korisnici mogu karticu izgubiti, dati drugoj osobi koja će ući pod njihovim imenom ili im je netko može otuđiti i zloupotrijebiti njihov identitet. Za Perceptryx je idealan neki zatvoren krug ljudi koje želimo prepoznati. Primjerice, svi profesori na nekom fakultetu, svi studenti u studentskom domu i osoblje. Ako dođe treća osoba koja ne pripada ni studentima ni osoblju, sustav joj ne otvara vrata, nego se, recimo, aktivira alarm koji će upozoriti da netko nepoznat pokušava ući", govori Labinjan

Istra
 

Eifellov toranj i dalje stoji, a roto garaža kao da nikad nije postojala

Ironično, Eiffelov toranj u prvotnom je planu trebao biti demontiran nakon Svjetske izložbe u Parizu 1889. godine, ali stoji i danas, gotovo 150 godina kasnije. Za roto garažu, plaćenu čak 700 tisuća eura, čovjek bi pomislio da će potrajati barem 150 godina, a izdržala je manje od dvije, s tim da nikad nije službeno krenula s radom.

Istra
 

U Rovinju otvorena uzložba 'Canton da paradeîsu'

Posebna je pažnja na izložbi dana jeziku, rovinjskom dijalektu. Stihovi iz bitinada ispisani su i utkani među izložene predmete, a za potrebe izložbe snimljene su rovinjske poslovice koje izgovaraju Rovinjci, aktivni govornici ovoga dijalekta

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.