Komunal

XIII. MEMORIJAL PETRA STANKOVIĆA „BARBAN U SRCU“

Predstavljen 10. svezak „Barbanskih zapisa“, zbornika radova za znanstveno-stručnog skupa „Barban i Barbanština od prapovijesti do danas“

Anton Percan govorio je o Stankoviću kao autoru grba Barbana, mr. sc. Kristina Džin i dr. sc. Vesna Lalošević o Stankoviću i suvremenoj arheologiji, a dr. sc. Vesna Pešić, dr. med., o Petru Nakiću i Petru Stankoviću kao inovatorima


 
2 min
Istra24

Anton Percan govorio je o Stankoviću kao autoru grba Barbana, mr. sc. Kristina Džin i dr. sc. Vesna Lalošević o Stankoviću i suvremenoj arheologiji, a dr. sc. Vesna Pešić, dr. med., o Petru Nakiću i Petru Stankoviću kao inovatorima

U Centru za posjetitelje Barban proteklog je tjedna održan prvi dio 13. memorijala Petra Stankovića „Barban u srcu“. Tom je prilikom predstavljen 10. svezak „Barbanskih zapisa“, zbornika radova za znanstveno-stručnog skupa „Barban i Barbanština od prapovijesti do danas“, održanoga koncem travnja 2021. O zborniku i njegovoj važnosti za barbanski kraj govorio je općinski načelnik Dalibor Paus, dok je vlč. dr. sc. Bernard Jurjević, barbanski župnik, detaljno predstavio svih 10 članaka koje zbornik sadrži. Iva Kolić, predsjednica KČS Barban, osvrnula se na 10 godina izlaženja „Barbanskih zapisa“, a prof. dr. sc. Slaven Bertoša, ujedno i glavni urednik zbornika, govorio je o zborniku s uredničke pozicije.

Nakon kraće pauze uslijedio je prvi dio znanstveno-stručnoga skupa s trima izlaganjima tematski vezanima za barbanskoga kanonika Petra Stankovića. Anton Percan govorio je o Stankoviću kao autoru grba Barbana, mr. sc. Kristina Džin i dr. sc. Vesna Lalošević o Stankoviću i suvremenoj arheologiji, a dr. sc. Vesna Pešić, dr. med., o Petru Nakiću i Petru Stankoviću kao inovatorima. Prvi dio skupa završio je izlaganjem Denisa Kontošića o Gočanu – barbanskom tragu prapovijesti i srednjeg vijeka.

Dana 24. veljače u 18 sati uslijedio je drugi dio znanstveno-stručnoga skupa, na kojem je osmero izlagača predstavilo isto toliko tema vezanih za prostor Barbanštine. Mladen Bastijanić govorio je o barbanskim lukama za utovar gorivog drva pod Venecijom, dr. sc. Marko Jelenić o Barbanu u dokumentima Franciskanskoga katastra, a Svjetlana Milotić o Barbanu na stranicama „Naše sloge“. Iva Kolić izlagala je o primaljskog službi na Barbanštini početkom XX. stoljeća, a Slavica Porubuć Kukal govorila je o susretu dojenčadi Barbanštine s Atropom prema Matičnoj knjizi umrlih 1909. – 1918. Branislav Ostojić govorio je o Antonu Mavriću, pjevaču (narodnih) pjesama, a prof. dr. sc. Slaven Bertoša o dr. Danilu Klenu i ostavštini Josipa Antona Batela. Skup je završio izlaganjem Josipa Šiklića o dobno-spolnoj strukturi stanovnika Općine Barban prema popisu iz 2021.

 


Nastavite čitati

Istra
 

Glavni tajnik IDS-a Saša Škrinjar i novi šef ližnjanske tvrtke Brnestra dužan "urediti privatne poslove kako bi se spriječio predvidljivi sukob interesa"

Škrinjar je u kolovozu 2024. godine otvorio jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću Rialto Management. Društvo je otvorio približno u isto vrijeme kada je na sjednici Predsjedništva IDS-a izvijestio kolege o nekim svojim daljnjim planovima dajući još tada jasne signale da se ne namjerava dugo zadržati na funkciji glavnog tajnika stranke i da odlazi u privatne vode

Istra
 

Pulskim vlastima isporučeno smeće, u vijećnici se podsjetilo da je Kaštijun - dijete IDS-a!

U raspravi je dotad drčnog vijećnika IDS-a-Ivicu Šugara vijećnik Nezavisne liste Filipa Zoričića Kristian Družeta podsjetio da je IDS odgovoran za izgradnju ovog županijskog centra za gospodarenje otpadom. "To nije palo s neba. Zna se tko je tada bio na vlasti,  zna se tko je predlagao, dogovarao i pregovarao. U mandatu IDS-a donesena je odlika za gradnju Kaštijuna", kazao je Družeta

Sušionica fekalnog mulja planirana na Kaštijunu
Istra
 

JEDNOGLASNO Kaštijunu odobreno produljenje jamstva za kredit. Grbin: "Ovo nije rješenje, ali je jedna opeka u zidu rješenja koga moramo početi graditi"

"Ukratko, Gradsko je vijeće već jednom donijelo odluku gdje smo Kaštijunu dali suglasnost za zaduženije u iznosu od 1,6 milijuna, s rokom korištenja sredstava do kraja ove godine. Ta sredstva nisu iskorištena i ide se na produženje roka korištenja tog kredita", rekao je pročelnik Upravnog odjela za financije i gospodarstvo Aldo Rojnić

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.