Krasna Zemlja

Međunarodni simpoziji

Devedeset stručnjaka će Perušiću razgovarati o georaznolikosti, geobaštini, geokonzervaciji i geoturizmu

Georaznolikost s mineralnim sirovinama, tlom za proizvodnju hrane i sa zalihama pitke vode predstavlja i gospodarski resurs koji se, kad se jednom degradira više ne može obnoviti ili je to teško, pa se zaštita i održivo upravljanje moraju temeljiti na vizijama i jasno zacrtanim strategijama u što je nužno uključiti nadležna ministarstva, stručne službe općina, gradova i županija, razne znanstvenike, udruge i zainteresiranu javnost, s obzirom da se radi o područjima od javnog interesa i značenja i za prirodu i za društvo


 
2 min
HINA
Foto Pećinski park Grabovača

Georaznolikost s mineralnim sirovinama, tlom za proizvodnju hrane i sa zalihama pitke vode predstavlja i gospodarski resurs koji se, kad se jednom degradira više ne može obnoviti ili je to teško, pa se zaštita i održivo upravljanje moraju temeljiti na vizijama i jasno zacrtanim strategijama u što je nužno uključiti nadležna ministarstva, stručne službe općina, gradova i županija, razne znanstvenike, udruge i zainteresiranu javnost, s obzirom da se radi o područjima od javnog interesa i značenja i za prirodu i za društvo

Međunarodni simpozij "Georaznolikost i geobaština – stanje i perspektive" održava se ovog vikenda u Perušiću, a na njemu devedeset stručnjaka iz sektora zaštite prirode, obrazovanja, znanosti i turizma razmatra teme iz sfere georaznolikosti, geobaštine, geokonzervacije i geoturizma.

Glavna je poruka Simpozija da je potrebno promovirati značaj georaznolikosti, odnosno geološke, geomorfološke i pedološke značajke krajobraza i ekosustava, kako površinske tako i podzemne i cijele krajobraze kao kompleksne geosustave, smatra predsjednica Organizacijskog odbora Simpozija, ravnateljica JU PP Grabovača Jelena Milković.

Naglašava da je stručnoj i općoj javnosti jasan značaj očuvanja bioraznolikosti, ali se čini da još nema jasne svijesti o tome da bioraznolikosti nema bez georaznolikosti, da su usko povezane i da ih treba jednako vrednovati i uvažavati, odnosno štititi.

Predsjednik Znanstvenog odbora Simpozija, pročelnik Geografskog odsjeka PMF-a Sveučilišta u Zagrebu Nenad Buzjak ukazao je na vrijednosti i značenje georaznolikosti i geobaštine kroz turizam koji je u Hrvatskoj važan izvor prihoda te istaknuo kako je važno da se u prostorne planove ugrađuju georaznolikost i geobaština kao faktori održivog razvoja, kao što je primjerice u razvoj poljoprivrede važno ugraditi elemente održive poljoprivrede.

"Hrvatska ima dva geoparka, Papuk i Viški arhipelag, u postupku valorizacije su Biokovo i Imotska krajina s jezerima, pa je važno da društvo uvidi važnost zaštite i da ona bude prilika za održivi napredak, kroz održivi turizam i poljoprivredu", rekao je Buzjak.

Simpozij je ocijenio vrlo uspješnim zahvaljujući tomu što se okupilo 90 stručnjaka raznih profila, geografije, geologije i sektora zaštite priroda, te javnih ustanova zaštićenih područja, te se kroz primjere iz prakse predstavljaju lokacije na kojima je geobaština na odgovarajući način evidentirana, vrednovana, zaštićena i interpretirana.

Napomenuo je da je UNESCO prošle godine dan 6. listopada proglasio Međunarodnim danom georaznolikosti, koja predstavlja nevjerojatno bogatstvo, a što nas "obvezuje na održivo upravljanje georesursima i geobaštinom", te će se i u Hrvatskoj nastaviti s podizanjem svijesti o tome.

Jer, zaključuje Buzjak, georaznolikost s mineralnim sirovinama, tlom za proizvodnju hrane i sa zalihama pitke vode predstavlja i gospodarski resurs koji se, kad se jednom degradira više ni ne može obnoviti ili je to teško, pa se zaštita i održivo upravljanje moraju temeljiti na vizijama i jasno zacrtanim strategijama u što je "nužno uključiti nadležna ministarstva, stručne službe općina, gradova i županija, razne znanstvenike, udruge i zainteresiranu javnost, s obzirom da se radi o područjima od javnog interesa i značenja i za prirodu i za društvo".


Nastavite čitati

Hrstić: Ministarstvo zdravstva ne smanjuje kontrolu nad javnim nabavama

"Apsolutno je nemoguće da prođe ispod radara neka nabava. Sva nabava koja ide iz državnog proračuna mora dobiti suglasnost u Ministarstvu prije pokretanja samog procesa nabave", izjavila je u četvrtak ministrica Hrstić Hini, u osvrtu na medijske navode u kojima se donošenje novog pravilnika karakterizira kao "zeleno svjetlo za muljaže" te tvrdi da će ustanove bez suglasnosti Ministarstva moći nabavljati opremu za deset puta veće iznose nego do sada

Uoči 33. obljetnice HRZ-a u Hrvatsku stigao osmi moćni Rafale

Osmi od ukupno 12 višenamjenskih borbenih aviona Rafale, sletio je u vojarnu “Pukovnik Marko Živković”na Plesu rano popodne, a do kraja travnja 2025. godine u Hrvatskoj biti svih 12 aviona Rafale (deset jednosjeda i dva dvosjeda) te će Eskadrila lovačkih aviona biti kompletna

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.