Krasna Zemlja

Što maslinama donosi toplo i vlažno vrijeme

EDI DRUŽETIĆ: 'Leccino sorta prva na udaru, ali ulja će biti, nekome više, nekome manje'

Nakon svrdlaša koji je za masline bio opasan dok se plod masline nije zatvorio, problem koji se sada javlja su stjenice koje primarno napadaju sorte sitnog ploda. Jedna od takvih je upravo Leccino sorta koja potječe iz Italije, ali je vrlo raširena u cijelom svijetu, ponajviše zbog svoje iznimne prilagodljivosti na sve agro- ekološke uvjete


 
3 min
Foto: Pixsell

Nakon svrdlaša koji je za masline bio opasan dok se plod masline nije zatvorio, problem koji se sada javlja su stjenice koje primarno napadaju sorte sitnog ploda. Jedna od takvih je upravo Leccino sorta koja potječe iz Italije, ali je vrlo raširena u cijelom svijetu, ponajviše zbog svoje iznimne prilagodljivosti na sve agro- ekološke uvjete

Za vrijeme visokih temperatura sa smanjenom količinom padalina, maslini je potrebno ukloniti korov, folijarno ju prihraniti, obaviti takozvanu "ljetnu rezidbu", odnosno ukloniti vodopije i izboje u zoni tla i pojedine navodnjavati.

Osim navedenih mjera, izuzetno je važno provesti zaštitu od svih štetnika kojima takvo vrijeme odgovara i koji su ljeti aktivni. U novije vrijeme, sve se više pažnje posvećuje stjenici, novom nametniku koji napada za vrijeme visokih temperatura i radi veliku štetu na maslinicima.

Stanje u maslinicima u ljetnim mjesecima za Istru24 komentira maslinarski stručnjak Edi Družetić.

Što se trenutno događa u maslinicima, koji nametnici vrebaju?

Nakon svrdlaša koji je za masline bio opasan dok se plod masline nije zatvorio, problem koji se sada javlja su stjenice koje primarno napadaju sorte sitnog ploda. Jedna od takvih je upravo Leccino sorta koja potječe iz Italije, ali je vrlo raširena u cijelom svijetu, ponajviše zbog svoje iznimne prilagodljivosti na sve agro- ekološke uvjete. U Istri se uzgaja od 1940. godine. Otpornija je na rak masline i paunovo oko, ali osjetljivija na maslinovu muhu i svrdlaša.

Što stjenice rade maslinama?

Stjenica je relativno novi štetnik u nasadima masline i karakteristična je za period velikih vrućina. Ona sisa nutrijente iz maslinove peteljke ili ploda te istovremeno otpušta sok koji joj služi za otapanje i probavljanje sadržaja. Maslina to prepoznaje i brani se tako da isuši taj dio peteljke ili ploda.Osušeni dio masline pritom otpada. Ono što se dalje događa, za sada još nije do kraja razjašnjeno.

Posljedično tome u zadnjih par godina u Italiji i kod nas dolazi do pojave naglog otpadanja i sušenja ploda. Ono nije još do kraja definirano i ne zna se točna korelacija, ali u tom otpadnutom dijelu pronađene su gljivice. Što znači da postoji prijenosnik koji radi ulaz
gljivicama u maslinu, a to bi mogla biti upravo stjenica.

Edi Družetić/ Foto: FB Uljara Vodnjan

Na koji način se stjenica suzbija?

Nažalost, još nema preporuke za zaštitu stjenica. Rekao bih da je problem birokratske prirode.

Ima li još nametnika koje možemo predvidjeti u skorije vrijeme?

Snižavanjem temperature ispod 33-34 Celzijusa pojavljuju se muhe. Odnosno, snižavanjem temperature na 25-30 Celzijusa odrasle muhe počinju biti aktivne i počinju se razmnožavati.Temperature iznad 35 stupnjeva Celzijusa zaustavljaju odlaganje jaja te dolazi do steriliteta.

Općenito, kako komentirate stanje u maslinicima po Istri?
Stanje je osrednje. Negdje su maslinici prošli bolje, negdje gore. Oni koji su imali puno maslina prošle godine, došlo je do preopterećenosti biljke i sad ona malo stagnira. Ono što se da zaključiti je da će se maslinari i ove godine snaći. Ulja će biti, nekome više nekome manje. Trenutno u Hrvatskoj nema službenih preporuka u zaštiti stjenica, iako je očigledno da svake godine ona napada.- Možda ćemo uskoro potražiti informacije i savjete od drugih zemalja koji imaju iste probleme i pronaći rješenja za zaštitu od stjenica u hrvatskim maslinicima te tako olakšati našim maslinarima u proizvodnji, u svijetu prepoznatog ikvalitenog, maslinovog ulja.

(Razgovarala Marina Brzić)


Nastavite čitati

Istra
 

Epulon, Tito, Tuđman i..Puntere

Županijska skupština je danas usvojila proračun težak 276 milijuna eura,a za lijepu vijest se pobrinuo antropolog Andrea Matošević kojem je pripala nagrada za njegovu, vrlu "pulsku knjigu" "Kolos Jadrana. Industrijski film i brodogradilište Uljanik u drugoj polovici XX. stoljeća” * Sutra: Nakon osnivanja građanskih patrola i pratećih ksenofobnih izjava na društvenim mrežama, istražili smo koliki je udio stranih radnika u kriminalnim djelima počinjenim u Puli * Posjetili smo službeni pulski azil, sklonište za napuštene životinje, a razgovarali smo i s povjerenikom za Istarsku i Primorsko-goransku županiju sindikata Tiger koji je, s razlogom, u nedjelju prosvjedovao u Zagrebu

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.