(FOTO) BRAZILSKI KRASTAVAC, KUKAMELON, JESTIVO CVIJEĆE I MIKROBILJE Eko uzgajivač Matija Horg kaže: "Potrebno je samo malo više truda. Najlakše je uzeti kemikaliju i zaliti biljku"

Matija Horg iz Vinkurana bavi se uzgojem povrća, a posebnost njegovog vrta je u tome što se u njemu mogu naći egzotične biljke poput brazilskog krastavca, mikrozelenja, kukamelona, patišon tikvica, žute tikvice te čak tridesetak vrsta rajčica.

Profesionalno se počeo baviti poljoprivredom prije sedam godina, nakon što mu je poslije puno godina dosadilo raditi s ljudima. Odmah je počeo uzgajati egzotično povrće jer, kako kaže, da bi uspio na tržištu, moraš imati nešto što nema nitko drugi.

- Volim kuhati, a neke stvari nisam mogao naći u trgovini. S vremenom sam počeo naručivati sjemenje preko interneta i sam uzgajati. Sjemenje mi je znao donijeti i otac koji je zbog posla proputovao pola svijeta i upoznao se s egzotičnim jelima. Tako mi je jednom prilikom donio sjeme čilija, od kojeg je zapravo sve krenulo, kaže.

A da voli kuhinju i da se u njoj dobro snalazi, pokazao je na prošlotjednoj brodetijadi koja se održavala upravo u Vinkuranu. Tada je osvojio prvo mjesto za najbolji brodet, koji je i okusom i izgledom odskakao od drugih.

Ipak, egzotične začine i dekoracije koristi samo za sebe ili za restorane koji ih naručuju.

Egzotične biljke najčešće samo izgledaju drugačije od naših, dok im je okus sličan ili čak isti

Matija većinom surađuje s istarskim restoranima, uglavnom onim ekskluzivnijim, a kazao nam je da su ljudi u početku skeptični prema egzotičnom povrću prvenstveno zbog njegovog izgleda, ali da, nakon što ga probaju, shvate da okus i nije naročito drugačiji.

- Njihov poseban izgled ne znači da su genetski modificirani, već na njega utječe mjesto gdje se uzgaja. Biljke se prilagođavaju podneblju u kojem rastu, objašnjava.

I mi smo probali brazilski krastavac (maxixe), koji nam je na početku izgledao pomalo čudnovato, prvenstveno zato što je bodljikav, no nakon što smo ga probali, shvatili smo da ima isti okus kao i krastavac koji dolazi iz našeg podneblja. Matija nam je objasnio da je ovakav „bodljikavi“ izgled brazilskog krastavca najvjerojatnije takav zbog odbijanja nametnika.

Minijaturne cherry rajčice

Cherry rajčice njemačke sorte su minijaturne - čak ih je 600 komada u jednom kilogramu. Upravo zato što su tako malene, sav je okus koncentriran pa su stoga i ukusnije

Matija uzgaja i jestivo cvijeće koje raste između kultura koje sadi da bi privlačio kukce za oprašivanje. Kaže da se cvijeće, iako je jestivo, pretežito koristi za dekoraciju. Radi se o ljubičicama i dalijama koje su i inače jestive, ali samo ako nisu tretirane kemijskim zaštitnim sredstvima.

- Ljubičice i dalije koje rastu u prirodi su jestive, samo ako nisu špricane kemijom. Recimo, zanimljiv je primjer višnja na kojoj je sve osim ploda otrovno. I lišće i kora. Isto je i s krumpirom. Isto tako, novija istraživanja pokazuju da je cvijeće puno nutrijenata i vitamina, kaže Matija.

Također uzgaja i mikrozelenje, odnosno male izdanke povrća veličine presadnica, koje se najčešće koristi ako se želi obogatiti aromu jela ili kao dekoraciju.

Egzotično povrće, kaže Matija, nije teško za uzgajati, a razlog tomu je što ga nametnici koji obitavaju u našem podneblju, još uvijek nisu prepoznali.

- Manji je problem s nametnicima, nego kod ustaljenog povrća koje se inače uzgaja kod nas, kaže Matija.

Objasnio nam je i kako kemijska, a kako biološka zaštitna sredstva utječu na biljke:

"Glavna zadaća i jednog i drugog sredstva je u tome da biljku zaštite od nametnika. Biološka sredstva unište nametnika, ali ne ostavljaju štetne posljedice na biljku i na tlo, dok kemijska sredstva ulaze u kemijski sastav biljke. Problem je u tome što je biološka sredstva potrebno češće upotrebljavati što se mnogim poljoprivrednicima ne isplati".

Biljke se može zaštititi i prirodnim putem

Kazao nam je tako Matija kako se danas na internetu mogu naći stotine savjeta o prirodnoj zaštiti biljaka, poput samostalne izrade sredstava za zaštitu na bazi koprive, buhača pa čak i mlijeka.

- Potrebno je samo malo više truda. Najlakše je uzeti kemikaliju i zaliti biljku, kaže.

Otkrio nam je i nekoliko trikova kako na prirodan način zaštiti biljke od nametnika.

- Krumpir se može zaštiti od zlatica da se pri sadnji krumpira uz njega posadi i korijander čiji miris tjera zlatice. Potrebna je i rotacija, odnosno da na istoj parceli ne bude uvijek isto povrće. Razlog tomu je obnavljanje tla jer svaka biljka crpi određene nutrijente iz njega. Primjerice, grašak se sadi nakon krumpira jer on obogaćuje tlo dušikom, kaže.

S ocem Željkom u dijelu vrta gdje ispobavaju uzgoj novih egzotičnih vrsta

Isto tako, objasnio nam je da ako sadimo jagode, najbolje da uz njih posadimo i češnjak jer su to „prijateljske biljke“.

- Određene biljke imaju iste nametnike koji najčešće dolaze zbog mirisa kojeg luče. Zbog toga se trebaju saditi različite kulture jedna uz drugu, objasnio nam je.

Ništa bez životinja

Matija na svom imanju uzgaja i kokoške, guske, patke, prepelice i kuniće, ali ne zbog mesa, već isključivo jaja te da mu gnoje zemlju na kojoj će kasnije saditi biljke.

- Kokoške primjerice mičemo po parceli kako bi ju očistile od trave i gnojile. Sljedeće godine ćemo tamo saditi cvjetnjak. Zanimljivo je i za kuniće jer se njihov gnoj može upotrebljavati friški, za razliku od svih drugih koji moraju odstajati.