Teme:
Krasna Zemlja

UGINUĆA ZBOG BOLESTI PLAVOG JEZIKA U ISTRI

Hela Liverić, istarska uzgajivačica 130-ak koza i ovaca: "Stočari su zbunjeni i prestrašeni. Nitko nas nije kontaktirao!"

Sad smo u stand-by poziciji i gledamo u naše životinje kao u boga, da li će početi neka šmrkati * Da se pojavi neka teška zoonoza opasna i za ljude i za širi spektar životinja, bojim se da bi mehanizam, iako bi reagirao, bio prespor * Bilo bi neodgovorno od mene ikoga prozivati jer niti ne znam tko je nadležan. Mogu samo reći da mi stočari, kojima se inače provjerava svaki detalj, sad kad se dogodila ovakva situacija, nemamo nikakvu pomoć, nikakvu dojavu. A najvažniji je taj ljudski faktor, ističe Hela Liverić

 
5 min
Zoran Angeleski

Sad smo u stand-by poziciji i gledamo u naše životinje kao u boga, da li će početi neka šmrkati * Da se pojavi neka teška zoonoza opasna i za ljude i za širi spektar životinja, bojim se da bi mehanizam, iako bi reagirao, bio prespor * Bilo bi neodgovorno od mene ikoga prozivati jer niti ne znam tko je nadležan. Mogu samo reći da mi stočari, kojima se inače provjerava svaki detalj, sad kad se dogodila ovakva situacija, nemamo nikakvu pomoć, nikakvu dojavu. A najvažniji je taj ljudski faktor, ističe Hela Liverić

Minulog tjedna objavljeno da je i u stadima ovaca u središnjoj Istri potvrđena bolest plavog jezika. Za ljude je bezopasna, no vrlo je opasna za životinje. Dosad je u Istarskoj županiji, u osam staja, uginulo oko 60 ovaca. Prenose je sitni komarci, a u posljednjoj fazi životinjama se pojavi edem jezika koji postaje plav, nakon čega uginu.

Izostankom ikakve reakcije nadležnih institucija nije zadovoljna Hela Liverić, uzgajivačica koja je prije 16 godina napustila posao medicinske sestre i udobnost gradskog života, prodala stan i započela novi život na seoskom posjedu koji je naslijedila od djeda i bake.

Njezin san o farmi sretnih životinja ostvaruje se od 2009. u istarskom selu Šumber, zaseoku Juršeti, na farmi sa 130-ak koza i ovaca. Farma nosi naziv Drijade, po šumskim vilama koje prema predaji imaju donji dio tijela kozji, a gornji ljudski ženski, i koje su besmrtne, s izuzetkom hrastove drijade - kada se posiječe hrast, ubije se i drijada.

- Na mojoj farmi nema slučaja bolesti plavog jezika, ali ima jako blizu mene. Već u Kršanu je neslužbeno zabilježeno pet slučajeva, pet u Vozilićima i pet smrtnih slučajeva ovaca u Potpićnu. To je jako blizu mene, maltene kilometar-dva zračne linije od moje farme, kaže Hela, čije se navedeno područje nalazi u istočnoj, ne samo središnjoj Istri.

Hela Liverić

- Bolesti su prirodne pojave na koje bismo kao civilizirano društvo trebali biti spremni imati mehanizme. Mene je naprosto iznenadilo da nismo imali nikakvu reakciju. Znači, na našem području se pojavio plavi jezik, mene kao jednog od većih uzgajivača koza i ovaca na ovom području nije nitko nazvao, obavijestio, dao neki savjet, upute kako i što napraviti. Imamo puno ljudi koji nisu baš vješti na internetu i prikupljanju informacija. Oni su potpuno pogubljeni u ovom slučaju. Neki se toliko boje pa čak i skrivaju da imaju bolest i da imaju uginuća. Mislim da tu nije odrađen posao kako treba. Nažalost, imamo manjka ljudi, ja sam toga svjesna, znam da su i godišnji odmori, ali ovako interventne situacije kao što je pojava bolesti u stočarstvu trebala bi biti prioritet.

- Ja nisam još kontaktirana od nikakvih državnih institucija koje bi trebale biti uključene. Imamo Stočarski centar, imamo veterinarske službe, imamo i službe za javno zdravstvo, imamo veterinarske inspektorate itd. Postoji to, ali nikakav mehanizam nije pokrenut. Po meni je to zabrinjavajuće, jer plavi jezik je ozbiljno oboljenje. Brine me što da se pojavi nešto puno gore od toga, da li bi isto tako bila troma reakcija? Znači, da se pojavi neka teška zoonoza opasna i za ljude i za širi spektar životinja, bojim se da bi mehanizam, iako bi reagirao, bio prespor. Treba nešto učiniti, malo to sve ubrzati i pojačati da bolje funkcionira, poručuje ona.

- Bilo bi neodgovorno od mene ikoga prozivati jer niti ne znam tko je nadležan. Mogu samo reći da mi kao stočari, kojima se inače provjerava svaki detalj, sad kad se dogodila ovakva situacija, nemamo nikakvu pomoć, nikakvu dojavu. A najvažniji je taj ljudski faktor. Puno stočara je zbunjeno, prestrašeno. Naprosto im se nije pružila niti moralna, niti informacijska podrška. Nitko nas nije kontaktirao. Ja sam zvala par puta Veterinarsku stanicu Pazin, no ovih dana nisam uspjela dobiti baš nikoga jer su na godišnjem odmoru. Oni su meni, inače, jako dobri veterinari i glupo mi je njih prozivati, a možda oni nisu ni obavezni po zakonu reagirati, nastavlja ona.  

Na pitanje što preventivno čini da spriječi pojavu bolesti, odgovara: "Ja sam i medicinske struke, pratim i više sam informirana jer me zanima. Pošpricala sam sve rubove farme protiv  komaraca, kupili smo liznu sol koja odbija komarce. Koze nam  sada ne idu navečer na ispašu nego samo ujutro, jer navečer ima jako puno komaraca. A što se tiče savjeta o čišćenju štala, kod nas je sve uvijek jako uredno i čisto".

- Sad smo u stand-by poziciji i gledamo u naše životinje kao u boga, da li će početi neka šmrkati, pokazivati ikakve sporne znakove. Ja imam manje ovaca, oko 20, a a one su puno veće žrtve bolesti plavog jezika, koja navodno rjeđe napada koze i krave.

Što je s Pravilnikom za iskorjenjivanje bolesti plavog jezika?

"Pravilnik o mjerama za kontrolu i iskorjenjivanje bolesti plavog jezika" (koji možete pročitati OVDJE) sadrži niz mjera koje treba poduzeti, poput formiranja kriznog stožera  (koji provodi koordinaciju svih aktivnosti i mjera koje se provode u svrhu iskorjenjivanja bolesti plavog jezika, kao i koordinaciju provedbe epidemiološkog ispitivanja).

Uprava za veterinarstvo izrađuje Krizni plan, dok prema članku 4. Pravilnika "Službeni veterinar mora staviti gospodarstvo ili gospodarstva pod službeni nadzor; mora popisati sve životinje na gospodarstvu, tako da posebno navede broj uginulih, zaraženih ili životinja sumnjivih na zarazu, prema vrsti. Popis životinja mora redovito biti ažuriran i u njega trebaju biti upisane sve novorođene životinje tijekom razdoblja dok postoji sumnja na bolest, podaci s popisa moraju se po zahtjevu moći proizvesti i provjeriti prilikom svake posjete gospodarstvu... službeni veterinar mora provesti epidemiološko istraživanje, kao i prikupiti podatke o mjestima koja omogućuju preživljavanje vektora ili im pružaju zaklon, a posebno mjestima koja im omogućuju razmnožavanje".

Po članku 8.. Uprava za veterinarstva mora odrediti granice zaraženog i ugroženog područja. Pri određivanju granica područja treba uzeti u obzir zemljopisne, administrativne, ekološke i epidemiološke faktore povezane s pojavom bolesti plavoga jezika i mogućnosti provedbe kontrole.

Zaraženo područje je područje u krugu polumjera od najmanje 100 km od gospodarstva na kojemu je utvrđena bolest plavoga jezika, do je ugroženo područje ono u krugu polumjera najmanje 50 km od granice zaraženog područja i u kojemu cijepljenje životinja protiv bolesti plavoga jezika nije provođeno tijekom proteklih dvanaest mjeseci.

bolest plavog jezika Hela Liverić Farma Drijade Nedešćina šumber Juršeti ovce koze komarci lizna sol
Istra

Nastavite čitati

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

Prilagodi postavke

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.