Nestankom lokvi nestaje i cijeli mikro biljni i životinjski svijet. Nekad, iz neznanja, ljudi pokušavaju „ukrasiti“ lokve ubacujući u njih strane vrste – ribice, lopoče i drugo, ali time zapravo ubrzavaju proces njihova propadanja jer će ribe pojesti prirodne stanovnike lokvi, a ukrasno cvijeće potisnuti autohtone vrste te poremetiti prirodnu ravnotežu. Upravo zato, ističu iz Grada Poreča, ovakvo je održavanje bitno kako bi se očuvale i kako bi se zaštitila njihova bioraznolikost
I ove je godine provedena nabava za uređenje tridesetak lokvi koje se nalaze u prigradskim naseljima pa su tako nedavno uređene lokve u Stanciji Bečić i Dračevcu, Montižani, Radmanima, Delićima i Fuškulinu. Kako javljaju iz Grada Poreča, lokve se čiste od raznog smeća i bujne vegetacije koja im prijeti obrastanjem te se vodi računa da se kišnica usmjeri u samu lokvu, kako ne bi otjecala po okolnim stazama i površinama.
Osim navedenih, lokve koje se planiraju očistiti u narednom razdoblju su one u naseljima Musalež, Valkarin, Varvari, na Porto Busoli, St. Vergotini – Gulići, potom u naseljima Rakovci, Bonaci, Jurcani, Baderna, Antonci, Mihatovići, Nova Vas, Stranići, Kukci, Starići, Mihelići, Kirmenjak i Radoši.
Podsjetimo Grad Poreč je prije nekoliko godina pokrenuo projekt uređenja lokvi na svojem području, kako bi sačuvao bioraznolikost i smanjio poplave, ali i kako bi ih sačuvao od propadanja te da bi one nastavile biti zanimljivost i nezaobilazni dio tradicije istarskih ruralnih prostora. Također, lokve su se pokazale važnima u periodima velikih količina padalina kako bi se voda nakupljala u prirodnim rezervoarima.
Dodajmo i kako su lokve mala vodena staništa nastala prirodnim utjecajem ili utjecajem čovjeka, a u prošlosti su ih ljudi gradili ili održavali da bi osigurali dovoljnu količinu vode za stoku i navodnjavanje polja te za vlastite potrebe. Dno lokvi obično je od gline ili nekog nepropusnog materijala, a redovito napajanje stoke i čišćenje lokvi osiguravalo je da dno ostane kompaktno i ne zaraste u vegetaciju. Neke od njih, kako kažu stariji mještani, poznate su i po tome što nikada ne presuše. Međutim, napuštanjem tradicionalnog načina stočarenja, lokve prirodnim putem obrastaju vegetacijom i postupno nestaju. Osim toga, lokve su ugrožene i ljudskim djelatnostima - mnoge su zatrpane otpadnim materijalom ili prenamijenjene u druge svrhe odlagališta i slično.
Nestankom lokvi nestaje i cijeli mikro biljni i životinjski svijet. Nekad, iz neznanja, ljudi pokušavaju „ukrasiti“ lokve ubacujući u njih strane vrste – ribice, lopoče i drugo, ali time zapravo ubrzavaju proces njihova propadanja jer će ribe pojesti prirodne stanovnike lokvi, a ukrasno cvijeće potisnuti autohtone vrste te poremetiti prirodnu ravnotežu. Upravo zato, ističu iz Grada Poreča, ovakvo je održavanje bitno kako bi se očuvale i kako bi se zaštitila njihova bioraznolikost.
