Krasna Zemlja

OD 71 OSTALA JE SAMO JEDNA

POSLJEDNJA AUSTROUGARSKA PLUTAČA U PULSKOJ LUCI: Svjedočila je potapanju Viribus Unitisa, najvećeg broda austrougarske ratne mornarice

Čini se kako se posljednjoj austrougarskoj plutači u pulskoj luci ipak smiješi sreća, te će još dugo vremena plutati kao podsjetnik na najveću ratnu luku Austro-Ugarske monarhije


 
3 min
Dean Mladenović

Čini se kako se posljednjoj austrougarskoj plutači u pulskoj luci ipak smiješi sreća, te će još dugo vremena plutati kao podsjetnik na najveću ratnu luku Austro-Ugarske monarhije

U pulskoj luci pedesetak metara od brodogradilišta Tehnomont pluta još samo jedna austrougarska plutača koja je služila za privezivanje brodova austrougarske ratne mornarice.

Kako kažu stari austrougarski nacrti, takvih privezišta s plutačama u pulskoj luci bilo je ukupno 71 i to raznih veličina, ovisno o brodovima koji su se za njih privezivali. Sidreni blokovi kojima su plutače bile usidrene za dno bili su težine od sedam do osam tona, širine i visine od dva metra, te dodatno učvršćeni za morsko dno s tri velika sidra koja su bila ukopana u mulj.

Sidreni blokovi su korišteni na pozicijama gdje je prijetila opasnost od jakih vjetrova, a na ostalim mjestima su se stavljala ogromna sidra bez blokova.

"Lanci kojima su sidrišta bila povezana s plutačama bili su dugi oko sto metara na dubljem dijelu luke kao što je iza otočića sveti Andrija prema pulskom lukobranu. Svaka karika tog lanca bila je težine oko pedeset kilograma", kazao nam je ronilac Denis Kostadinov koji je prije desetak godina radio na projektu Lučke uprave koja je među ostalim ispitivala i austrougarska sidrišta.

Posljednja austrougarska plutača već više od stotinu godina pluta na toj poziciji, dok ju protok vremena polako ali sigurno nagriza i bliži je sudbini ostalih plutača iz tog razdoblja koje se sada nalaze na dnu pulskog zaljeva ili su završile u rezalištima nakon što su izvađene na kopno.

Na prvi pogled čini se kako je već dosta vode prodrlo u plutaču, te ju samo još zračni jastuk koji se nalazi unutar nje drži na površini.

Ostala je na svojoj poziciji kao nijemi svjedok povijesnih događanja. Svjedočila je potapanju najvećeg broda austrougarske ratne mornarice Viribus Unitis u čijoj se neposrednoj blizini nalazila, a kojega su 1. studenoga 1918. godine potopili talijanski vojni diverzanti Raffaele Rossetti i Raffaele Paolucci, eksploziji mina 18. kolovoza 1946. godine na obližnjoj Vergaroli kada je poginulo 116 i ranjeno 216 ljudi, mnoštvu porinuća iz brodogradilišta Uljanik i Tehnomont, te plovidbi tisuća čamaca, brodica i brodova koji su prošli pokraj nje u više od jednog stoljeća.

Jedina svrha koju sada ima je podsjetnik na prohujalo vrijeme, te kao baza za odmor ptica gnjuraca i galebova, što zorno pokazuju ostaci njihovog izmeta kojeg na sreću ispere more.

Čini se kako se posljednjoj austrougarskoj plutači u pulskoj luci ipak smiješi sreća, te će još dugo vremena plutati kao podsjetnik na najveću ratnu luku Austro-Ugarske monarhije.

Naime, pošto se plutača nalazi na koncesijskom području brodogradilišta Tehnomont, direktorica Gordana Deranja poručila je kako će se plutača uskoro uz asistenciju ronilaca izvaditi kod njih u brodogradilištu, restaurirati i vratiti na prvobitnu poziciju.

Plutača na koncesijskom području brodogradilišta Tehnomont


Nastavite čitati

Pula
 

Jutarnji list o Punterama: Noćne straže u bastionu antifašizma

Puntere: Obuka za samoobranu je zatvorenog tipa. Andrea Matošević: Zaboravimo romantičnu sliku Pule, zaboravimo romantičnu sliku Istre. Krešimir Krolo: Inicijativa Puntere Pula ne doprinosi smanjivanju tenzija, nego unosi nemir i nepovjerenje kako prema imigrantskim radnicima tako i prema institucijama. Filip Zoričić: Ne prihvaćam sijanje mržnje na drugoga i različitoga poistovjećujući jedan nasilni incident s cijelom etničkom skupinom, ljudima druge boje kože, onima koji dolaze raditi u Pulu

Pula
 

(VIDEO) Poslušajte sjajan ženski saksofonski kvartet Roya koji je sinoć oduševio Puljane

'Roya' na perzijskom jeziku znači san ili vizija * Ovu jedinstvenu skupinu čine četiri izvrsne saksofonistice - Hrvatica Petra Horvat, Poljakinje Weronika Partyka i Betka Bizjak Kotnik te Slovenka Jovana Joka, a sinoć im se pridružio, uz nimalo nebitnu elektronsku podlogu, Neven Radaković * Premijerno su izvele skladbu "Malala" Jeana Denisa Michata u čast Malale Yousafzai, pakistanske aktivistice koja je dobila Nobelovu nagradu u dobi od 17 godina

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.